stdClass Object ( [id] => 596694 [title] => Engleski studenti Split vide kao glavni grad Jadrana: na projektu su radili čak godinu dana, evo kako bi oni riješili prometne gužve i iskoristili kilometarsku obalu, prostor škvera, Turske kule... [alias] => engleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Studenti zadnje godine arhitekture sveučilišta iz engleskoga grada Batha nešto manje od godinu dana posvetili su projektu koji razmatra razvojnu strategiju Splita, s posebnim naglaskom na prometna rješenja povezivanja sjevernog i južnog dijela grada. Sam Bunn, Yee Wei Gan, Tom Lowe, Yuchen Mei, Stephen Oldham i Hugh Pearce rade pod mentorstvom profesora Alexa Wrighta.

Već na prvi pogled uočava se kako je riječ o opsežnoj studiji koja se bavi "glavnim gradom Jadrana", kako ga nazivaju, načinjenoj iz tri dijela: analize u kojoj su izučili sve aspekte povijesnog razvoja grada od nastanka do današnjeg dana, u drugom dijelu bave se obradom unesenih podataka te pokazuju proces i opcije koje su razmatrali kao moguća rješenja za probleme koje grad trenutačno ima, dok u trećem dijelu detaljnije donose prijedlog rješenja.

Razgovarali smo s njima uoči prezentacije njihova projekta, koji je već drugi masterplan koji se bavi Splitom ove godine.

I očekivano, locirao je slične probleme – poput prometnih u vrijeme turističke sezone – i pronašao slična rješenja, što je zapravo i logično. Ali je sasvim nelogično i nenormalno što Grad ništa ne poduzima kako bi se svi ovi pametni prijedlozi i proveli.

– Nekoliko je faktora koji su utjecali na odluku o izboru Splita kao teme našeg projekta: doživjeli smo ga kao jedinstveni povijesni grad koji se sada suočava s novim izazovima, ali i novim mogućnostima, poput brzog rasta turizma i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što današnjicu može učiniti važnim trenutkom u razvoju grada. Željeli smo istražiti na koji bi način grad mogao evoluirati a da pritom naglasi svoje prednosti, poput prirodnoga krajolika i položaja u srcu Jadrana, istodobno se boreći s izazovima turizma i smanjenjem populacije – kažu studenti.

Navode kako su dva dva člana njihove grupe turistički posjetili Split, no iskustvo povratka u grad s naglaskom na urbanističko planiranje i učenje o gradu iz interakcija s lokalnim stanovništvom za njih je bilo značajno drukčije. U listopadu prošle godine proveli su tjedan dana u Splitu te pokušali steći uvid u iskustva lokalnih ljudi, posebno onih koji promišljaju razvoj grada, što je uključivalo sastanke s profesorima i studentima Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, arhitektima Sašom Randićem i Jerom Kuzmanićem, predstavnicima Grada Splita i Razvojne agencije Split.

– Svi s kojima smo razgovarali bili su nevjerojatno prijateljski raspoloženi i spremni pomoći, ali se jasno osjećala i njihova strast prema svome gradu. Zaključili smo da su stanovnici ponosni na svoj grad, ali i svjesni problema, poput neodržive razine turizma i njegova utjecaj na promet i stanovanje. Najočitija razlika u načinu života u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo jest vrijeme koje Splićani provode na otvorenom, bilo u druženju ili u prekrasnom krajoliku park-šume Marjan – otkrivaju.

Početna misao bila im je formiranje alternativnog centra koji može uspostaviti novi odnos sjevera i juga grada, formirajući policentrični grad, čime se smanjuje pritisak na povijesni centar i pružaju nove ekonomske mogućnosti.

Identificirali su Sveučilište kao treći centar na istoku grada, kako bi se u sprezi znanosti i prakse potaknule nove tvrtke i startupovi na razvoj i uvođenje novih ideja na tržište rada, a predložili su i poboljšano gospodarenje otpadom i energetskim resursima kako bi grad mogao biti samodostatniji.

– Bilo nam je jasno da je turizam vrlo važan za splitsko gospodarstvo, ali postoje i troškovi za grad, osobito gužve oko povijesne jezgre, gdje kruzeri i autobusi dovoze i iskrcavaju veliki broj ljudi, a povećanje prometa čini povijesni centar manje pristupačnim za lokalno stanovništvo. Zaključili smo da bi poboljšanje veza i prometne infrastrukture moglo rezultirati raspršivanjem turista na šire područje grada, čime bi se smanjio pritisak na povijesno središte. Osjetili smo da je Split, a posebno njegovo gospodarstvo, u trenutku tranzicije. Razlog tome je porast turizma i pad tradicionalnih proizvodnih sektora, uz nove prilike vezane uz ulazak Hrvatske u EU.

Inspirirali smo se gradovima kao što su Barcelona i Boston, koji su prošli kroz slične vrste prijelaza, gdje su bivša industrijska zemljišta pretvorena u inovacijske četvrti kako bi se privukli novi radnici koji revitaliziraju gospodarstvo grada. Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora.

Park-šuma Marjan potpuno je jedinstvena u odnosu na bilo koji grad na svijetu: s mediteranskom klimom, ona sugerira životni stil i ravnotežu života i rada bolju od onih u mnogim kontinentalnim gradovima – smatraju budući arhitekti sa Sveučilišta u Bathu, čiji je važan cilj bio pronalaženje načina za smanjenje korištenja automobila u gradu, uz poboljšanje veza s okolnim gradovima i općinama.

Predložili su novo prometno čvorište na sjeveru grada s izravnom željezničkom vezom do zračne luke, što bi poboljšalo veze s gradom i ublažilo potrebu za vožnjom kroz grad. Poboljšanje javnog prijevoza i poticanje pješačenja i biciklizma također je ključno za smanjenje broja automobila na gradskim ulicama. Uočili su "kulturu posjedovanja i korištenja" velikog broja automobila.

Njihov je prijedlog "zelena petlja" koja daje prednost javnom prijevozu, pješačenju i biciklizmu. Petlja se povezuje s novim prometnim čvorištem, kao i s "odskočnim" točkama koje bi se mogle uspostaviti izvan granica grada kako bi se smanjio broj automobila u gradskom centru.

– Prepoznali smo zeleni pojas uz obalu kao jedno od najvažnijih obilježja grada. Jedna od ideja je da se taj zeleni pojas-prostor dovede u središte grada, obogati javnu domenu i stvori okruženje za poticanje pješačenja i biciklizma u gradu. Klima u Splitu pogodna je za boravak na otvorenom, a željeli smo iskoristiti mogućnosti za poboljšanje javne domene integrirajući nove ideje vezane uz zelenu infrastrukturu grada. To se odnosi na festivale i velike javne događaje, kao i na mala poboljšanja svakodnevnog života stanovnika – tvrde.

– Stvaranje zasebnih autobusnih traka bilo bi važno za davanje prednosti javnom prijevozu i osiguravanje učinkovite usluge. Jednako tako, namjenske biciklističke staze omogućile bi sigurne rute za kretanje gradom. Biciklirali smo Splitom kad smo ga posjetili, pa iako je to učinkovit način prometovanja, nedostatak namjenske infrastrukture obeshrabruje.

Razmotrili smo nekoliko europskih gradova kao što su Kopenhagen i Freiburg, koji su oduzeli cestovni prostor automobilima i umjesto toga ga namijenili pješacima, biciklistima i javnom prijevozu, uspješno smanjujući promet i stvarajući ugodniji i sigurniji okoliš – pojašnjavaju.

Posebnu pozornost posvetili su prostoru brodogradilišta te njegovim vezama s Turskom kulom kao velikim javnim prostorom te zaključili kako škver zauzima višak prostora u odnosu na današnje proizvodne kapacitete.

Brodogradilište više ne djeluje u skladu s kapacitetima koje je imalo nekad, ali smo također shvatili da je ono važan simbol gradske industrijske baštine. Stoga smo zamislili scenarij u kojem bi brodogradilište moglo nastaviti s radom u sadašnjem, smanjenom kapacitetu dok bi mu se istodobno donijele nove funkcije kako bi se ostvarila ekonomska održivost. Inspiraciju smo dobili na Obali Viktorije i Alberta u Cape Townu, gdje je brodogradilište postalo uspješna maloprodajna lokacija, dok je industrijska aktivnost ostala u manjem opsegu. Susjedstvo brodogradilišta s novim prometnim čvorištem može pružiti priliku za zamišljanje ovog prostora kao vitalne, ekonomski i društveno aktivne lokacije – navode, te dodaju kako su analizirali i činjenicu da Europska banka za obnovu i razvoj financira masterplan Istočne obale i Kopilice.

– Nakon što smo samo pogledali masterplan koji su izradili stručnjaci iz "IC Consultantsa", koji je sada na javnom uvidu, naš prvi dojam je da nam prijedlozi dijele mnoge temeljne principe i strategije, što nas je iznenadilo, s obzirom da su razvijeni u izolaciji, neovisno jedan od drugog.

Iako su se te strategije materijalizirale u različita rješenja, oba plana se bave istim pitanjima i izazovima i dijele ista načela. Vjerujemo da su dugoročne strategije važne za gradove kako bi postali otporniji na ekonomske i ekološke promjene. Brownfield lokacije pružaju mogućnosti za razvoj novih naselja u srcu grada, iskorištavanje vrijednog zemljišta i uklanjanje potrebe za razvojem izvan granica grada – zaključuju engleski studenti.

Dobra ravnoteža između života i rada

'Naš dojam je da Split ima što ponuditi kao mjesto za život i učenje. Životni stil nudi dobru ravnotežu između života i rada, pogodnu za radnu kulturu koju traže mladi ljudi, startup i tehnološke tvrtke, što je rastući sektor u gradu. Pristup EU-u također donosi mogućnosti da se Sveučilište proširi, što bi moglo potaknuti budući rast grada. Vidimo veliki potencijal da Split postane još življi grad inovacija i obrazovanja, nadograđujući se na postojeće snage te istodobno rješavajući trenutačne i buduće izazove.'

Prof. Alex Wright: Grad bi morao imati više čvorišta

– Rezultat istraživanja studenata arhitekture je sveobuhvatni masterplan – strategija koja ilustrira kako bi se Split mogao razviti u grad s više čvorišta, s novom održivom prometnom infrastrukturom integriranom u krajobrazni i javni prostor. Time bi se povijesna jezgra grada mogla unaprijediti i bolje očuvati, a sada neiskorišteni obuhvati postati četvrti koje uključuju stanovanje, inovacije i obrazovanje, uz istodobno iskorištavanje turističkog potencijala.
Studenti su iznijeli spektar prijedloga koji obuhvaćaju pitanja vezana uz energiju, gospodarenje otpadom, prijevoz, dizajn krajobraza, izgrađeni okoliš i društvenu infrastrukturu i ideje spojili u cjelovitu viziju grada. Drago mi je što je njihov rad privukao zanimanje Grada Splita i da su dobili priliku predstaviti ovaj rad široj javnosti i svojim kolegama s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Nadam se da njihove ideje mogu pridonijeti širim dijalozima koji će pomoći oblikovanju budućnosti ovog prekrasnog povijesnog grada – komentira prof. Alen Wright, voditelj studija arhitekture na Sveučilištu u Bathu, koji je diplomirao arhitekturu na Cambridgeu i magistrirao dizajn na Harvardu.

U Bathu je 17.000 studenata

Sveučilište u Bathu (UK) osnovano je 1966. godine i na njemu trenutačno studira više od 17 tisuća studenata iz cijelog svijeta (zastupljeno je više od 130 nacionalnosti). Istraživačka sredstva premašuju 150 milijuna funti, u zadnjih deset godina Sveučilište je u kampus uložilo oko 450 milijuna funti, a ove ga je godine The Guardian University Guide proglasio šestim najboljim sveučilištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Javno predstavljanje plana

Predstavljanje rada studenata iz Batha održat će se u showroomu projekta 'Split United', na adresi Kopilica 5, danas, 2. travnja, u 11 sati.

 

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JOŠ JEDAN 'MASTERPLAN' [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2019-04-02 07:51:01 [created_by] => 3108 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2019-04-02 10:01:54 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2019-04-02 07:51:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 12154 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 253 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split [secure] => 0 [page_title] => Split [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2019\/04\/01\/Novosti\/10921963.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/04\/01\/Novosti\/10921965.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/04\/01\/Novosti\/10921966.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/04\/01\/Novosti\/10921968.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Studenti Sveu\u010dili\u0161ta u Bathu s profesorom Alexom Wrightom: Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1439"},{"size0":"1575x2047"},{"size0":"1654x2047"},{"size0":"1575x2227"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 14 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4442590 Threads: 5 Questions: 142479779 Slow queries: 60775 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 4249793 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 52 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /split ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 246 [name] => Dalmacija [alias] => dalmacija [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /dalmacija ) ) [link] => /split/engleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule-596694 [printLink] => /split/engleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule-596694?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 357534 [name] => Split [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => split [link] => /tag/split ) [1] => stdClass Object ( [id] => 370444 [name] => masterplan [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => masterplan [link] => /tag/masterplan ) [2] => stdClass Object ( [id] => 233964 [name] => turska kula [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => turska-kula [link] => /tag/turska-kula ) [3] => stdClass Object ( [id] => 358909 [name] => prometne gužve [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => prometne-guzve [link] => /tag/prometne-guzve ) [4] => stdClass Object ( [id] => 237780 [name] => Istočna obala [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => istocna-obala [link] => /tag/istocna-obala ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JOŠ JEDAN 'MASTERPLAN' [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Engleski studenti Split vide kao glavni grad Jadrana: na projektu su radili čak godinu dana, evo kako bi oni riješili prometne gužve i iskoristili kilometarsku obalu, prostor škvera, Turske kule... [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3108 [name] => Damir Šarac [username] => damir-arac [email] => damir-arac@sd.hr [password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-sarac-3108 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1626 [gender] => m [description] => [image] => 1626.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/04/01/Novosti/10921963.jpg [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => Studenti Sveučilišta u Bathu s profesorom Alexom Wrightom: Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/04/01/Novosti/10921963.jpg [title] => Studenti Sveučilišta u Bathu s profesorom Alexom Wrightom: Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/04/01/Novosti/10921965.jpg [title] => ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/04/01/Novosti/10921966.jpg [title] => ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/04/01/Novosti/10921968.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Studenti zadnje godine arhitekture sveučilišta iz engleskoga grada Batha nešto manje od godinu dana posvetili su projektu koji razmatra razvojnu strategiju Splita, s posebnim naglaskom na prometna rješenja povezivanja sjevernog i južnog dijela grada. Sam Bunn, Yee Wei Gan, Tom Lowe, Yuchen Mei, Stephen Oldham i Hugh Pearce rade pod mentorstvom profesora Alexa Wrighta.

Već na prvi pogled uočava se kako je riječ o opsežnoj studiji koja se bavi "glavnim gradom Jadrana", kako ga nazivaju, načinjenoj iz tri dijela: analize u kojoj su izučili sve aspekte povijesnog razvoja grada od nastanka do današnjeg dana, u drugom dijelu bave se obradom unesenih podataka te pokazuju proces i opcije koje su razmatrali kao moguća rješenja za probleme koje grad trenutačno ima, dok u trećem dijelu detaljnije donose prijedlog rješenja.

Razgovarali smo s njima uoči prezentacije njihova projekta, koji je već drugi masterplan koji se bavi Splitom ove godine.

I očekivano, locirao je slične probleme – poput prometnih u vrijeme turističke sezone – i pronašao slična rješenja, što je zapravo i logično. Ali je sasvim nelogično i nenormalno što Grad ništa ne poduzima kako bi se svi ovi pametni prijedlozi i proveli.

– Nekoliko je faktora koji su utjecali na odluku o izboru Splita kao teme našeg projekta: doživjeli smo ga kao jedinstveni povijesni grad koji se sada suočava s novim izazovima, ali i novim mogućnostima, poput brzog rasta turizma i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što današnjicu može učiniti važnim trenutkom u razvoju grada. Željeli smo istražiti na koji bi način grad mogao evoluirati a da pritom naglasi svoje prednosti, poput prirodnoga krajolika i položaja u srcu Jadrana, istodobno se boreći s izazovima turizma i smanjenjem populacije – kažu studenti.

Navode kako su dva dva člana njihove grupe turistički posjetili Split, no iskustvo povratka u grad s naglaskom na urbanističko planiranje i učenje o gradu iz interakcija s lokalnim stanovništvom za njih je bilo značajno drukčije. U listopadu prošle godine proveli su tjedan dana u Splitu te pokušali steći uvid u iskustva lokalnih ljudi, posebno onih koji promišljaju razvoj grada, što je uključivalo sastanke s profesorima i studentima Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, arhitektima Sašom Randićem i Jerom Kuzmanićem, predstavnicima Grada Splita i Razvojne agencije Split.

– Svi s kojima smo razgovarali bili su nevjerojatno prijateljski raspoloženi i spremni pomoći, ali se jasno osjećala i njihova strast prema svome gradu. Zaključili smo da su stanovnici ponosni na svoj grad, ali i svjesni problema, poput neodržive razine turizma i njegova utjecaj na promet i stanovanje. Najočitija razlika u načinu života u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo jest vrijeme koje Splićani provode na otvorenom, bilo u druženju ili u prekrasnom krajoliku park-šume Marjan – otkrivaju.

Početna misao bila im je formiranje alternativnog centra koji može uspostaviti novi odnos sjevera i juga grada, formirajući policentrični grad, čime se smanjuje pritisak na povijesni centar i pružaju nove ekonomske mogućnosti.

Identificirali su Sveučilište kao treći centar na istoku grada, kako bi se u sprezi znanosti i prakse potaknule nove tvrtke i startupovi na razvoj i uvođenje novih ideja na tržište rada, a predložili su i poboljšano gospodarenje otpadom i energetskim resursima kako bi grad mogao biti samodostatniji.

– Bilo nam je jasno da je turizam vrlo važan za splitsko gospodarstvo, ali postoje i troškovi za grad, osobito gužve oko povijesne jezgre, gdje kruzeri i autobusi dovoze i iskrcavaju veliki broj ljudi, a povećanje prometa čini povijesni centar manje pristupačnim za lokalno stanovništvo. Zaključili smo da bi poboljšanje veza i prometne infrastrukture moglo rezultirati raspršivanjem turista na šire područje grada, čime bi se smanjio pritisak na povijesno središte. Osjetili smo da je Split, a posebno njegovo gospodarstvo, u trenutku tranzicije. Razlog tome je porast turizma i pad tradicionalnih proizvodnih sektora, uz nove prilike vezane uz ulazak Hrvatske u EU.

Inspirirali smo se gradovima kao što su Barcelona i Boston, koji su prošli kroz slične vrste prijelaza, gdje su bivša industrijska zemljišta pretvorena u inovacijske četvrti kako bi se privukli novi radnici koji revitaliziraju gospodarstvo grada. Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora.

Park-šuma Marjan potpuno je jedinstvena u odnosu na bilo koji grad na svijetu: s mediteranskom klimom, ona sugerira životni stil i ravnotežu života i rada bolju od onih u mnogim kontinentalnim gradovima – smatraju budući arhitekti sa Sveučilišta u Bathu, čiji je važan cilj bio pronalaženje načina za smanjenje korištenja automobila u gradu, uz poboljšanje veza s okolnim gradovima i općinama.

Predložili su novo prometno čvorište na sjeveru grada s izravnom željezničkom vezom do zračne luke, što bi poboljšalo veze s gradom i ublažilo potrebu za vožnjom kroz grad. Poboljšanje javnog prijevoza i poticanje pješačenja i biciklizma također je ključno za smanjenje broja automobila na gradskim ulicama. Uočili su "kulturu posjedovanja i korištenja" velikog broja automobila.

Njihov je prijedlog "zelena petlja" koja daje prednost javnom prijevozu, pješačenju i biciklizmu. Petlja se povezuje s novim prometnim čvorištem, kao i s "odskočnim" točkama koje bi se mogle uspostaviti izvan granica grada kako bi se smanjio broj automobila u gradskom centru.

– Prepoznali smo zeleni pojas uz obalu kao jedno od najvažnijih obilježja grada. Jedna od ideja je da se taj zeleni pojas-prostor dovede u središte grada, obogati javnu domenu i stvori okruženje za poticanje pješačenja i biciklizma u gradu. Klima u Splitu pogodna je za boravak na otvorenom, a željeli smo iskoristiti mogućnosti za poboljšanje javne domene integrirajući nove ideje vezane uz zelenu infrastrukturu grada. To se odnosi na festivale i velike javne događaje, kao i na mala poboljšanja svakodnevnog života stanovnika – tvrde.

– Stvaranje zasebnih autobusnih traka bilo bi važno za davanje prednosti javnom prijevozu i osiguravanje učinkovite usluge. Jednako tako, namjenske biciklističke staze omogućile bi sigurne rute za kretanje gradom. Biciklirali smo Splitom kad smo ga posjetili, pa iako je to učinkovit način prometovanja, nedostatak namjenske infrastrukture obeshrabruje.

Razmotrili smo nekoliko europskih gradova kao što su Kopenhagen i Freiburg, koji su oduzeli cestovni prostor automobilima i umjesto toga ga namijenili pješacima, biciklistima i javnom prijevozu, uspješno smanjujući promet i stvarajući ugodniji i sigurniji okoliš – pojašnjavaju.

Posebnu pozornost posvetili su prostoru brodogradilišta te njegovim vezama s Turskom kulom kao velikim javnim prostorom te zaključili kako škver zauzima višak prostora u odnosu na današnje proizvodne kapacitete.

Brodogradilište više ne djeluje u skladu s kapacitetima koje je imalo nekad, ali smo također shvatili da je ono važan simbol gradske industrijske baštine. Stoga smo zamislili scenarij u kojem bi brodogradilište moglo nastaviti s radom u sadašnjem, smanjenom kapacitetu dok bi mu se istodobno donijele nove funkcije kako bi se ostvarila ekonomska održivost. Inspiraciju smo dobili na Obali Viktorije i Alberta u Cape Townu, gdje je brodogradilište postalo uspješna maloprodajna lokacija, dok je industrijska aktivnost ostala u manjem opsegu. Susjedstvo brodogradilišta s novim prometnim čvorištem može pružiti priliku za zamišljanje ovog prostora kao vitalne, ekonomski i društveno aktivne lokacije – navode, te dodaju kako su analizirali i činjenicu da Europska banka za obnovu i razvoj financira masterplan Istočne obale i Kopilice.

– Nakon što smo samo pogledali masterplan koji su izradili stručnjaci iz "IC Consultantsa", koji je sada na javnom uvidu, naš prvi dojam je da nam prijedlozi dijele mnoge temeljne principe i strategije, što nas je iznenadilo, s obzirom da su razvijeni u izolaciji, neovisno jedan od drugog.

Iako su se te strategije materijalizirale u različita rješenja, oba plana se bave istim pitanjima i izazovima i dijele ista načela. Vjerujemo da su dugoročne strategije važne za gradove kako bi postali otporniji na ekonomske i ekološke promjene. Brownfield lokacije pružaju mogućnosti za razvoj novih naselja u srcu grada, iskorištavanje vrijednog zemljišta i uklanjanje potrebe za razvojem izvan granica grada – zaključuju engleski studenti.

Dobra ravnoteža između života i rada

'Naš dojam je da Split ima što ponuditi kao mjesto za život i učenje. Životni stil nudi dobru ravnotežu između života i rada, pogodnu za radnu kulturu koju traže mladi ljudi, startup i tehnološke tvrtke, što je rastući sektor u gradu. Pristup EU-u također donosi mogućnosti da se Sveučilište proširi, što bi moglo potaknuti budući rast grada. Vidimo veliki potencijal da Split postane još življi grad inovacija i obrazovanja, nadograđujući se na postojeće snage te istodobno rješavajući trenutačne i buduće izazove.'

Prof. Alex Wright: Grad bi morao imati više čvorišta

– Rezultat istraživanja studenata arhitekture je sveobuhvatni masterplan – strategija koja ilustrira kako bi se Split mogao razviti u grad s više čvorišta, s novom održivom prometnom infrastrukturom integriranom u krajobrazni i javni prostor. Time bi se povijesna jezgra grada mogla unaprijediti i bolje očuvati, a sada neiskorišteni obuhvati postati četvrti koje uključuju stanovanje, inovacije i obrazovanje, uz istodobno iskorištavanje turističkog potencijala.
Studenti su iznijeli spektar prijedloga koji obuhvaćaju pitanja vezana uz energiju, gospodarenje otpadom, prijevoz, dizajn krajobraza, izgrađeni okoliš i društvenu infrastrukturu i ideje spojili u cjelovitu viziju grada. Drago mi je što je njihov rad privukao zanimanje Grada Splita i da su dobili priliku predstaviti ovaj rad široj javnosti i svojim kolegama s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Nadam se da njihove ideje mogu pridonijeti širim dijalozima koji će pomoći oblikovanju budućnosti ovog prekrasnog povijesnog grada – komentira prof. Alen Wright, voditelj studija arhitekture na Sveučilištu u Bathu, koji je diplomirao arhitekturu na Cambridgeu i magistrirao dizajn na Harvardu.

U Bathu je 17.000 studenata

Sveučilište u Bathu (UK) osnovano je 1966. godine i na njemu trenutačno studira više od 17 tisuća studenata iz cijelog svijeta (zastupljeno je više od 130 nacionalnosti). Istraživačka sredstva premašuju 150 milijuna funti, u zadnjih deset godina Sveučilište je u kampus uložilo oko 450 milijuna funti, a ove ga je godine The Guardian University Guide proglasio šestim najboljim sveučilištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Javno predstavljanje plana

Predstavljanje rada studenata iz Batha održat će se u showroomu projekta 'Split United', na adresi Kopilica 5, danas, 2. travnja, u 11 sati.

 

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

Studenti Sveučilišta u Bathu s profesorom Alexom Wrightom: Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora



[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/engleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule-596694 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=deca0b5852db3950b3b8a411a7bfbc9f236bf828 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Engleski+studenti+Split+vide+kao+glavni+grad+Jadrana%3A+na+projektu+su+radili+%C4%8Dak+godinu+dana%2C+evo+kako+bi+oni+rije%C5%A1ili+prometne+gu%C5%BEve+i+iskoristili+kilometarsku+obalu%2C+prostor+%C5%A1kvera%2C+Turske+kule...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fengleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule-596694 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fengleski-studenti-split-vide-kao-glavni-grad-jadrana-na-projektu-su-radili-cak-godinu-dana-evo-kako-bi-oni-rijesili-prometne-guzve-i-iskoristili-kilometarsku-obalu-prostor-skvera-turske-kule-596694 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => JOŠ JEDAN 'MASTERPLAN' [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SplitJOŠ JEDAN 'MASTERPLAN'

Engleski studenti Split vide kao glavni grad Jadrana: na projektu su radili čak godinu dana, evo kako bi oni riješili prometne gužve i iskoristili kilometarsku obalu, prostor škvera, Turske kule...

2. travnja 2019. - 09:51
Studenti Sveučilišta u Bathu s profesorom Alexom Wrightom: Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora

Studenti zadnje godine arhitekture sveučilišta iz engleskoga grada Batha nešto manje od godinu dana posvetili su projektu koji razmatra razvojnu strategiju Splita, s posebnim naglaskom na prometna rješenja povezivanja sjevernog i južnog dijela grada. Sam Bunn, Yee Wei Gan, Tom Lowe, Yuchen Mei, Stephen Oldham i Hugh Pearce rade pod mentorstvom profesora Alexa Wrighta.

Već na prvi pogled uočava se kako je riječ o opsežnoj studiji koja se bavi "glavnim gradom Jadrana", kako ga nazivaju, načinjenoj iz tri dijela: analize u kojoj su izučili sve aspekte povijesnog razvoja grada od nastanka do današnjeg dana, u drugom dijelu bave se obradom unesenih podataka te pokazuju proces i opcije koje su razmatrali kao moguća rješenja za probleme koje grad trenutačno ima, dok u trećem dijelu detaljn...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2024 14:31