Dužnici u eurima u strahu: Mi ćemo platiti slabiji franak

stdClass Object ( [id] => 139590 [title] => Dužnici u eurima u strahu: Mi ćemo platiti slabiji franak [alias] => duznici-u-eurima-u-strahu-mi-cemo-platiti-slabiji-franak [catid] => 244 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Fiksiranje tečaja za građane čiju su stambeni krediti vezani uz švicarske franke i traženje Vlade da se tim dužnicima kamate na kredite spuste na razine pretkriznih vremena, otvorila je cijeli niz pitanja, među ostalim i ono jesu li građani koji su se zaduživali u eurima debelo pogriješili igrajući na stabilniji tečaj.

Podsjetimo, u vremenima kada je Hrvatskom drmao kreditni bum “švicaraca”, takvi su se stambeni krediti mogli dobiti i po kamatama od oko četiri posto, a bilo je banaka koje su ih nudile po 3,6 posto, dok je primjerice, početkom 2008. godine redoviti stambeni kredit u eurima stajao od 6,23 do 9,20 posto.

Prolazili su jeftinije

Tada je bilo glavno pitanje: zadužiti se u jeftinijem i nesigurnijem franku ili u skupljem i sigurnijem euru. Trenutačno građani bankama duguju 125 milijardi kuna kredita od čega ih je 22,8 posto vezano uz “švicarac”. U toj masi ukupnih kredita stambenih je 56,8 milijardi, a 42 posto ili oko 24 milijarde su u “švicarcima”. Sve do lani, oni koji su tipovali na franke, prolazili su jeftinije od onih koji su istu vrijednost kredita vezali uz eure.

A onda je “švicarac” odletio nebu pod oblake, te je iznenadio čak i pesimistične ekonomske analitičare kada je prvi put probio razinu od 6,5 kuna.

- Bojim se da će nas, koji smo se zadužili u eurima, nakon što se počne primjenjivati ovaj model pomoći dužnicima u “švicarcima”, banke usrećiti podizanjem kamata. Strah me da ćemo to mi platiti. Nije u redu što Vlada pomaže samo građanima koji su svoje stambene kredite vezali uz franke jer su oni išli u špekulativnu valutu. Godinama su od toga profitirali, a sada su u problemima. Ali, nisam protiv toga da se pomogne ljudima, ali neka se onda pomaže svima.

- Neka Vlada za sve nas traži da se kamate vrate na razine od prije izbijanja krize. I građani koji su stambene kredite vezali uz eure su ponijeli teret krize iako im tečaj nije skakao. Kamata na moj stambeni kredit od 80.000 eura prije krize bila oko 5,5 posto pa mi je porasla na 7,2 posto, a sada mi je 6,9 posto. Rata mi je zbog krize veća oko 100 eura. Zbog toga se nitko nije uznemiravao – priča nam jedan čitatelj.

Kaže da 100 eura više mjesečne rate nije neki porast kad se usporedi s onim što prolaze ljudi čije rate zbog franka veće i 50 posto, ali i njega i te kako boli tih 100 eura mjesečno dodatnog troška.

Koliko je fer da se Vlada angažira samo oko olakšavanja tereta dužnicima u francima, pitali smo Velimira Šonju, ekonomskog analitičara koji je protivnik takvog rješavanja problema:

- Još uvijek se nadam da Vlada neće inzistirati i/ili da bankari neće pristati na to da se selektivno “pomaže” dužnicima u švicarskim francima. Zar ćemo pomagati onima koji su se zadužili za 400.000 CHF da bi kupili penthouse ili drugi stan u familiji po principu “neka dijete ima”, a nećemo prije pomoći onome koji je zadužen u nekoj drugoj valuti, a ostao je bez posla ili mu je plaća smanjena za 20 posto? Linearno rješenje za “švicarce” bio bi sumrak socijalne države i još uvijek iskreno vjerujem da su sudionici toga svjesni i da neće upasti u tu opasnu zamku koja bi bila presedan - ističe Šonje.

Ekonomist Ante Babić kaže da jest diskriminirajuće da se pomaže samo građanima koji su zaduženi u “švicarcima”, ali smatra da je dobra svaka mjera koja će građanima ostaviti mogućnost da prodišu i povećaju potrošnju.

sanja stapić

Svi čekaju da padne

Premda se u javnosti čini da je Vlada postavila ultimatum bankarima, fiksiranje tečaja franka na razinu od 5,8 kuna prijedlog je što su ga su dale dvije banke koje su se najviše zauzimale za njega.

Rekao nam je to jedan od bankara koji je sudjelovao u razgovorima s Vladom te je na naše pitanje o vraćanju kamata na pretkrizne razine naveo da problem kamata i nije toliko važan koliko se to čini. Veli, sve da je kamata nula posto, opet bi rata zbog skakanja tečaja bila oko 50 posto veća nego prije tri, četiri godine.

Taj nam bankar kaže da probleme s kreditima u švicarskim francima imaju i Mađari i Austrijanci te da ga ni u tim zemljama nisu riješili. Mađarska vlada zamrzla je tečaj franka, ali taj porez nije dalo neke rezultate, ljudi nisu pohrlili u banke da bi zamrznuli svoje rate jer svi čekaju samo jedno – da tečaj ‘švicarca’ padne, a to se nikako ne događa.

Bankari: Ne možemo pomagati samo onima koji su podigli kredite u francima

Predložene mjere Vlade kojima bi se pomoglo građanima u otplati kredita koji su vezani uz švicarski franak naišle su na podršku banaka, ali i na kritike. Hrvatska udruga banaka smatra da je predloženi model neprecizan i zakonski dvojben.

Banke su naglasile kako ne ostvaruju dobitke zbog povećanja tečaja franka. Vladi posebno zamjeraju zahtjev za preračunavanjem kolovoskih rata, što ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit način.

HUB također primjećuje da ova odluka može u nepovoljan položaj dovesti one koji su svoje kredite podigli vezane uz euro, a na koje se Vladina odluka ne odnosi. Banke vjeruju da će to u konačnici dovesti do kolateralnih šteta u bankarskom sustavu koje će nadići probleme koji se nastoje riješiti.

S. D.

Scenariji s tečajem

Na primjeru građanina koji ima stambeni kredit u ‘švicarcima’ s mjesečnom ratom od 797 franaka što u petak vrijedi 5371 kunu, pokušali smo primijeniti nekoliko scenarija i testirati taj model fiksiranog tečaja na 5,8 kuna na rok od 10 godina što je prijedlog Vlade. Riječ je o gruboj procjeni jer tečaj franka i njegova kretanja teško je predvidjeti.

U našem najcrnjem scenariju, koji je najmanje vjerojatan, zamislili smo da je stvarni tečaj ‘švicarca’ veći od fiksiranog na 5,8 kuna tijekom svih 10 godina. Ako je stvarni tečaj bio šest kuna, na kraju otplate našeg bi dužnika “sačekao” akumulirani dug od 19.128 kuna.

U drugom smo scenariju zamislili da je stvarni tečaj tijekom 10 godina i veći i manji od fiksnih 5,8 kuna: pet godina je sedam kuna, pet godina je 5,5 kuna. U tom slučaju dužnik ne bi imao lipe akumuliranog duga.