stdClass Object
(
[id] => 498113
[title] => Zdenko Herceg: Daleko smo od dobivanja rata protiv raka
[alias] => zdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Profesor doktor Zdenko Herceg molekularni je biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu, specijaliziranom ogranku Svjetske zdravstvene organizacije, gdje vodi laboratorij za epigenetiku te Odjel za molekularne mehanizme razvoja karcinoma. Jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika o kome javnost, nažalost, malo zna.
Više od dvije stotine originalnih i preglednih znanstvenih radova u uglednim svjetskim časopisima, više knjiga i nekoliko desetaka poglavlja u knjigama, brojna istraživanja i međunarodni projekti, upravo na istraživanju karcinoma, dio su životopisa doktora Hercega koji mu daju izniman legitimitet da upozori kako se teška bitka, protiv najopakije bolesti današnjice, vodi na pogrešan način. Ukratko, da bez kalkulacija i lažnog optimizma, kaže istinu o globalnoj pošasti koju ćemo teško pobijediti.
Je li karcinom “božja kazna” ili “loša sreća” kako su zaključili neki znanstvenici?
- Ta zbunjujuća poruka američkih znanstvenika sa znamenitog Sveučilišta John Hopkins iz Baltimorea koji su objavljeni u časopisu “Science”, izazvala je dosta uzbune kod ljudi koji se bave prevencijom u javnom zdravstvu, ali i među običnim ljudima. To je bila loša poruka jer, ako je rak “peh” ili “božja kazna”, onda znanstveni napori kao i kampanje za “zdraviji” stil života, način ishrane kao i izbjegavanje čimbenika rizika nemaju smisla.
Definitivno nije riječ o kazni ili lošoj sreći, barem u velikoj većini slučajeva. Ponajprije riječ je o bolesti koja je uzrokovana čimbenicima iz okoline i načinom života.
Koliko je u svemu bitan genetski, nasljedni, faktor?
- Genetika, ukupno gledajući, iako bitna, igra relativno malu ulogu. Kod raka dojke to je samo oko pet posto. Postoje mutacije gena koje se prenose u obitelji i koje mogu predstavljati značajno povećani rizik. Čuli ste priču o Angelini Jolie. Ali, velika većina karcinoma je uzrokovana promjenama u našim genomima koji su rezultat načina života. Znamo za mnoge čimbenike rizika, ali za veliki broj još ne. A i za one koje znamo imamo problem u prevenciji. Teško je pobijediti “bolest svih bolesti” ako ne razumijemo njezine korijene.
Kako uopće nastaje karcinom?
- Za veliku većinu karcinoma “kriv” je čovjek ili neka njegova aktivnost. To je s jedne strane zabrinjavajuće, a s drudruge velika šansa u borbi protiv zloćudnih oboljenja. Karcinom nastaje kad normalna stanica “poludi” i počne nekontrolirano razmnožavanje koje vodi do nagomilavanja nenormalnih stanica, koje postupno razaraju tkivo i eventualno metastaziraju. Zašto se normalna stanica počinje nekontrolirano dijeliti? Zato što joj njezini geni tako “narede”.
Na molekularnoj razini nevjerojatna otkrića poprilično su rasvijetlila kako se normalna stanica transformira u zloćudnu. Pronašli smo gene koje treba inaktivirati i one koje treba aktivirati. “Kvar” na našim genima događa se kroz mutacije i druge (epigenetske) promjene kao rezultat izlaganja različitim čimbenicima rizika kao što su pušenje, prekomjerna količina alkohola, različita zračenja, određeni virusi i bakterije, kemikalije u okolišu i hrani itd. Postoje i endogeni čimbenici, kao što su hormoni, metabolički poremećaji, gojaznost, nedostatak vježbe i drugi koji su manje istraženi.
Rizični faktori oko nas
Koji čimbenici neupitno uzrokuju rak?
- Znamo sigurno da pušenje uzrokuje rak pluća. Rak pluća je bio sporadična bolest početkom dvadesetog stoljeća, još prije tridesetak godina se rijetko spominjao a sad je postao najveći ubojica u zapadnom svijetu. Dugo je trebalo da se ustanovi ta uzročno-posljedična veza, ali danas u to više nitko ne sumnja. Statistička krivulja pokazuje da je rak pluća postao najčešći uzrok smrti. Vidljivo je, otkad su žene počele više pušiti, da su dostigle muškarce po smrtnosti. Isto tako, zbog prevencije i borbe za smanjenje pušenja u SAD-u vidljivo je da oboljenje tamo stagnira i čak se smanjuje. U Europi, nažalost, to još nije slučaj. Možda stoga što u SAD-u 15 do 17 posto ljudi puši, a u Francuskoj njih barem 40 posto. U Americi, zato, imaju izražene neke druge probleme i patologije. Prekomjerno konzumiranje alkohola je povezano s više vrsta tumora, uključujući rak jetre i rak dojke.
Koje nam prijetnje dolaze iz okoliša?
- Puno toga. Zračenja, nesreće tipa Černobil, kemikalije u prirodi, ispušni plinovi dizel goriva, procesuirano meso, konzervirana hrana, pa Monsanto i različiti proizvodi za korištenje u poljoprivredi, kao što su herbicidi (ulogu GMO još treba istražiti). Veliki su interesi kod prodaje pesticida. Mnogi se testiraju na mutacije i ako je ne izazivaju, dopuštaju se. A većina zapravo ne izaziva mutaciju nego djeluju na hormonalnoj bazi. Gen nije mutiran, ali ne funkcionira. To je epigenetika, regulacija gena koja nije kodirana u genetskoj šifri. Gen je uspavan i to može dovesti do karcinoma. Mnogi su rizični faktori u prirodi, često novijeg datuma.
Postoji li geografska specifičnost u pojavnosti karcinoma?
- U bogatijim zemljama najčešći je rak pluća, debelog crijeva i prostate, a u siromašnijim grlić maternice koji je vezan uz papiloma virus. U Africi je to najčešći tumor. Bakterija Helicobacter pylori u istočnoj Aziji, ali i drugim dijelovima svijeta vezana je uz rak želuca. Na globalnoj mapi tumora nevjerojatna je razlika u geografskoj distribuciji. Očita je povezanost s mjestom na kojem živimo. U jednoj regiji je najčešći tumor debelog crijeva i prostate, u drugoj želuca, u trećoj jetre.
Dragocjeni su podaci iz migrantske populacije. Kod Japanaca je najčešći rak želuca, ali već u prvoj generaciji koja je otišla živjeti u Kaliforniju najćešće se obolijeva od tumora koji su tamo najučestaliji, poput raka debelog crijeva. Raka želuca tada više nema. Dakle, isti genetski “makeup” pokazuje koliko ambijent i okoliš moderiraju učestalost pojedinog karcinoma.
Što je u stvari rak, je li to jedna, jedinstvena, bolest?
- Problem je baš u tome što se često misli da je rak jedinstvena bolest a to je samo skupni naziv za nekoliko stotina raznih, izuzetno heterogenih, bolesti. Može se čak reći da je svaki individualni tumor posebna bolest, jedinstven slučaj. Imate dva ista raka dojke, čak i iste podvrste recimo “triple negative”, histološka podloga može biti ista, ali neće se jednako ponašati u agresivnosti ili invazivnosti. I neće trebati jednaku terapiju. Svaki tumor je višegodišnji proces genetskih, epigenetskih i drugih molekularnih promjena koje guraju stanicu da ide u pravcu transformacije i agresivnosti.
I unutar samog tumora postoji genetska heterogenost. Iz tumora veličine dva centimetra uzmete stanice iz različitih dijelova, analizirate ih, genomikom, i vidite da su različiti. Nastaju klonovi koji se nejednako ponašaju. Neke stanice prežive i “pametne” lijekove, rezistentne su i razvijaju se.
Vidio sam šokantne prikaze melanoma po cijelom tijelu. Tumor terapijom nestane za pet tjedana, ali za sljedećih deset tjedana sve se vrati na potpuno istim mjestima i nastane još veći tumor koje je sada potpuno rezistentan na taj isti lijek.
Rak je skup mnogo bolesti, a čak unutar jednog tumora, recimo dojke ili mozga, postoje podgrupe koje se različito ponašaju, a unutar njih još su i molekularne podgrupe. Ni vrste mutacija nisu iste. Karcinom se razvija u svakom organu i praktično svaka stanica u organizmu, a njih je nekoliko trilijuna u svakom od nas, potencijalno je kancerogena. Konačno karcinom nije statična bolest nego evoluira, po nekoj vrsti Darwinova zakona.
Stanice karcinoma imaju nevjerojatnu moć prilagođavanja i to im je svojstvo najveća snaga. Nevjerojatna prilagodljivost tumorskih stanica i neograničena proliferacija, usprkos činjenici da one umiru kao i normalne stanice, daje samom karcinomu otpornost na lijekove i konačno besmrtnost.
Predvidiv ishod
Logično je zaključiti da u toj heterogenosti ni terapija ne može biti univerzalna.
- Treba imati osobnu kartu tumora da bi se mogla personalizirati terapija. Ali, ni to nije dovoljno ako se ide samo na terapiju a zaboravlja na ranu dijagnostiku. Takvim pristupom radi se greška. Kada se karcinom otkrije u uznapredovalom stadiju, čak i najefikasniji pametni lijekovi, kao personalizirana terapija, samo će donekle produžiti život pacijenta.
Je li onda rak smrtna presuda, kraj života?
- U pravilu je to smrtna presuda, pogotovo ako se otkrije kasno, i bojim se da će to tako i ostati, pogotovo ako nastavimo globalni “rat” protiv ove bolesti voditi na pogrešnom terenu. A to je traženje čudotvornog lijeka zanemarujući prevenciju i ranu dijagnozu. Liječenjem se život kratko produžuje, za tjedne ili mjesece, uz velike troškove i strahovit pad kvalitete života. A ishod je poznat. Velika šansa na koju zaboravljamo, naravno uz razvoj lijekova gdje uz velika ulaganja ima napretka i pomaka, jest istraživanje prevencije i istraživanje uzroka tumora. Tu se zadire u oblike ljudskog ponašanja, psihološke, sociološke i ekonomske faktore.
Koji karcinomi imaju najveću smrtnost, govori se ponajviše o pankreasu i plućima...
- Točan poredak ne znam, ali to je to. Mislim da je rak gušterače na samom vrhu. Taj karcinom je u porastu i velika je tajna zašto je tako. On je tipična smrtna presuda, tu nema uspješnog liječenja, u pitanju je nekoliko tjedana ili mjeseci. Riječ je o bolesti bez simptoma i smrt je vrlo blizu. Rak pluća i jednjaka imaju vrlo visoku smrtnost kao i neki tumori mozga. I taj tumor je u porastu.
Ne vjerujete u mogućnost brzog otkrivanja lijeka za rak?
- Nikad nećemo pronaći lijek za karcinom kao što nikad nećemo pronaći eliksir za besmrtnost. Čvrsto vjerujem u to da nikad neće postojati univerzalni lijek za rak. Toliko ima tkiva i vrsta stanica u organizmu da je to nemoguće. A svaka stanica je potencijalni tumor. I to različiti tumor. To je enormna paleta različitih malignih procesa koju je nemoguće rješavati jednim lijekom. Međutim, imamo alternativu klasičnom poimanju lijeka.
Zašto je rak tako teško liječiti?
- Znate, biologija je složena i ona nije matematika, u biologiji nista nije crno-bijelo. Stanice izmiču kontroli i teško ih je uništiti. Problem je kako lijek pripremiti da ne bude toksičan i da bude specifičan. Kad se karcinom dijagnosticira to je već uznapredovala bolest, te stanice su prošle kroz višegodišnju prilagodbu i promjene koje nismo detektirali. Stanice su dobile svojstva koja im omogućavaju da se brzo dijele i da ulaze u limfne čvorove i krvne žile. Jako je teško naći specifičan lijek za tisuće različitih mutacija.
Dešifriramo mutacije, genetsku osnovu, epigenetske i druge molekularne promjene i vidimo nevjerojatne razlike od normalne stanice. I ne samo da su različite nego imaju sposobnost mutabilnosti.
Postoji i jedna vrsta imunoterapije, korištenje organizma da prepoznaje neprijateljske stanice. U to se ulaže prilična nada, ali mislim da će to jako teško uspjeti. Možda će se neki tumori tako i liječiti, ali takvim pristupom nije moguće liječiti sve.
Ne ostavljate nimalo prostora ni raznim teorijama zavjere po kojima šifra čarobnog lijeka već postoji?
- Često srećem ljude koji čvrsto vjeruju da će se lijek naći, čak i u to da se lijek zapravo već našao. Spominju se i prirodni lijekovi poput otrova od škorpiona i slično. Znate ono, izliječio se Bata Živojinović... Teorija zavjere je da lijek postoji, ali ga kriju kako farmaceutska industrija ne bi izgubila profit. To su priče bez osnove. A u prirodi zasigurno može biti lijekova, ali to je opasan teren (kao i mnoga područja alternativne medicine) u koji osobno ne bih htio ulaziti.
Trka za lijekom protiv raka nikako ne jenjava. Treba li redefinirati pojam “lijek” kad je rak u pitanju?
- Bjelodano je da je nemoguće naći efikasan i personalizirani lijek za milijune različitih malignih oboljenja koja nastaju svake godine. Naravno da farmaceutska industrija gura svoje, a i u znanstvenim krugovima uvijek ima velikih najava, nešto što se krije iza ugla. Neki prodori doista su veliki i obećavaju, ali treba imati na umu da je dug put od revolucionarnog otkrića do proizvoda u medicinskoj praksi.
Globalni problem
Koliko smo onda daleko od toga da dobijemo rat protiv tumora?
- Jako smo daleko od toga da dobijemo taj rat. Ima tu nažalost dosta naivnosti i to u najvišim krugovima. Ovdje bih volio navesti jedan primjer koji služi kao dobra anegdota. Kad su Amerikanci uspjeli otići na mjesec, sljedeći veliki izazov je bio “rat” protiv karcinoma. Poznata je reklama American Cancer Society/National Cancer Institute u New York Times, 1971 koja glasi “Gospodine predsjedniče, Vi možete pobijediti karcinom”. Slijedio je Nixonov odgovor u obraćanju naciji - “Tražit ću dodatnih 100 milijuna za lansiranje intenzivne kampanje da se nađe lijek protiv raka…”. Danas, nakon gotovo 50 godina, problem tumora se neumoljivo povećava i karcinom je postao najveći ubojica čovjeka u svim zemljama s tendencijom porasta koji se dodatno ubrzava sa starenjem populacije.
Nikad se nećemo riješiti tumora. Činjenica je, unatoč velikim ulaganjima, istraživanjima i napretku u pronalaženju lijekova i terapije, da nam raste i broj tumora i smrtnost od tumora.
Radim u jedinstvenom institutu Svjetske zdravstvene organizacije i naša misija je istraživanje tumora u cijelom spektru s naglaskom na istraživanje uzroka molekularnih mehanizama nastanka bolesti koje bi bile temelj učinkovitoj prevenciji i ranoj dijagnostici. Dobro znamo koliko zapravo tumori predstavljaju globalni problem. Čak i u razvijenim zemljama koje imaju velike resurse na raspolaganju.
Globalno vidimo dramatične promjene. U Africi slijedi eksplozija stanovništva u sljedećih 20 ili 30 godina. Za četvrt stoljeća Nigerija će imati 600 milijuna ljudi. Saharska Afrika će isto imati nevjerojatnu eksploziju populacije. Dijelovi Azije također. To su dramatične promjene jer će im Zapad izvoziti način života i faktore rizika. Tu je i starenje populacije. U Kini to nije piramida nego valjak. I u Europi je tako. Do 2030. u svijetu ćemo imati 80 milijuna ljudi s tumorom. A projekcije za sljedećih 20-30 godina su zastrašujuće.
Kako, u tom kontekstu, doživljavate najave tipa “uskoro će se rak liječiti kao kronične bolesti”?
- Takve izjave su se pojavile prije nekih 25 godina i najavljeno je da će se to dogoditi za najdalje 10 godina. I opet se ponavljaju. To je daleko od realnosti. Onaj tko ima uvid u pravo stanje stvari na terenu, vezu s logikom i onima koji liječe tumore, sigurno će vam reći nešto sasvim drukčije. Mislim da se rak neće liječiti kao kronična bolest sljedećih 50 godina. Neki će se tumori kontrolirati, neke podvrste sigurno hoće. Koja će biti cijena toga, kome će to biti dostupno, kako će javni budžeti to podnijeti, to je već drugo pitanje.
Tu dolazimo do ekonomske dimenzije cijelog problema. Koliko je ona važna?
- Mi smo u nekoliko konzorcija osjetili koliko se snažno lobira za istraživanja koja favoriziraju liječenje. Imamo neke “pametne lijekove” i vidimo cijenu. Život se produžava, ali se bolest ne izliječi. Jedna novija studija je pokazala da tretman lijeka protiv karcinoma gusterače košta 15.000 eura, a produži život 10 dana. Slično, lijek protiv jedne vrste raka pluća košta 80.000 eura, a produži život jedan do dva mjeseca. Kod raka dojke 90.000 eura produžava život mjesec i pol dana. Znači čak i kad bi imali te lijekove, po ovim cijenama, a farmaceutska industrija je neumitna i hoće profit, bogati bi se možda nekako i liječili, ali prosječnom čovjeku to ne bi bilo pristupačno.
Je li skupoća lijekova isključivo posljedica velikih ulaganja?
- Novije analize (“Forbes”) kažu da farmaceutska kompanija koja želi razviti lijek i pustiti ga na tržište treba računati na ulaganje od 350 do 900 milijuna dolara. Mnoge supstancije koje obećavaju pokažu se lošim, velike farmaceutske kuće rade na više potencijalnih lijekova istovremeno što vodi, u prosjeku, i do ulaganja od 5 milijardi dolara po lijeku. Slijedi potreba da se ostvari profit. Ima još jedan problem? Kada kompanija plasira lijek, u Francuskoj imamo takve slučajeve, pitanje je hoće li taj lijek biti na listi onih koje pokriva zdravstveno osiguranje. U Francuskoj je taj budžet godišnje 50 milijardi eura u deficitu. Potrebna je šira inicijativa, koja uključuje i vlade i nevladine udruge, koja bi “urazumila” farmaceutsku industriju a da joj ne ugrozi vitalne interese.
Otkrivanje u ranoj fazi
U što biste vi ulagali više novca u globalnoj borbi protiv raka?
- Tri su područja u koja treba znatnije ulagati. Najprije u istraživanje prevencije, pronalaženje novih faktora rizika, jer još ima puno nepoznanica oko uzroka bolesti. Puno je suptilnih čimbenika koji djeluju kumulativno (kronično izlaganje) i u kombinacijama, mijenja se način života, okoliš, više je proizvoda koji djeluju na hormone, puno toga se ispušta u vodu i zrak. Ja osobno vjerujem u veliki utjecaj tzv. endokrinih disruptora na karcinome (prvenstveno mislim na rak dojke, štitnjače, jajnika, prostate i drugih) ali i mnoge druge složene bolesti odraslih, a i djece.
Drugo je područje istraživanje o tome zašto prevencija ne funkcionira i treće je rana dijagnostika. Ona je ponekad vrlo teška jer je te mikroskopske promjene teško uočiti. Neinvazivni markeri koji bi bili dostupni u krvi ili tjelesnim tekućinama omogućili bi otkrivanje tumora u ranoj fazi i bili bi doista revolucionarni. To je jedno veliko i važno područje.
Znači, važna poruka je, karcinomi se teško mogu izliječiti ali se mogu spriječiti?
- Velika većina, govorimo o dvije trećine karcinoma, može se spriječiti. Barata se i višim postotkom, ali važno je da bi se uglavnom svi karcinomi izazvani čimbenicima okoliša i načinom života mogli spriječiti. A jedan dobar dio bi se, kroz ranu dijagnostiku, mogao i uspješno liječiti.
Blistava karijera
Nakon dodiplomskih studija i završenog magisterija na Sveučilištu u Sarajevu, a neposredno prije ratnog vihora, dr. Herceg, rođeni Ljubušak, uspješno je aplicirao za stipendiju British Councila koja je omogućila da se, na kraće vrijeme, pridruži vrhunskom timu istraživača na sveučilištu St. Andrews u Škotskoj, jednom od najprestižnijih sveučilišta u Velikoj Britaniji i trećem najstarijem s nastavom na engleskom jeziku u cijelom svijetu.
Nakon toga i uspješne aplikacije za stipendiju Europske unije za doktorski studij, imao je privilegiju tri godine raditi na doktoratu koji je obranio 1995. godine.
Nakon završetka doktorata, kao istraživač postdoktorant, od 1995. do 1996. godine radi na Institutu za molekularnu patologiju (Forshunginstitut fur Molekular Pathologie, IMP) u Beču, a zatim na Međunarodnom institutu za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer - IARC) u Lyonu koji je specijalizirani ogranak Svjetske zdravstvene organizacije sa sjedištem u Ženevi.
Od 2002. godine radi kao istraživač (staff scientist) na IARC-u, od 2004. voditelj je laboratorija za epigenetiku, a od 2011. godine i voditelj Odjela za molekularne mehanizme razvoja karcinoma na IARC-u.
Također, od 2009. godine dr. Herceg je direktor IARC-ova programa za stipendije (IARC Fellowship Programme), a od 2006. godine i izvanredni predavač na Ecole Normale Supérieureu (ENS Lyon).
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-07-22 13:26:34
[created_by] => 39370
[created_by_alias] => Dražen Gudić
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-07-30 08:12:42
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-07-29 20:59:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7915
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2017/07/31/SD Portal/8945354.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1142x818"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4063586 Threads: 3 Questions: 120767780 Slow queries: 53022
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 3685350
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/zdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka-498113
[printLink] => /mozaik/zdravlje/zdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka-498113?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 378601
[name] => karcinom
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => karcinom
[link] => /tag/karcinom
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 332582
[name] => Zdenko Herceg
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zdenko-herceg
[link] => /tag/zdenko-herceg
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Zdenko Herceg: Daleko smo od dobivanja rata protiv raka
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-11-03-14-29-39370
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/07/31/SD Portal/8945354.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/07/31/SD Portal/8945354.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Profesor doktor Zdenko Herceg molekularni je biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu, specijaliziranom ogranku Svjetske zdravstvene organizacije, gdje vodi laboratorij za epigenetiku te Odjel za molekularne mehanizme razvoja karcinoma. Jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika o kome javnost, nažalost, malo zna.
Više od dvije stotine originalnih i preglednih znanstvenih radova u uglednim svjetskim časopisima, više knjiga i nekoliko desetaka poglavlja u knjigama, brojna istraživanja i međunarodni projekti, upravo na istraživanju karcinoma, dio su životopisa doktora Hercega koji mu daju izniman legitimitet da upozori kako se teška bitka, protiv najopakije bolesti današnjice, vodi na pogrešan način. Ukratko, da bez kalkulacija i lažnog optimizma, kaže istinu o globalnoj pošasti koju ćemo teško pobijediti.
Je li karcinom “božja kazna” ili “loša sreća” kako su zaključili neki znanstvenici?
- Ta zbunjujuća poruka američkih znanstvenika sa znamenitog Sveučilišta John Hopkins iz Baltimorea koji su objavljeni u časopisu “Science”, izazvala je dosta uzbune kod ljudi koji se bave prevencijom u javnom zdravstvu, ali i među običnim ljudima. To je bila loša poruka jer, ako je rak “peh” ili “božja kazna”, onda znanstveni napori kao i kampanje za “zdraviji” stil života, način ishrane kao i izbjegavanje čimbenika rizika nemaju smisla.
Definitivno nije riječ o kazni ili lošoj sreći, barem u velikoj većini slučajeva. Ponajprije riječ je o bolesti koja je uzrokovana čimbenicima iz okoline i načinom života.
Koliko je u svemu bitan genetski, nasljedni, faktor?
- Genetika, ukupno gledajući, iako bitna, igra relativno malu ulogu. Kod raka dojke to je samo oko pet posto. Postoje mutacije gena koje se prenose u obitelji i koje mogu predstavljati značajno povećani rizik. Čuli ste priču o Angelini Jolie. Ali, velika većina karcinoma je uzrokovana promjenama u našim genomima koji su rezultat načina života. Znamo za mnoge čimbenike rizika, ali za veliki broj još ne. A i za one koje znamo imamo problem u prevenciji. Teško je pobijediti “bolest svih bolesti” ako ne razumijemo njezine korijene.
Kako uopće nastaje karcinom?
- Za veliku većinu karcinoma “kriv” je čovjek ili neka njegova aktivnost. To je s jedne strane zabrinjavajuće, a s drudruge velika šansa u borbi protiv zloćudnih oboljenja. Karcinom nastaje kad normalna stanica “poludi” i počne nekontrolirano razmnožavanje koje vodi do nagomilavanja nenormalnih stanica, koje postupno razaraju tkivo i eventualno metastaziraju. Zašto se normalna stanica počinje nekontrolirano dijeliti? Zato što joj njezini geni tako “narede”.
Na molekularnoj razini nevjerojatna otkrića poprilično su rasvijetlila kako se normalna stanica transformira u zloćudnu. Pronašli smo gene koje treba inaktivirati i one koje treba aktivirati. “Kvar” na našim genima događa se kroz mutacije i druge (epigenetske) promjene kao rezultat izlaganja različitim čimbenicima rizika kao što su pušenje, prekomjerna količina alkohola, različita zračenja, određeni virusi i bakterije, kemikalije u okolišu i hrani itd. Postoje i endogeni čimbenici, kao što su hormoni, metabolički poremećaji, gojaznost, nedostatak vježbe i drugi koji su manje istraženi.
Rizični faktori oko nas
Koji čimbenici neupitno uzrokuju rak?
- Znamo sigurno da pušenje uzrokuje rak pluća. Rak pluća je bio sporadična bolest početkom dvadesetog stoljeća, još prije tridesetak godina se rijetko spominjao a sad je postao najveći ubojica u zapadnom svijetu. Dugo je trebalo da se ustanovi ta uzročno-posljedična veza, ali danas u to više nitko ne sumnja. Statistička krivulja pokazuje da je rak pluća postao najčešći uzrok smrti. Vidljivo je, otkad su žene počele više pušiti, da su dostigle muškarce po smrtnosti. Isto tako, zbog prevencije i borbe za smanjenje pušenja u SAD-u vidljivo je da oboljenje tamo stagnira i čak se smanjuje. U Europi, nažalost, to još nije slučaj. Možda stoga što u SAD-u 15 do 17 posto ljudi puši, a u Francuskoj njih barem 40 posto. U Americi, zato, imaju izražene neke druge probleme i patologije. Prekomjerno konzumiranje alkohola je povezano s više vrsta tumora, uključujući rak jetre i rak dojke.
Koje nam prijetnje dolaze iz okoliša?
- Puno toga. Zračenja, nesreće tipa Černobil, kemikalije u prirodi, ispušni plinovi dizel goriva, procesuirano meso, konzervirana hrana, pa Monsanto i različiti proizvodi za korištenje u poljoprivredi, kao što su herbicidi (ulogu GMO još treba istražiti). Veliki su interesi kod prodaje pesticida. Mnogi se testiraju na mutacije i ako je ne izazivaju, dopuštaju se. A većina zapravo ne izaziva mutaciju nego djeluju na hormonalnoj bazi. Gen nije mutiran, ali ne funkcionira. To je epigenetika, regulacija gena koja nije kodirana u genetskoj šifri. Gen je uspavan i to može dovesti do karcinoma. Mnogi su rizični faktori u prirodi, često novijeg datuma.
Postoji li geografska specifičnost u pojavnosti karcinoma?
- U bogatijim zemljama najčešći je rak pluća, debelog crijeva i prostate, a u siromašnijim grlić maternice koji je vezan uz papiloma virus. U Africi je to najčešći tumor. Bakterija Helicobacter pylori u istočnoj Aziji, ali i drugim dijelovima svijeta vezana je uz rak želuca. Na globalnoj mapi tumora nevjerojatna je razlika u geografskoj distribuciji. Očita je povezanost s mjestom na kojem živimo. U jednoj regiji je najčešći tumor debelog crijeva i prostate, u drugoj želuca, u trećoj jetre.
Dragocjeni su podaci iz migrantske populacije. Kod Japanaca je najčešći rak želuca, ali već u prvoj generaciji koja je otišla živjeti u Kaliforniju najćešće se obolijeva od tumora koji su tamo najučestaliji, poput raka debelog crijeva. Raka želuca tada više nema. Dakle, isti genetski “makeup” pokazuje koliko ambijent i okoliš moderiraju učestalost pojedinog karcinoma.
Što je u stvari rak, je li to jedna, jedinstvena, bolest?
- Problem je baš u tome što se često misli da je rak jedinstvena bolest a to je samo skupni naziv za nekoliko stotina raznih, izuzetno heterogenih, bolesti. Može se čak reći da je svaki individualni tumor posebna bolest, jedinstven slučaj. Imate dva ista raka dojke, čak i iste podvrste recimo “triple negative”, histološka podloga može biti ista, ali neće se jednako ponašati u agresivnosti ili invazivnosti. I neće trebati jednaku terapiju. Svaki tumor je višegodišnji proces genetskih, epigenetskih i drugih molekularnih promjena koje guraju stanicu da ide u pravcu transformacije i agresivnosti.
I unutar samog tumora postoji genetska heterogenost. Iz tumora veličine dva centimetra uzmete stanice iz različitih dijelova, analizirate ih, genomikom, i vidite da su različiti. Nastaju klonovi koji se nejednako ponašaju. Neke stanice prežive i “pametne” lijekove, rezistentne su i razvijaju se.
Vidio sam šokantne prikaze melanoma po cijelom tijelu. Tumor terapijom nestane za pet tjedana, ali za sljedećih deset tjedana sve se vrati na potpuno istim mjestima i nastane još veći tumor koje je sada potpuno rezistentan na taj isti lijek.
Rak je skup mnogo bolesti, a čak unutar jednog tumora, recimo dojke ili mozga, postoje podgrupe koje se različito ponašaju, a unutar njih još su i molekularne podgrupe. Ni vrste mutacija nisu iste. Karcinom se razvija u svakom organu i praktično svaka stanica u organizmu, a njih je nekoliko trilijuna u svakom od nas, potencijalno je kancerogena. Konačno karcinom nije statična bolest nego evoluira, po nekoj vrsti Darwinova zakona.
Stanice karcinoma imaju nevjerojatnu moć prilagođavanja i to im je svojstvo najveća snaga. Nevjerojatna prilagodljivost tumorskih stanica i neograničena proliferacija, usprkos činjenici da one umiru kao i normalne stanice, daje samom karcinomu otpornost na lijekove i konačno besmrtnost.
Predvidiv ishod
Logično je zaključiti da u toj heterogenosti ni terapija ne može biti univerzalna.
- Treba imati osobnu kartu tumora da bi se mogla personalizirati terapija. Ali, ni to nije dovoljno ako se ide samo na terapiju a zaboravlja na ranu dijagnostiku. Takvim pristupom radi se greška. Kada se karcinom otkrije u uznapredovalom stadiju, čak i najefikasniji pametni lijekovi, kao personalizirana terapija, samo će donekle produžiti život pacijenta.
Je li onda rak smrtna presuda, kraj života?
- U pravilu je to smrtna presuda, pogotovo ako se otkrije kasno, i bojim se da će to tako i ostati, pogotovo ako nastavimo globalni “rat” protiv ove bolesti voditi na pogrešnom terenu. A to je traženje čudotvornog lijeka zanemarujući prevenciju i ranu dijagnozu. Liječenjem se život kratko produžuje, za tjedne ili mjesece, uz velike troškove i strahovit pad kvalitete života. A ishod je poznat. Velika šansa na koju zaboravljamo, naravno uz razvoj lijekova gdje uz velika ulaganja ima napretka i pomaka, jest istraživanje prevencije i istraživanje uzroka tumora. Tu se zadire u oblike ljudskog ponašanja, psihološke, sociološke i ekonomske faktore.
Koji karcinomi imaju najveću smrtnost, govori se ponajviše o pankreasu i plućima...
- Točan poredak ne znam, ali to je to. Mislim da je rak gušterače na samom vrhu. Taj karcinom je u porastu i velika je tajna zašto je tako. On je tipična smrtna presuda, tu nema uspješnog liječenja, u pitanju je nekoliko tjedana ili mjeseci. Riječ je o bolesti bez simptoma i smrt je vrlo blizu. Rak pluća i jednjaka imaju vrlo visoku smrtnost kao i neki tumori mozga. I taj tumor je u porastu.
Ne vjerujete u mogućnost brzog otkrivanja lijeka za rak?
- Nikad nećemo pronaći lijek za karcinom kao što nikad nećemo pronaći eliksir za besmrtnost. Čvrsto vjerujem u to da nikad neće postojati univerzalni lijek za rak. Toliko ima tkiva i vrsta stanica u organizmu da je to nemoguće. A svaka stanica je potencijalni tumor. I to različiti tumor. To je enormna paleta različitih malignih procesa koju je nemoguće rješavati jednim lijekom. Međutim, imamo alternativu klasičnom poimanju lijeka.
Zašto je rak tako teško liječiti?
- Znate, biologija je složena i ona nije matematika, u biologiji nista nije crno-bijelo. Stanice izmiču kontroli i teško ih je uništiti. Problem je kako lijek pripremiti da ne bude toksičan i da bude specifičan. Kad se karcinom dijagnosticira to je već uznapredovala bolest, te stanice su prošle kroz višegodišnju prilagodbu i promjene koje nismo detektirali. Stanice su dobile svojstva koja im omogućavaju da se brzo dijele i da ulaze u limfne čvorove i krvne žile. Jako je teško naći specifičan lijek za tisuće različitih mutacija.
Dešifriramo mutacije, genetsku osnovu, epigenetske i druge molekularne promjene i vidimo nevjerojatne razlike od normalne stanice. I ne samo da su različite nego imaju sposobnost mutabilnosti.
Postoji i jedna vrsta imunoterapije, korištenje organizma da prepoznaje neprijateljske stanice. U to se ulaže prilična nada, ali mislim da će to jako teško uspjeti. Možda će se neki tumori tako i liječiti, ali takvim pristupom nije moguće liječiti sve.
Ne ostavljate nimalo prostora ni raznim teorijama zavjere po kojima šifra čarobnog lijeka već postoji?
- Često srećem ljude koji čvrsto vjeruju da će se lijek naći, čak i u to da se lijek zapravo već našao. Spominju se i prirodni lijekovi poput otrova od škorpiona i slično. Znate ono, izliječio se Bata Živojinović... Teorija zavjere je da lijek postoji, ali ga kriju kako farmaceutska industrija ne bi izgubila profit. To su priče bez osnove. A u prirodi zasigurno može biti lijekova, ali to je opasan teren (kao i mnoga područja alternativne medicine) u koji osobno ne bih htio ulaziti.
Trka za lijekom protiv raka nikako ne jenjava. Treba li redefinirati pojam “lijek” kad je rak u pitanju?
- Bjelodano je da je nemoguće naći efikasan i personalizirani lijek za milijune različitih malignih oboljenja koja nastaju svake godine. Naravno da farmaceutska industrija gura svoje, a i u znanstvenim krugovima uvijek ima velikih najava, nešto što se krije iza ugla. Neki prodori doista su veliki i obećavaju, ali treba imati na umu da je dug put od revolucionarnog otkrića do proizvoda u medicinskoj praksi.
Globalni problem
Koliko smo onda daleko od toga da dobijemo rat protiv tumora?
- Jako smo daleko od toga da dobijemo taj rat. Ima tu nažalost dosta naivnosti i to u najvišim krugovima. Ovdje bih volio navesti jedan primjer koji služi kao dobra anegdota. Kad su Amerikanci uspjeli otići na mjesec, sljedeći veliki izazov je bio “rat” protiv karcinoma. Poznata je reklama American Cancer Society/National Cancer Institute u New York Times, 1971 koja glasi “Gospodine predsjedniče, Vi možete pobijediti karcinom”. Slijedio je Nixonov odgovor u obraćanju naciji - “Tražit ću dodatnih 100 milijuna za lansiranje intenzivne kampanje da se nađe lijek protiv raka…”. Danas, nakon gotovo 50 godina, problem tumora se neumoljivo povećava i karcinom je postao najveći ubojica čovjeka u svim zemljama s tendencijom porasta koji se dodatno ubrzava sa starenjem populacije.
Nikad se nećemo riješiti tumora. Činjenica je, unatoč velikim ulaganjima, istraživanjima i napretku u pronalaženju lijekova i terapije, da nam raste i broj tumora i smrtnost od tumora.
Radim u jedinstvenom institutu Svjetske zdravstvene organizacije i naša misija je istraživanje tumora u cijelom spektru s naglaskom na istraživanje uzroka molekularnih mehanizama nastanka bolesti koje bi bile temelj učinkovitoj prevenciji i ranoj dijagnostici. Dobro znamo koliko zapravo tumori predstavljaju globalni problem. Čak i u razvijenim zemljama koje imaju velike resurse na raspolaganju.
Globalno vidimo dramatične promjene. U Africi slijedi eksplozija stanovništva u sljedećih 20 ili 30 godina. Za četvrt stoljeća Nigerija će imati 600 milijuna ljudi. Saharska Afrika će isto imati nevjerojatnu eksploziju populacije. Dijelovi Azije također. To su dramatične promjene jer će im Zapad izvoziti način života i faktore rizika. Tu je i starenje populacije. U Kini to nije piramida nego valjak. I u Europi je tako. Do 2030. u svijetu ćemo imati 80 milijuna ljudi s tumorom. A projekcije za sljedećih 20-30 godina su zastrašujuće.
Kako, u tom kontekstu, doživljavate najave tipa “uskoro će se rak liječiti kao kronične bolesti”?
- Takve izjave su se pojavile prije nekih 25 godina i najavljeno je da će se to dogoditi za najdalje 10 godina. I opet se ponavljaju. To je daleko od realnosti. Onaj tko ima uvid u pravo stanje stvari na terenu, vezu s logikom i onima koji liječe tumore, sigurno će vam reći nešto sasvim drukčije. Mislim da se rak neće liječiti kao kronična bolest sljedećih 50 godina. Neki će se tumori kontrolirati, neke podvrste sigurno hoće. Koja će biti cijena toga, kome će to biti dostupno, kako će javni budžeti to podnijeti, to je već drugo pitanje.
Tu dolazimo do ekonomske dimenzije cijelog problema. Koliko je ona važna?
- Mi smo u nekoliko konzorcija osjetili koliko se snažno lobira za istraživanja koja favoriziraju liječenje. Imamo neke “pametne lijekove” i vidimo cijenu. Život se produžava, ali se bolest ne izliječi. Jedna novija studija je pokazala da tretman lijeka protiv karcinoma gusterače košta 15.000 eura, a produži život 10 dana. Slično, lijek protiv jedne vrste raka pluća košta 80.000 eura, a produži život jedan do dva mjeseca. Kod raka dojke 90.000 eura produžava život mjesec i pol dana. Znači čak i kad bi imali te lijekove, po ovim cijenama, a farmaceutska industrija je neumitna i hoće profit, bogati bi se možda nekako i liječili, ali prosječnom čovjeku to ne bi bilo pristupačno.
Je li skupoća lijekova isključivo posljedica velikih ulaganja?
- Novije analize (“Forbes”) kažu da farmaceutska kompanija koja želi razviti lijek i pustiti ga na tržište treba računati na ulaganje od 350 do 900 milijuna dolara. Mnoge supstancije koje obećavaju pokažu se lošim, velike farmaceutske kuće rade na više potencijalnih lijekova istovremeno što vodi, u prosjeku, i do ulaganja od 5 milijardi dolara po lijeku. Slijedi potreba da se ostvari profit. Ima još jedan problem? Kada kompanija plasira lijek, u Francuskoj imamo takve slučajeve, pitanje je hoće li taj lijek biti na listi onih koje pokriva zdravstveno osiguranje. U Francuskoj je taj budžet godišnje 50 milijardi eura u deficitu. Potrebna je šira inicijativa, koja uključuje i vlade i nevladine udruge, koja bi “urazumila” farmaceutsku industriju a da joj ne ugrozi vitalne interese.
Otkrivanje u ranoj fazi
U što biste vi ulagali više novca u globalnoj borbi protiv raka?
- Tri su područja u koja treba znatnije ulagati. Najprije u istraživanje prevencije, pronalaženje novih faktora rizika, jer još ima puno nepoznanica oko uzroka bolesti. Puno je suptilnih čimbenika koji djeluju kumulativno (kronično izlaganje) i u kombinacijama, mijenja se način života, okoliš, više je proizvoda koji djeluju na hormone, puno toga se ispušta u vodu i zrak. Ja osobno vjerujem u veliki utjecaj tzv. endokrinih disruptora na karcinome (prvenstveno mislim na rak dojke, štitnjače, jajnika, prostate i drugih) ali i mnoge druge složene bolesti odraslih, a i djece.
Drugo je područje istraživanje o tome zašto prevencija ne funkcionira i treće je rana dijagnostika. Ona je ponekad vrlo teška jer je te mikroskopske promjene teško uočiti. Neinvazivni markeri koji bi bili dostupni u krvi ili tjelesnim tekućinama omogućili bi otkrivanje tumora u ranoj fazi i bili bi doista revolucionarni. To je jedno veliko i važno područje.
Znači, važna poruka je, karcinomi se teško mogu izliječiti ali se mogu spriječiti?
- Velika većina, govorimo o dvije trećine karcinoma, može se spriječiti. Barata se i višim postotkom, ali važno je da bi se uglavnom svi karcinomi izazvani čimbenicima okoliša i načinom života mogli spriječiti. A jedan dobar dio bi se, kroz ranu dijagnostiku, mogao i uspješno liječiti.
Blistava karijera
Nakon dodiplomskih studija i završenog magisterija na Sveučilištu u Sarajevu, a neposredno prije ratnog vihora, dr. Herceg, rođeni Ljubušak, uspješno je aplicirao za stipendiju British Councila koja je omogućila da se, na kraće vrijeme, pridruži vrhunskom timu istraživača na sveučilištu St. Andrews u Škotskoj, jednom od najprestižnijih sveučilišta u Velikoj Britaniji i trećem najstarijem s nastavom na engleskom jeziku u cijelom svijetu.
Nakon toga i uspješne aplikacije za stipendiju Europske unije za doktorski studij, imao je privilegiju tri godine raditi na doktoratu koji je obranio 1995. godine.
Nakon završetka doktorata, kao istraživač postdoktorant, od 1995. do 1996. godine radi na Institutu za molekularnu patologiju (Forshunginstitut fur Molekular Pathologie, IMP) u Beču, a zatim na Međunarodnom institutu za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer - IARC) u Lyonu koji je specijalizirani ogranak Svjetske zdravstvene organizacije sa sjedištem u Ženevi.
Od 2002. godine radi kao istraživač (staff scientist) na IARC-u, od 2004. voditelj je laboratorija za epigenetiku, a od 2011. godine i voditelj Odjela za molekularne mehanizme razvoja karcinoma na IARC-u.
Također, od 2009. godine dr. Herceg je direktor IARC-ova programa za stipendije (IARC Fellowship Programme), a od 2006. godine i izvanredni predavač na Ecole Normale Supérieureu (ENS Lyon).
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/zdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka-498113
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3ba19be0fc301c34d425f1d0cff5e520336e19f1
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Zdenko+Herceg%3A+Daleko+smo+od+dobivanja+rata+protiv+raka&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fzdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka-498113
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fzdenko-herceg-daleko-smo-od-dobivanja-rata-protiv-raka-498113
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
11. svibanj 2024 05:14
