stdClass Object
(
[id] => 228399
[title] => Vitez Denegri - Gerard od Šperuna dvojna je osoba
[alias] => vitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Od kad su u nas drugovi postali gospoda, znamo da samo rijetki zavrjeđuju da ih se tako oslovi, a jedan od njih je svakako
Gerard Denegri, najpoznatiji splitski Francuz, dugogodišnji šef protokola u Banovini, a tek odnedavno i francuski počasni konzul za Dalmaciju. U ožujku, kad se diljem svijeta održavaju Dani frankofonije, Gerard i članovi njegove Alliance Francaise puni su posla, a on će vam rado ispričati sve o netom postavljenoj izložbi radova afričkih umjetnika za djecu, o francuskoj šansoni, o planiranim predavanjima...
No, upitate li ga da vam kaže kako se dogodilo da je rođen samo 12 i pol kilometara od Eiffelova tornja da bi potom svih dosadašnjih 67 godina živio na splitskom Šperunu, doznat ćete gotovo romanesknu pripovijest prepunu glasovitih povijesnih ličnosti i događaja poput državnika, književnika, slikara...
Dotaknete li se s Gerardom bilo koje teme, od primjerice književnika Andrea Gidea do predsjednika Mitterranda, preko švicarskog CERN-a i novootkrivenog Higgsova bozona do bivšeg splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, moći ćete čuti nešto - iz prve ruke! I ne samo to, osobno je svjedočio jednoj pravoj sjednici Francuske akademije u splitskoj Marmontovoj ulici!
- Je, istina je, bila su tri akademika i ja sam ih odveo u prostorije Alijanse. Ondje su shvatili da po Statutu Akademije imaju pravo držati sjednice i zavesti je pod službeni sastanak, jer ih je više od dvoje.
Sudbonosni susret na pjaci
 |
Protokol nulte kategorije za Split je proslava blagdana
sv. Duje i Dan grada |
Kad je dobio Nagradu grada Splita za životno djelo, mnogima nije bilo poznato da je Gerard već tada bio ponosni vlasnik četiriju visokih odličja kojima su ga predsjednik, premijer i dva ministra Republike Francuske imenovala tri puta vitezom i jednom časnikom. Jedna od njih je i Chevalier de la Legion d\'Honneur, što hoće reći Vitez Legije časti.
Iako francuski državljanin, Gerard za sebe kaže da je prije svega Splićanin, a kad vam otvori vrata svoga stana do kojega se valja uspeti preko osamdeset skala, a šta ih domaćin, kako kaže, svaki dan prevali četiri puta, učinit će vam se da ulazite u kakav etnografski muzej.
Kao vrsni poznavatelj bontona pustit će damu da se penje korak ispred sebe, u slučaju da nedajbože posrne, a opet, kako pravila nalažu, ne dovoljno ispred da joj ne gleda u pozadinu. I putem će govoriti i govoriti...
– S jedanaest mjeseci došao sam u ovi stan. Samo se adresa mijenjala, bila je to najprije Ulica kod sv. Frane, zatim dugo Lenjingradska, kratko Senjska i konačno Šperun – upoznat će vas, a u maniri turističkog vodiča što je godinama i bio, dodat će kako je i splitska Riva nosila niz naziva, no najduže se zvala Francuska obala u znak zahvalnosti maršalu
Marmontu koji ju je najvećim dijelom i uredio. No, Gerard Rivu ne spominje bez razloga, jer upravo njezina ljepota opčinila je njegovu majku
Madeleine Epron, a tako je sve i počelo...
- Ona je kao novinarka doputovala 1936. godine jednim od tada rijetkih kruzera u Split – počinje Denegri priču svog života.- Kako su putnici bili uglavnom iz Francuske, ona je za njih svaku noć na brodu tiskala novine u kojima je pisala doživljeno i viđeno prethodnog dana s tog krstarenja po Mediteranu. U to vrime nije bilo službenih vodiča, to su radili profesori francuskog jezika poput moga oca
Milivoja. Majka ga je nakon šetnje s turistima zamolila da joj ispriča nešto više o Splitu, on je pristao i rekao joj da dođe poslijepodne u pet sati u kavanu Trokoli na Pjacu. Međutim, ona je zabunom sjela u kavanu na Rivi i tako su svaki na svojoj strani čekali, a ura je prolazila.
Vamo je mater mislila kako ju je ovaj Dalmatinac zeznija, a vamo je otac brontulava da je zbog nje mora odustat od popodnevnog pižolota, a evo nije došla. A sredija se lipo, u odijelo, panama šešir... Slučaj je htio, međutim, da prvi oficir broda s kruzera naleti na moju majku. Šta radiš ovdje, pitao ju je, a kad mu je rekla, on se sjetio da je vidio jednu kavanu na Pjaci, poslušala ga je i uhvatila mog budućeg oca već u odlasku. Njih dvoje su, ono šta se reče, odmah kliknuli jedno na drugo i nakon toga su se najprije dopisivali, a onda je otac otišao radi usavršavanja jezika na Sorbonu, a majka je stalno nešto podešavala kako bi se vratila u Split ili blizu Splitu.
I tako, vjenčali su se \'39. godine. Znate, kad je majka rekla svojim roditeljima da im dovodi zeta Dalmatinca, bili su očajni. Ma i sama majka je imala sliku o nama kao o sirotinji, jer radila je nekoliko godina u Napulju u američkom konzulatu. Ondje su stizali naši ljudi koji su bježali od neimaštine u prekomorske zemlje i kad bi ih u onim anketama pitali što žele raditi, svi su govori da oće bit šušajneri, a to su čistači postola – smije se Gerard kojeg je zbilja teško zamisliti ljutitog.
Uvijek elegantan i dotjeran kao s pariške promenade, u svakom pripovijedanju obiđe pola planete i kad već pomislite da je predaleko odmaknuo od početka, on se vješto, kao da se drži za Arijadninu nit, vrati na početak. Može ga na trenutak prekinuti telefonski poziv nekoga iz Francuske i tada se prebacuje u svoju drugu osobnost:
- Aloooo, bonjour, mon ami... Oui, oui... Adieu!
- Ja sam dvojna osoba, duplog identiteta, dvostrukog državljanstva, dvostruke kulture, dvojezičan – kaže Gerard i dodaje kako je čak i dvojne profesije. On je po struci, tko bi rekao, inženjer elektrotehnike!
Gideova posveta mojoj majci
 |
Majka Madeleine u šetnji Splitom s bratom
Danijelom u kolicima |
- Nakon klasične gimnazije, upisao sam elektrotehniku i 20 godina radio za nekadašnji RIZ, a kratko čak i kao nastavnik matematike, elektrotehnike i fizike u Sinju – predstavlja nam se Gerard i poslije će se ispostaviti da je radeći veliki dio života u turizmu upoznao suprugu, svoju ljubljenu
Ljubicu Dabo, rodom iz Novalje na Pagu.
No, prije toga ispričat će nam fantastičnu zanimljivost o majci. Madeleine je od 1930. do 1933. radila kao stenografkinja za velikog francuskog književnika, nobelovca Andrea Gidea.
- Tada su se književnici često međusobno dopisivali, Gideu je za njegovu bogatu korespondenciju trebala tajnica. Za moju majku to je značajno razdoblje jer je preko njega upoznala brojne umjetnike. To su bile godine kada je Pariz bio centar kulture, svi intelektualci su voljeli Francusku. Imam knjigu koju je Gide darovao majci netom prije nego se udala pa joj je u posveti napisao "Gospođici Madeleine nekoliko dana prije nego što promijeni prezime" – ponosan je Gerard dok nam pokazuje dragocjeni uvezani primjerak. Stotine je knjiga u stanu Denegrijevih, tu su slike i razne druge umjetnine, uspomene, figurice Napoleonove vojske...
- Ja san ka\' malo dite skuplja te vojnike i onda san ih bojao – pokazuje nam čitavu armiju vojnika veličine dva centimetra, a svaki je u četiri-pet koluri...
Tu je i gramofon iz 1930. godine, koji još radi, pa danas Gerard sa svoja dva sina,
Sašom i
Tomislavom, svaki Božić posluša jednu pjesmu, „Holly night“ na francuskom, dakle „Ponoć je, kršćani“, u četiri povijesna razdoblja. Na gramofonu na 78 okretaja, potom na 33 okretaja, zatim na kasetofonu i napokon na CD-u.
- To je naš mali obiteljski ritual, jer majka je najviše voljela tu pjesmu.
Ona se nastanila u Splitu i radila kao prevoditeljica, primila je Zlatni grb Grada za razvijanje odnosa s Francuskom. Zanimljivo je da ona ima priznanje Hrvata, a otac odličje Francuza. Mi smo u kući svi s materom govorili francuski, a s ocem brat i ja hrvatski.
Pitamo Gerarda na kojem jeziku misli, a on spremno odgovara kako misli na onom jeziku na kojemu je prethodno više govorio, što znači da je ljeti mislio na francuskom jer je ondje provodio praznike.
- Ali, znate, često sanjam baš na francuskom – govori nam i pokazuje prašnjavi majčin fotoaparat iz 30-ih godina prošlog stoljeća, jedan od onih prvih na harmoniku. On ima i sačuvanu fotografiju u trenutku dok ga iznose iz rodilišta 1947. godine!
- Snimija me ujak. Samo do jedanaestog miseca sam živio u Francuskoj s bakom i didom, a onda smo se svi vratili u Split. Vidite, brat mi se rodija u Splitu, a većinu života proveo je u Francuskoj, a ja obrnuto!
Gerardov brat Danijel rođen je 1940. godine, a majka je ponovo zatrudnjela netom nakon rata u vrijeme velike gladi. Odlučila je s jednim djetetom za ruku i drugim u trbuhu otići u Francusku, išlo se preko Zadra i Sušaka. Negdje kod Rijeke na jednom mostu zaustavio ih je partizan i odlučno im zabranio izlazak iz zemlje. No, pojavio se partizanski oficir i pitao majku tko je ona. Kad je rekla da je udana za Denegrija, taj oficir se oduševio jer je Milivoj bio njegov profesor i tako su prošli.
- Majka mi je jednom, 20 godina kasnije u teatru pokazala tog partizana: Vidiš, da nije njega bilo, ne bi vjerojatno bilo ni tebe!
U bendu 'Jonski stupovi'
 |
| U školskom sastavu ‘Jonski stupovi’ (drugi zdesna) |
Inače, majka je zavolila Split i ovu klimu. Nabavljala je sinovima knjige iz Francuske, imali su prilike čitati za mnoge tada u Jugoslaviji nedostupne stvari.
- Na primjer, ja sam čitao raznu literaturu o Pariškoj komuni, koja je za nas bila ključna točka u povijesti, a ja sam vidio da u Francuskoj tome ne pridaju preveliku važnost. Poslije sam, za boravka u Parizu, čitao i katoličku literaturu u kojoj je Pariška komuna obilježena kao loše povijesno razdoblje. Poubijali su biskupe, razorili... ma, znate već. To mi je dalo distanciju prema onome što smo učili ovdje i potvrdilo onu da je povijest učiteljica života i sluškinja režima.
A dostupne su bile i francuske novine u prostoru današnje Alijanse, tu je bio tzv. Francuski krug, ja se sićan
Igora Mandića i
Mani Gotovac, tada Birimiše, kao i mnogih drugih intelektualaca. Tu se učio jezik, bila su predavanja na razne teme, predavači su bili
Frane Baras, pa jednom i moj otac, evo sačuvani plakat o tom događaju... - pokazuje nam. Prisjeća se kako je, poput većine nekadašnjih klasičara, pohađao glazbenu školu i učio svirati saksofon i klarinet, pa je bio i član benda po imenu "Jonski stupovi"...
- To je zato šta su nam ženske rekle da stojimo ka\' stupovi i ne mičemo se - objašnjava.
U vrijeme dok je radio kao šef protokola, od 1992. do 2012., Denegri se susreo s niz državnika i ambasadora, ali najznačajnije iskustvo mu je iznenadni dolazak tadašnjeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda u Split.
- On je nakon jednog sastanka u Lisabonu odlučio posjetiti Sarajevo, ali avion je kasnio i pilot je procijenio da je slijetanje u ratnu zonu prilično nesigurno, pa im je
Bernard Kouschner, čuveni „liječnik bez granica“ koji je često boravio u Splitu i s kojim sam imao odličnu suradnju, rekao da slete u Split. Taman sam večeravao te 1992. u lipnju s prijateljima kad su me nazvali da slijeće Mitterrand i to je bila velika strka.
Sićan se da je Kouschneru laknulo kad sam se na aerodromu pojavio u društvu s admiralom
Svetom Leticom, koji je jedini još bio obaviješten o svemu. Predsjedniku smo pronašli noćenje u hotelu Bellevue i sićan se da smo tražili apartman, ali je bio zauzet. Molili su ondje s recepcije jedan bračni par da se preseli. Ujutro sam pohitao na kratki susret s Mitterrandom, već je bija dosta bolestan, blijed, prošetali smo preko Prokurativa, ljudi su ga pozdravljali... – prisjeća se živo ovaj friški umirovljenik.
Vodio je Denegri mnoge političare u obilazak grada, što domaće što strane, pa čak i monegaške kneževe, tadašnjeg
Rainiera i sina mu iz braka s
Grace Kelly Alberta II., sadašnjeg kneza. Ponosan je što je u protokol proslave Dana grada i blagdana sv. Duje prvi uveo biskupa koji drži govor.
- Splitski biskup smatra se direktnim nasljednikom Svetoga Duje pa sam to smatrao logičnim. U
Kerumovu mandatu imali smo bracu, seku i biskupa. To ima samo u Splitu. A jednom sam imao tri blagdana u četiri dana, asti, šta je to bilo! Pao je Dan antifašizma, Tijelovo i Dan državnosti, a bio je i vikend. To je bilo strašno, ljevičari prvi dan, drugi dan desničari, a treći svi zajedno.
Cvitan je dolazio s revolverom na posao
 |
| Četiri Gerardova odlikovanja Republike Francuske |
U mirovinu je Gerard otišao za Kerumova mandata.
- Bio je korektan prema meni. Ponekad bih, sjećam se, da bi opravdao njegovo ponašanje, šapnuo nekom veleposlaniku da je naš gradonačelnik poprilično osebujan, a oni bi mi redom odgovarali: Znamo, znamo. Smatram se autorom one njegove izjave da je u mandatu napravio dva sina, to sam ja njemu rekao, a on poslije novinarima. Znate kako je jednoj tamnoputoj kanadskoj guvernerki nešto bio odbrusio, a onda joj dobacio kako sad on ne može vidit da se ona zacrvenila. Ajme, kad ga se sitin, nikad više takvoga gradonačelnika – smije se Gerard i prisjeća kratko svih svojih poteštata:
- Najveći gospodin među njima bio je
Nikola Grabić, uvijek ispeglan i uglađen. Poslije njega došao je
Ivica Škarić koji kao da je imao vitar u nogavicama. Ali, bio je dobar komunikator s građanima. Pokojni
Zvone Puljić je najbolje poznavao protokol. Svima sam na kraju mandata dao izraditi prigodnu skulpturu u drvetu i karikaturu, Grabiću crtež na kojem skače u more na Rivi,
Beroš igra karte, znate da je strastveni igrač bridža,
Slapničara smo izradili s centimetrom jer je sve mirija, tribalo se znat koliko je udaljena čaša od pjata,
Buličića smo nacrtali sa šmrkom iz "Čistoće",
Kureta s Arenom,
Cvitan je nacrtan s pištoljem za pasom jer takav je dolazio na posao... Sve karikature vise na zidu u Banovini.
A 'ko je radio karikature, pitamo Gerarda, da nije možda
Štambuk?
- Nije Štambuk, ajme dobro je šta ste ga spomenili, moga dragog prijatelja
Davora. On je savršeno povezao galski i splitski humor, upravo ima jednu izložbu u Parizu, a ja sam mu organizirao prvu izložbu u samostalnoj Hrvatskoj u Podrumima. Inače, karikature je izradio umjetnik
Neno Mikulić.
SILVAna UZINIĆ
SNIMIO Vojko Bašić/CROPIX
Runjić, Oliver, Franulović...
Brojne tekstove preveo je Gerard Denegri za stručne časopise,
surađujući s kulturnim i znanstvenim ustanovama u Splitu. Kao sudski
tumač imao je više od 700 pisanih prijevoda, ali također je preveo i
tekstove Brelovih šansona za Zdenka Runjića koji mu je bio kolega na FESB-u. U glazbenu školu išao je s Oliverom Dragojevićem, a tenis je igrao sa Žarkom Franulovićem.
- Mater mi je iz Francuske donila reket, pa san iša trenirat na Firule,
iako mi je misto bilo u drugom sportu, u gimnastici, koju sam također
trenirao jedno vrime. Jer mi smo tada trenirali po kvartovima. Ovi sa
Špinuta išli su na Gusara, ovi oko Starog placa na balun...
|
Otac i isusovci
Milivoj Denegri rođen je na Braču u Milni 1896. i bio je profesor
francuskog jezika. Trebao je postati svećenik pa se školovao u Travniku
kod isusovaca. No, shvatio je da to nije poziv za njega. Predavao je u
Realki, a potom od 1947. na Višoj pedagoškoj, kasnije Pedagoškoj
akademiji do 1962. godine. Primio je 1966. Commandeur des Palmes
Academiques što je najviše francusko odlikovanje za profesora francuskog
jezika.
Majka i Gide
Madeleine Epron Denegri rođena je 1902. u Creteilu što danas spada u
Veliki Pariz. Završila je novinarsku akademiju i radila je kao novinarka
u pariškom listu "Excelsior", a jedno od najvrjednijih razdoblja u
životu joj je bila suradnja s nobelovcem Andreom Gideom. Iz tog
razdoblja sačuvani su njeni dnevnički zapisi, kao i fotografije s
posvetama te 37 njegovih pisama, kao i neki darovi koje joj je donosio s
putovanja. Dobitnica je Zlatnog grba Splita i bila je svojevrsni
francuski institut u gradu pod Marjanom. |
Supruga i kineske poslovice
Ljuba Dabo Denegri, rođena u Novalji na Pagu, bila je profesorica lingvistike.
- Triba sam doma dovest nekoga \'ko govori francuski, a moja Ljube je
govorila, kao i engleski. Pred smrt je napisala doktorsku radnju koja je
izdana 2006. pod nazivom „Hrvatsko-francuski jezični dodiri“. Ima,
znate, jedna kineska poslovica koja kaže da čovik za života mora učinit
tri stvari. Prva stvar je da posadi stablo, a moja Ljube posadila je 33
masline u Novalji. Drugo, morate imati djecu, a moja Ljube dala mi je
dva sina na koje sam jako ponosan. Saša, rođen 1979., arheolog je u Konzervatorskom zavodu u Splitu, a Tomislav
se rodio 1988. i student je na Filozofskom fakultetu u Splitu. E, sad,
treće je, kažu Kinezi, šta čovik mora učinit za života, ostavit pisani
trag, a eto i to je uradila s doktoratom.
|
Brat s nobelovcima
Danijel Denegri rođen je 1940. u Splitu i nakon studija fizike u
Zagrebu i doktorata u SAD-u, živio je i radio u Francuskoj, a zatim
zadnjih 20 godina u Ženevi. Bio je u ekipi nobelovca Karla Rubije
pa je stoga 1984. godine dobio francusku nagradu „Joliot Curie“. Zatim
je također bio u ekipi koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku 2013.
za otkriće Higgsova bozona u CERN-u. Oženjen je Bojanom Bunk, kćeri njemačkog slikara Rudolfa Bunka,
koji je bježeći od nacizma došao u Split i pridružio se partizanima, a
poznat je po nenadmašenoj scenografiji "Aide" na Peristilu. Danijel i
Bojana imaju kćer Marijanu i sina Igora. Igor ima dvoje djece, a Marijana je udana za Nijemca i živi u Haagu. Usvojili su dva mala Kineza blizanca.
- Svi zajedno mi oni nekad dođu u Split, i mi smo vam jedna, reka bi, rekomponirana i globalizirana familija – kaže Gerard.
|
Izbori za EU parlament
Gerard Denegri je i predsjednik Lionsa kluba Split čiji je član
od 1999. godine kada je postao i član Upravnog odbora Udruge "Leukemije i
limfoni" Split, čiji je trenutno predsjednik. Kao počasni konzul
Francuske jedna od skorih obaveza mu je organizirati izbore za Europski
parlament u Marmontovoj u Splitu.
- Ajme, šta ću poludit s tim. Oni vam imaju posebna pravila glasanja, ne može kartonska kutija, mora paravan, izludit će me... |
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Još i danas radi gramofon iz 1930. godine, a u Gerardovoj pozadini su Napoleonovi vojnici koje godinama skuplja i s djetinjim veseljem ih sam boja /VojkoBbašić/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => amarcord
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-03-09 18:34:04
[created_by] => 38
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-03-09 20:13:02
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-03-10 08:50:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7711
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/denegri_gerard8-050314.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "800x533"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8219777 Threads: 5 Questions: 1695350969 Slow queries: 5057726
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112781821
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/vitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba-228399
[printLink] => /split/vitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba-228399?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 191226
[name] => GerardDenegri
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gerarddenegri
[link] => /tag/gerarddenegri
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Još i danas radi gramofon iz 1930. godine, a u Gerardovoj pozadini su Napoleonovi vojnici koje godinama skuplja i s djetinjim veseljem ih sam boja /VojkoBbašić/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => amarcord
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Vitez Denegri - Gerard od Šperuna dvojna je osoba
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-20-11-06-54-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/denegri_gerard8-050314.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/denegri_gerard8-050314.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Od kad su u nas drugovi postali gospoda, znamo da samo rijetki zavrjeđuju da ih se tako oslovi, a jedan od njih je svakako
Gerard Denegri, najpoznatiji splitski Francuz, dugogodišnji šef protokola u Banovini, a tek odnedavno i francuski počasni konzul za Dalmaciju. U ožujku, kad se diljem svijeta održavaju Dani frankofonije, Gerard i članovi njegove Alliance Francaise puni su posla, a on će vam rado ispričati sve o netom postavljenoj izložbi radova afričkih umjetnika za djecu, o francuskoj šansoni, o planiranim predavanjima...
No, upitate li ga da vam kaže kako se dogodilo da je rođen samo 12 i pol kilometara od Eiffelova tornja da bi potom svih dosadašnjih 67 godina živio na splitskom Šperunu, doznat ćete gotovo romanesknu pripovijest prepunu glasovitih povijesnih ličnosti i događaja poput državnika, književnika, slikara...
Dotaknete li se s Gerardom bilo koje teme, od primjerice književnika Andrea Gidea do predsjednika Mitterranda, preko švicarskog CERN-a i novootkrivenog Higgsova bozona do bivšeg splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, moći ćete čuti nešto - iz prve ruke! I ne samo to, osobno je svjedočio jednoj pravoj sjednici Francuske akademije u splitskoj Marmontovoj ulici!
- Je, istina je, bila su tri akademika i ja sam ih odveo u prostorije Alijanse. Ondje su shvatili da po Statutu Akademije imaju pravo držati sjednice i zavesti je pod službeni sastanak, jer ih je više od dvoje.
Sudbonosni susret na pjaci
|
Protokol nulte kategorije za Split je proslava blagdana
sv. Duje i Dan grada |
Kad je dobio Nagradu grada Splita za životno djelo, mnogima nije bilo poznato da je Gerard već tada bio ponosni vlasnik četiriju visokih odličja kojima su ga predsjednik, premijer i dva ministra Republike Francuske imenovala tri puta vitezom i jednom časnikom. Jedna od njih je i Chevalier de la Legion d\'Honneur, što hoće reći Vitez Legije časti.
Iako francuski državljanin, Gerard za sebe kaže da je prije svega Splićanin, a kad vam otvori vrata svoga stana do kojega se valja uspeti preko osamdeset skala, a šta ih domaćin, kako kaže, svaki dan prevali četiri puta, učinit će vam se da ulazite u kakav etnografski muzej.
Kao vrsni poznavatelj bontona pustit će damu da se penje korak ispred sebe, u slučaju da nedajbože posrne, a opet, kako pravila nalažu, ne dovoljno ispred da joj ne gleda u pozadinu. I putem će govoriti i govoriti...
– S jedanaest mjeseci došao sam u ovi stan. Samo se adresa mijenjala, bila je to najprije Ulica kod sv. Frane, zatim dugo Lenjingradska, kratko Senjska i konačno Šperun – upoznat će vas, a u maniri turističkog vodiča što je godinama i bio, dodat će kako je i splitska Riva nosila niz naziva, no najduže se zvala Francuska obala u znak zahvalnosti maršalu
Marmontu koji ju je najvećim dijelom i uredio. No, Gerard Rivu ne spominje bez razloga, jer upravo njezina ljepota opčinila je njegovu majku
Madeleine Epron, a tako je sve i počelo...
- Ona je kao novinarka doputovala 1936. godine jednim od tada rijetkih kruzera u Split – počinje Denegri priču svog života.- Kako su putnici bili uglavnom iz Francuske, ona je za njih svaku noć na brodu tiskala novine u kojima je pisala doživljeno i viđeno prethodnog dana s tog krstarenja po Mediteranu. U to vrime nije bilo službenih vodiča, to su radili profesori francuskog jezika poput moga oca
Milivoja. Majka ga je nakon šetnje s turistima zamolila da joj ispriča nešto više o Splitu, on je pristao i rekao joj da dođe poslijepodne u pet sati u kavanu Trokoli na Pjacu. Međutim, ona je zabunom sjela u kavanu na Rivi i tako su svaki na svojoj strani čekali, a ura je prolazila.
Vamo je mater mislila kako ju je ovaj Dalmatinac zeznija, a vamo je otac brontulava da je zbog nje mora odustat od popodnevnog pižolota, a evo nije došla. A sredija se lipo, u odijelo, panama šešir... Slučaj je htio, međutim, da prvi oficir broda s kruzera naleti na moju majku. Šta radiš ovdje, pitao ju je, a kad mu je rekla, on se sjetio da je vidio jednu kavanu na Pjaci, poslušala ga je i uhvatila mog budućeg oca već u odlasku. Njih dvoje su, ono šta se reče, odmah kliknuli jedno na drugo i nakon toga su se najprije dopisivali, a onda je otac otišao radi usavršavanja jezika na Sorbonu, a majka je stalno nešto podešavala kako bi se vratila u Split ili blizu Splitu.
I tako, vjenčali su se \'39. godine. Znate, kad je majka rekla svojim roditeljima da im dovodi zeta Dalmatinca, bili su očajni. Ma i sama majka je imala sliku o nama kao o sirotinji, jer radila je nekoliko godina u Napulju u američkom konzulatu. Ondje su stizali naši ljudi koji su bježali od neimaštine u prekomorske zemlje i kad bi ih u onim anketama pitali što žele raditi, svi su govori da oće bit šušajneri, a to su čistači postola – smije se Gerard kojeg je zbilja teško zamisliti ljutitog.
Uvijek elegantan i dotjeran kao s pariške promenade, u svakom pripovijedanju obiđe pola planete i kad već pomislite da je predaleko odmaknuo od početka, on se vješto, kao da se drži za Arijadninu nit, vrati na početak. Može ga na trenutak prekinuti telefonski poziv nekoga iz Francuske i tada se prebacuje u svoju drugu osobnost:
- Aloooo, bonjour, mon ami... Oui, oui... Adieu!
- Ja sam dvojna osoba, duplog identiteta, dvostrukog državljanstva, dvostruke kulture, dvojezičan – kaže Gerard i dodaje kako je čak i dvojne profesije. On je po struci, tko bi rekao, inženjer elektrotehnike!
Gideova posveta mojoj majci
|
Majka Madeleine u šetnji Splitom s bratom
Danijelom u kolicima |
- Nakon klasične gimnazije, upisao sam elektrotehniku i 20 godina radio za nekadašnji RIZ, a kratko čak i kao nastavnik matematike, elektrotehnike i fizike u Sinju – predstavlja nam se Gerard i poslije će se ispostaviti da je radeći veliki dio života u turizmu upoznao suprugu, svoju ljubljenu
Ljubicu Dabo, rodom iz Novalje na Pagu.
No, prije toga ispričat će nam fantastičnu zanimljivost o majci. Madeleine je od 1930. do 1933. radila kao stenografkinja za velikog francuskog književnika, nobelovca Andrea Gidea.
- Tada su se književnici često međusobno dopisivali, Gideu je za njegovu bogatu korespondenciju trebala tajnica. Za moju majku to je značajno razdoblje jer je preko njega upoznala brojne umjetnike. To su bile godine kada je Pariz bio centar kulture, svi intelektualci su voljeli Francusku. Imam knjigu koju je Gide darovao majci netom prije nego se udala pa joj je u posveti napisao "Gospođici Madeleine nekoliko dana prije nego što promijeni prezime" – ponosan je Gerard dok nam pokazuje dragocjeni uvezani primjerak. Stotine je knjiga u stanu Denegrijevih, tu su slike i razne druge umjetnine, uspomene, figurice Napoleonove vojske...
- Ja san ka\' malo dite skuplja te vojnike i onda san ih bojao – pokazuje nam čitavu armiju vojnika veličine dva centimetra, a svaki je u četiri-pet koluri...
Tu je i gramofon iz 1930. godine, koji još radi, pa danas Gerard sa svoja dva sina,
Sašom i
Tomislavom, svaki Božić posluša jednu pjesmu, „Holly night“ na francuskom, dakle „Ponoć je, kršćani“, u četiri povijesna razdoblja. Na gramofonu na 78 okretaja, potom na 33 okretaja, zatim na kasetofonu i napokon na CD-u.
- To je naš mali obiteljski ritual, jer majka je najviše voljela tu pjesmu.
Ona se nastanila u Splitu i radila kao prevoditeljica, primila je Zlatni grb Grada za razvijanje odnosa s Francuskom. Zanimljivo je da ona ima priznanje Hrvata, a otac odličje Francuza. Mi smo u kući svi s materom govorili francuski, a s ocem brat i ja hrvatski.
Pitamo Gerarda na kojem jeziku misli, a on spremno odgovara kako misli na onom jeziku na kojemu je prethodno više govorio, što znači da je ljeti mislio na francuskom jer je ondje provodio praznike.
- Ali, znate, često sanjam baš na francuskom – govori nam i pokazuje prašnjavi majčin fotoaparat iz 30-ih godina prošlog stoljeća, jedan od onih prvih na harmoniku. On ima i sačuvanu fotografiju u trenutku dok ga iznose iz rodilišta 1947. godine!
- Snimija me ujak. Samo do jedanaestog miseca sam živio u Francuskoj s bakom i didom, a onda smo se svi vratili u Split. Vidite, brat mi se rodija u Splitu, a većinu života proveo je u Francuskoj, a ja obrnuto!
Gerardov brat Danijel rođen je 1940. godine, a majka je ponovo zatrudnjela netom nakon rata u vrijeme velike gladi. Odlučila je s jednim djetetom za ruku i drugim u trbuhu otići u Francusku, išlo se preko Zadra i Sušaka. Negdje kod Rijeke na jednom mostu zaustavio ih je partizan i odlučno im zabranio izlazak iz zemlje. No, pojavio se partizanski oficir i pitao majku tko je ona. Kad je rekla da je udana za Denegrija, taj oficir se oduševio jer je Milivoj bio njegov profesor i tako su prošli.
- Majka mi je jednom, 20 godina kasnije u teatru pokazala tog partizana: Vidiš, da nije njega bilo, ne bi vjerojatno bilo ni tebe!
U bendu 'Jonski stupovi'
|
| U školskom sastavu ‘Jonski stupovi’ (drugi zdesna) |
Inače, majka je zavolila Split i ovu klimu. Nabavljala je sinovima knjige iz Francuske, imali su prilike čitati za mnoge tada u Jugoslaviji nedostupne stvari.
- Na primjer, ja sam čitao raznu literaturu o Pariškoj komuni, koja je za nas bila ključna točka u povijesti, a ja sam vidio da u Francuskoj tome ne pridaju preveliku važnost. Poslije sam, za boravka u Parizu, čitao i katoličku literaturu u kojoj je Pariška komuna obilježena kao loše povijesno razdoblje. Poubijali su biskupe, razorili... ma, znate već. To mi je dalo distanciju prema onome što smo učili ovdje i potvrdilo onu da je povijest učiteljica života i sluškinja režima.
A dostupne su bile i francuske novine u prostoru današnje Alijanse, tu je bio tzv. Francuski krug, ja se sićan
Igora Mandića i
Mani Gotovac, tada Birimiše, kao i mnogih drugih intelektualaca. Tu se učio jezik, bila su predavanja na razne teme, predavači su bili
Frane Baras, pa jednom i moj otac, evo sačuvani plakat o tom događaju... - pokazuje nam. Prisjeća se kako je, poput većine nekadašnjih klasičara, pohađao glazbenu školu i učio svirati saksofon i klarinet, pa je bio i član benda po imenu "Jonski stupovi"...
- To je zato šta su nam ženske rekle da stojimo ka\' stupovi i ne mičemo se - objašnjava.
U vrijeme dok je radio kao šef protokola, od 1992. do 2012., Denegri se susreo s niz državnika i ambasadora, ali najznačajnije iskustvo mu je iznenadni dolazak tadašnjeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda u Split.
- On je nakon jednog sastanka u Lisabonu odlučio posjetiti Sarajevo, ali avion je kasnio i pilot je procijenio da je slijetanje u ratnu zonu prilično nesigurno, pa im je
Bernard Kouschner, čuveni „liječnik bez granica“ koji je često boravio u Splitu i s kojim sam imao odličnu suradnju, rekao da slete u Split. Taman sam večeravao te 1992. u lipnju s prijateljima kad su me nazvali da slijeće Mitterrand i to je bila velika strka.
Sićan se da je Kouschneru laknulo kad sam se na aerodromu pojavio u društvu s admiralom
Svetom Leticom, koji je jedini još bio obaviješten o svemu. Predsjedniku smo pronašli noćenje u hotelu Bellevue i sićan se da smo tražili apartman, ali je bio zauzet. Molili su ondje s recepcije jedan bračni par da se preseli. Ujutro sam pohitao na kratki susret s Mitterrandom, već je bija dosta bolestan, blijed, prošetali smo preko Prokurativa, ljudi su ga pozdravljali... – prisjeća se živo ovaj friški umirovljenik.
Vodio je Denegri mnoge političare u obilazak grada, što domaće što strane, pa čak i monegaške kneževe, tadašnjeg
Rainiera i sina mu iz braka s
Grace Kelly Alberta II., sadašnjeg kneza. Ponosan je što je u protokol proslave Dana grada i blagdana sv. Duje prvi uveo biskupa koji drži govor.
- Splitski biskup smatra se direktnim nasljednikom Svetoga Duje pa sam to smatrao logičnim. U
Kerumovu mandatu imali smo bracu, seku i biskupa. To ima samo u Splitu. A jednom sam imao tri blagdana u četiri dana, asti, šta je to bilo! Pao je Dan antifašizma, Tijelovo i Dan državnosti, a bio je i vikend. To je bilo strašno, ljevičari prvi dan, drugi dan desničari, a treći svi zajedno.
Cvitan je dolazio s revolverom na posao
|
| Četiri Gerardova odlikovanja Republike Francuske |
U mirovinu je Gerard otišao za Kerumova mandata.
- Bio je korektan prema meni. Ponekad bih, sjećam se, da bi opravdao njegovo ponašanje, šapnuo nekom veleposlaniku da je naš gradonačelnik poprilično osebujan, a oni bi mi redom odgovarali: Znamo, znamo. Smatram se autorom one njegove izjave da je u mandatu napravio dva sina, to sam ja njemu rekao, a on poslije novinarima. Znate kako je jednoj tamnoputoj kanadskoj guvernerki nešto bio odbrusio, a onda joj dobacio kako sad on ne može vidit da se ona zacrvenila. Ajme, kad ga se sitin, nikad više takvoga gradonačelnika – smije se Gerard i prisjeća kratko svih svojih poteštata:
- Najveći gospodin među njima bio je
Nikola Grabić, uvijek ispeglan i uglađen. Poslije njega došao je
Ivica Škarić koji kao da je imao vitar u nogavicama. Ali, bio je dobar komunikator s građanima. Pokojni
Zvone Puljić je najbolje poznavao protokol. Svima sam na kraju mandata dao izraditi prigodnu skulpturu u drvetu i karikaturu, Grabiću crtež na kojem skače u more na Rivi,
Beroš igra karte, znate da je strastveni igrač bridža,
Slapničara smo izradili s centimetrom jer je sve mirija, tribalo se znat koliko je udaljena čaša od pjata,
Buličića smo nacrtali sa šmrkom iz "Čistoće",
Kureta s Arenom,
Cvitan je nacrtan s pištoljem za pasom jer takav je dolazio na posao... Sve karikature vise na zidu u Banovini.
A 'ko je radio karikature, pitamo Gerarda, da nije možda
Štambuk?
- Nije Štambuk, ajme dobro je šta ste ga spomenili, moga dragog prijatelja
Davora. On je savršeno povezao galski i splitski humor, upravo ima jednu izložbu u Parizu, a ja sam mu organizirao prvu izložbu u samostalnoj Hrvatskoj u Podrumima. Inače, karikature je izradio umjetnik
Neno Mikulić.
SILVAna UZINIĆ
SNIMIO Vojko Bašić/CROPIX
Runjić, Oliver, Franulović...
Brojne tekstove preveo je Gerard Denegri za stručne časopise,
surađujući s kulturnim i znanstvenim ustanovama u Splitu. Kao sudski
tumač imao je više od 700 pisanih prijevoda, ali također je preveo i
tekstove Brelovih šansona za Zdenka Runjića koji mu je bio kolega na FESB-u. U glazbenu školu išao je s Oliverom Dragojevićem, a tenis je igrao sa Žarkom Franulovićem.
- Mater mi je iz Francuske donila reket, pa san iša trenirat na Firule,
iako mi je misto bilo u drugom sportu, u gimnastici, koju sam također
trenirao jedno vrime. Jer mi smo tada trenirali po kvartovima. Ovi sa
Špinuta išli su na Gusara, ovi oko Starog placa na balun...
|
Otac i isusovci
Milivoj Denegri rođen je na Braču u Milni 1896. i bio je profesor
francuskog jezika. Trebao je postati svećenik pa se školovao u Travniku
kod isusovaca. No, shvatio je da to nije poziv za njega. Predavao je u
Realki, a potom od 1947. na Višoj pedagoškoj, kasnije Pedagoškoj
akademiji do 1962. godine. Primio je 1966. Commandeur des Palmes
Academiques što je najviše francusko odlikovanje za profesora francuskog
jezika.
Majka i Gide
Madeleine Epron Denegri rođena je 1902. u Creteilu što danas spada u
Veliki Pariz. Završila je novinarsku akademiju i radila je kao novinarka
u pariškom listu "Excelsior", a jedno od najvrjednijih razdoblja u
životu joj je bila suradnja s nobelovcem Andreom Gideom. Iz tog
razdoblja sačuvani su njeni dnevnički zapisi, kao i fotografije s
posvetama te 37 njegovih pisama, kao i neki darovi koje joj je donosio s
putovanja. Dobitnica je Zlatnog grba Splita i bila je svojevrsni
francuski institut u gradu pod Marjanom. |
Supruga i kineske poslovice
Ljuba Dabo Denegri, rođena u Novalji na Pagu, bila je profesorica lingvistike.
- Triba sam doma dovest nekoga \'ko govori francuski, a moja Ljube je
govorila, kao i engleski. Pred smrt je napisala doktorsku radnju koja je
izdana 2006. pod nazivom „Hrvatsko-francuski jezični dodiri“. Ima,
znate, jedna kineska poslovica koja kaže da čovik za života mora učinit
tri stvari. Prva stvar je da posadi stablo, a moja Ljube posadila je 33
masline u Novalji. Drugo, morate imati djecu, a moja Ljube dala mi je
dva sina na koje sam jako ponosan. Saša, rođen 1979., arheolog je u Konzervatorskom zavodu u Splitu, a Tomislav
se rodio 1988. i student je na Filozofskom fakultetu u Splitu. E, sad,
treće je, kažu Kinezi, šta čovik mora učinit za života, ostavit pisani
trag, a eto i to je uradila s doktoratom.
|
Brat s nobelovcima
Danijel Denegri rođen je 1940. u Splitu i nakon studija fizike u
Zagrebu i doktorata u SAD-u, živio je i radio u Francuskoj, a zatim
zadnjih 20 godina u Ženevi. Bio je u ekipi nobelovca Karla Rubije
pa je stoga 1984. godine dobio francusku nagradu „Joliot Curie“. Zatim
je također bio u ekipi koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku 2013.
za otkriće Higgsova bozona u CERN-u. Oženjen je Bojanom Bunk, kćeri njemačkog slikara Rudolfa Bunka,
koji je bježeći od nacizma došao u Split i pridružio se partizanima, a
poznat je po nenadmašenoj scenografiji "Aide" na Peristilu. Danijel i
Bojana imaju kćer Marijanu i sina Igora. Igor ima dvoje djece, a Marijana je udana za Nijemca i živi u Haagu. Usvojili su dva mala Kineza blizanca.
- Svi zajedno mi oni nekad dođu u Split, i mi smo vam jedna, reka bi, rekomponirana i globalizirana familija – kaže Gerard.
|
Izbori za EU parlament
Gerard Denegri je i predsjednik Lionsa kluba Split čiji je član
od 1999. godine kada je postao i član Upravnog odbora Udruge "Leukemije i
limfoni" Split, čiji je trenutno predsjednik. Kao počasni konzul
Francuske jedna od skorih obaveza mu je organizirati izbore za Europski
parlament u Marmontovoj u Splitu.
- Ajme, šta ću poludit s tim. Oni vam imaju posebna pravila glasanja, ne može kartonska kutija, mora paravan, izludit će me... |
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/vitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba-228399
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=637fd2081725ab2f52a08dc70cabe93c5d9b3f85
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Vitez+Denegri+-+Gerard+od+%C5%A0peruna+dvojna+je+osoba&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fvitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba-228399
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fvitez-denegri-gerard-od-speruna-dvojna-je-osoba-228399
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Još i danas radi gramofon iz 1930. godine, a u Gerardovoj pozadini su Napoleonovi vojnici koje godinama skuplja i s djetinjim veseljem ih sam boja /VojkoBbašić/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => amarcord
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
20. svibanj 2024 13:06
