VODIČ KROZ KARIJERE Ne paničarite, ne zanima ih točan odgovor

stdClass Object ( [id] => 96048 [title] => VODIČ KROZ KARIJERE Ne paničarite, ne zanima ih točan odgovor [alias] => vodic-kroz-karijere-ne-panicarite-ne-zanima-ih-tocan-odgovor [catid] => 244 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Budite iskreni, pokažite logičko razmišljanje, pitajte o prioritetima poslovanja, suzdržite se od pitanja vezanih uz plaću i rezultate natječaja, neke su od uputa ljudima u potrazi za poslom

piše magdalena družijanić

Znate li kakav je osjećaj ubiti čovjeka, učestalo je pitanje o snalažljivosti koje britanski poslodavci prilikom intervjuiranja postavljaju potencijalnim kandidatima, a kako navode s portala Moj Posao u svome nedavnom predstavljanju Vodiča kroz karijere 2010. godine ni domaći se kandidati, ako im se uopće i ukaže prilika za intervju u vremenima najgore nezaposlenosti u Hrvatskoj, ne bi smjeli iznenaditi ovakvim ili sličnim neugodnim pitanjima.

- Pitanja o snalažljivosti postala su ne samo neobična, nego i neugodna. Takva pitanja postaju pravi trend a služe za lakši odabir kandidata. Britanski poslodavci pravdaju se činjenicom da je s obzirom na velik broj visokoobrazovanih i elokventnih kandidata teško odabrati prave pa im stoga ovakva pitanja služe kako bi se dobio uvid u sposobnost snalaženja kandidata u neugodnim situacijama. Iako je pitanje u najmanju ruku neugodno, poslodavac se ipak ne bi smio iznenaditi ako na takvo pitanje kandidat odbije dati odgovor bogatiji od “Ne” - pojašnjava Igor Žonja, predsjednik Uprave Tau on-line d.o.o., u čijem sastavu djeluje portal Moj Posao.

Iako se, koliko je nama poznato, ovakvo pitanje kroz intervjue u Hrvatskoj još nije pojavilo, napominje, jedno od pitanja snalažljivosti glasilo je, primjerice, “Koliko u Zagrebu ima taksi vozila?”.

- To je još jedan trik poslodavaca da vidi sposobnost analitičkog razmišljanja kandidata, pogotovo u stresnim situacijama. Na takvim pitanjima jednostavno ne treba paničariti jer poslodavca i ne zanima točan odgovor. Valja samo izabrati logičan smjer razmišljanja, i to naglas, prema nekoj logici da, primjerice, u Zagrebu ima milijun stanovnika, da svaki taksist napravi pet ili šest vožnja dnevno i da u glavnom gradu radi oko tristo tisuća ljudi... poslodavca samo zanima način na koji kandidat razmišlja a to je jedna od stavki na koju prilikom odabira kandidata poslodavci obraćaju pozornost - kaže Žonja.

Zanimljive se situacije događaju i pri kraju usmenog intervjua kada poslodavac pita kandidata ima li ona ili on kakvih pitanja. I tu se valja znati postaviti, navodi se u Vodiču, iako bi većina kandidata, rezultati su njihove ankete, najradije postavila pitanja tipa: “Kakve su mi šanse?”, njih oko 30 posto “Koliku mi najvišu plaću možete dati?”, kazalo je oko 30 posto anketiranih, ili “Koliko se osoba javilo na natječaj?”, njih dva posto, “Kakav je stvarno šef”, oko osam posto, te recimo, “Zašto je prethodna osoba otišla s te pozicije?”, pitalo bi njih oko 25 posto, no ipak, sugerira se kandidatima u Vodiču, bolje se suzdržati i pitati neke druge stvari.

- Kandidat bi mogao pitati o prioritetima poslovanja, najvažnijim klijentima i projektima u tvrtki ili kako izgleda tipični radni dan na poziciji za koju se prijavljuje ili, na primjer, o planovima poslovanja u idućem razdoblju - kazuje Igor Žonja ili pitanje tipa “Povećava li se godišnji odmor s vremenom?” ili “Da li je predviđen porast plaće?”. Kada poslodavac pita o lošim stranama kandidata, zapravo želi znati kolika je sposobnost realnog sagledavanja ograničenja.

- Ovo isto spada u kategoriju neugodnih pitanja ako se na njega ne pripremite. Nikako ne valja kazati da kandidat nema ni jedne loše osobine jer to nije istina. Isto tako mnoštvo kandidata navodi tvrdoglavost jer se ona percipira kao najmanje negativna osobina, no iskusni intervjueri često će prozreti takvu taktiku i takav odgovor protumačiti kao neiskren.

Dobar primjer, s druge strane, o nekoj lošoj osobini slabije je poznavanje engleskog jezika pa kandidat može kazati da, iako odlično vlada engleskim, zadnje ga vrijeme nije imao prilike koristiti na radnome mjestu i zato svaki mjesec naručuje poneku knjigu iz inozemnih knjižara na internetu - kaže Žonja.

I na kraju svega, naznake da je intervju uspješan, stoji u Vodiču, jedan od pokazatelja može biti da je intervju trajao dulje od predviđenog, da se pred kraj intervjua postavljaju sve konkretnija pitanja ili ako poslodavac od potencijalnog kandidata zatraži dodatnu dokumentaciju.

Pogreške

Najčešće pogreške kandidata na intervjuu, navodi se u Vodiču, odnose se na ubrzanost ili usporenost potencijalnih posloprimaca, kad govore prebrzo ili, s druge strane, dosadno i presporo, rastresenost, potom nametljivost i ravnodušnost ili, primjerice, neiskrenost.

Osim toga i neurednost, jer iako odijelo ne čini čovjeka, prvi je dojam i te kako bitan. Valja spomenuti i tremu koja je izmakla kontroli jer djeluje kao ograničavajući faktor.

Neugoda

Neka pitanja poslodavci, kao pitanja o vjeri, bračnom statusu ili djeci, ne bi smjeli postavljati jer su diskriminirajuća, no ipak ih ponekad postavljaju. Na takva pitanja, navodi se u Vodiču, ne treba odgovarati, ali ipak je potrebno iskontrolirati neugodnu situaciju.

Ako poslodavac ipak pita o vjeri, Vodič sugerira odgovor tipa - “Trudim se ne miješati osobna uvjerenja s poslom. Uvjeravam vas da mi je previše stalo do moje karijere”. Ili, recimo, dosta popularna pitanja o djeci odnosno o tome planira li kandidatkinja za posao imati djece a Vodič sugerira i odgovor - “Planiram imati djecu iako vam ne mogu odgovoriti kada.

Ako se i kada odlučim za djecu, ne namjeravam dopustiti da me to udalji od posla. Važno je imati skladnu obitelj ali i karijeru koja ispunjava.