stdClass Object ( [id] => 156251 [title] => Tko nije vojnik partije, nema nikakvih šansi [alias] => tko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi [catid] => 296 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>
 Filip David

Gospodine David, potpisnik ste proglasa kojim Forum pisaca Srbije traži prestanak hajke na književnika Andreja Nikolaidisa, pokrenute zbog dijelova njegova teksta o proslavi dvadesetogodišnjice Republike Srpske. Molim vas da na početku ovog razgovora predstavite hrvatskoj javnosti nedovoljno poznati Forum.

- Trinaestog prosinca 1999. grupa nezavisnih srpskih pisaca odlučila je osnovati novo udruženje kao opoziciju službenom paradržavnom udruženju srpskih pisaca. Osnovna namjera bila je suprotstavljanje političkom i kulturnom nasilju, cenzuri, zalaganje za slobodno, demokratsko društvo, oslobođeno nacionalističkih i ideoloških dogmi i predrasuda.

Nemojte zaboraviti da je to vrijeme najveće Miloševićeve represije. U programu Foruma pisaca posebno je naglašeno kako se ne prihvaća vladajući “kulturni model” oličen u “filozofiji palanke”, dominirajućem duhu barbarogenija, ksenofobiji, zasnovan na kulturnim, historijskim i političkim stereotipima, medijskim manipulacijama, poluistinama i lažima. Zahtijevaju se uspostavljanje kulturnih veza s drugim sredinama, otvorena razmjena djela, mišljenja, ideja.

Istovremeno, pisci okupljeni u Forumu pisaca prihvaćajući ova načela zadržavaju pravo na slobodno i ničim ograničeno djelovanje i mišljenje, na slobodu književnog, javnog i političkog djelovanja. Miloševićeva vlast odbila je registrirati program Foruma proglasivši ga subverzivnim i antidržavnim.

Intelektualni ološ

Ideološko iščitavanje proznih tekstova i dekontekstualizacija određenih dijelova - od Andrićeve “Na Drini ćuprije”, do Jergovićeve “Rute Tannenbaum” - nije ni novo ni rijetko na nekadašnjem jugoslavenskom prostoru, ali je slučaj Andreja Nikolaidisa, mislim, prvi postjugoslavenski, nazovimo ga institucionalni obračun jedne države, Srbije, s piscem iz druge države i njegovim djelom. Zašto je odjednom tako prokleto važno ono što je Nikolaidis napisao?

- Čitava ova “afera”, podsjetimo se, krenula je iz Crne Gore iz opozicijskih (prosrpskih) krugova pa je preko srpske žute štampe došla na prvu stranicu “Politike” i pretvorila se u prvorazredni politički skandal. Andrej Nikolaidis je, nema sumnje, jedan od najdarovitijih pisaca ex Jugoslavije. Njegov tekst prenesen je samo u izvodima izvučenim iz konteksta, što neodoljivo podsjeća na medijske zloupotrebe iz početka devedesetih. Srbija se nalazi u predizbornom periodu pa se pojačava takozvana patriotska retorika.

Tenzije su podignute do te mjere da se dobiva dojam da bi Srbija, kada bi to mogla, objavila i oružani rat Crnoj Gori. Mase, znamo to iz iskustva bliske prošlosti, najuspješnije se pridobivaju pričom o nacionalnoj ugroženosti, pričom kako nam svi rade o glavi, od međunarodne zajednice do najbližih susjeda. Crna Gora je u svemu tome najneprebolnija rana, mnogi se ovdje, a bogme i u Crnoj Gori, nisu pomirili da je Crna Gora nezavisna država. Dakle, Nikolaidisa treba nekako uklopiti u dokaze o zavjeri protiv Srbije.

Pisci okupljeni oko Foruma pisaca protestirali su protiv te prakse izricanja anatema bez uvida u cjeloviti tekst, samo na osnovi “selektivnih citata”. Proglas je potpisalo tridesetak pisaca starije, srednje, mlade i najmlađe generacije, ono najbolje što Srbija ima na intelektualnom i književnom planu. Moram priznati da su i mene iznenadile drastične reakcije vlasti, hitno smjenjivanje jednog od potpisnika, Sretena Ugričića, s mjesta upravnika Narodne biblioteke, prijetnje zatvorom, zahtjevi za kažnjavanjem ostalih potpisnika Proglasa sa smiješnom ali opasnom optužbom za podržavanje terorizma.

A šta smo mi tražili? Samo dvije stvari. Da se prije kritike Nikolaidisova teksta, zasnovane na “selektivnom citiranju”, objavi čitav tekst i da srpska politika mora odustati od svojih hegemonističkih težnji koje i dalje destabiliziraju region. Umjesto svega toga država, do guše uronjena u kriminal, korupciju i bezakonje, pokazuje svoju “efikasnost” iživljavajući se na potpisnicima Proglasa.

Današnje vrijeme puno je, uvjetno rečeno naravno, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, ali nedostaje “Časova anatomije”, ali i situacija u kojima proganjane pisce, kao vašeg prijatelja Danila Kiša, štite ljudi poput Oskara Daviča, nagrađujući ih čuvenom nagradom Željezare Sisak. Kako s ove distancije gledate na tu davnu, “najslavniju” hajku na jednoga jugoslavenskog pisca i da li je možete usporediti s onim što ste, pored ostalih, i vi proživljavali u devedesetim godinama prošlog vijeka, te s posljednjim dešavanjima i ideološkim čerečenjima kako književnih klasika, tako i suvremenih pisaca?

- U prvi mah nisam shvatio svu težinu optužbi koje su se sručile na Kišovu “Grobnicu za Borisa Davidoviča”. Bio sam uvjeren da je riječ o običnim čaršijskim ogovaranjima i spletkama. Ali ubrzo se pokazalo da su se iza besmislene optužbe kako je Kiš plagijator u jednom te istom taboru našli nacionalisti, režimski pisci, palanački ideolozi, čitava jedna bulumenta onih koji će za koju godinu predstavljati intelektualni ološ, a kao takvi dati i alibi Miloševićevu režimu.

Nitko nije tako rano, još sedamdesetih godina, osjetio sve opasnosti i zamke nacionalizma niti je srpsku književnost toliko približio evropskim tokovima kao Danilo. Kiš je predstavljao jednu drugačiju, evropskiju Srbiju, a to je stav, način mišljenja, koji mnogi ni danas ne opraštaju. Kiš je dobro osjetio da je ovo, naizgled spletkarenje, zapravo obračun s jednim načinom mišljenja ali i udar na njegovu osnovnu profesiju, profesiju pisca. Rekao mi je: “Ako me unište i uklone kao pisca, onda više nisam ništa”.
Ne prihvaćam ulogu žrtve

Kada šuti oružje, onda pucaju mediji. Vi ste bili urednik TV Beograd u njezinu, vjerujem, najboljem dobu. Kako komentirate očajnu medijsku scenu i ono novinarstvo koje, očito je, nije samo bilo odvratno u ratu, već nastavlja voditi isti taj rat, samo drugim sredstvima?

- Dogodilo se ono što nismo predvidjeli. Ukidanje jednopartijske države nije donijelo očekivanu demokratizaciju. Dobili smo višepartijsku državu u kojoj partije na vlasti bezočno dijele plijen. Onaj tko nije vjeran vojnik partije nema gotovo nikakvih izgleda da se zaposli, usavršava profesionalnu karijeru, postaje u svemu građanin drugog reda.

U medijima koji su gotovo bez izuzetaka podređeni partijskim politikama situacija je očajna, naročito u profesionalnom smislu. Priučeni novinari, loši urednici, jad božji. Jedino što cvjeta to su tabloidi prepuni senzacionalizma, poluistina i čistih laži, svakodnevno propagirajući prostaštvo, nekulturu. Javni servis TV Beograd potpuno je zapostavio svoje nekada najbolje programe kao što su školski, naučni, dječji, dramski. To je bezobzirno potcjenjivanje vlastitog naroda i zločin prema njegovoj kulturi.

Godinama ste aktivni u borbi protiv, pored ostalih i prije ostalih, srpskog nacionalizma: koliko je u političkom, ali i svakom drugom smislu, današnja Srbija drugačija od Srbije otprije dvadeset godina?

- U osnovi srpske politike, one Miloševićeve, a u velikoj mjeri i ove današnje, bez obzira da li je riječ o vlasti ili opoziciji (čast izuzecima), sačuvana je “zavjetna poruka” o svim Srbima u jednoj državi. Takva politika najvećim dijelom dovela je do krvavog raspada Jugoslavije, ali ono što ne uviđaju srpski političari jest da javno ili tajno podržavanje tog programa vodi daljoj dezintegraciji same Srbije.

Jedna trećina građana Srbije nisu etnički Srbi, pa kao reakcija rastu tenzije u Sandžaku među Bošnjacima, na jugu Srbije među Albancima, a u Vojvodini među Mađarima. Jedna stara poslovica veli da se samo budala dva puta spotakne o isti kamen. Jačanje srpskog nacionalizma jača nacionalizme drugih naroda koji žive u Srbiji i to ugrožava same temelje zajednice. Srbiju, dakle, ne ugrožavaju nikakve vanjske sile, može je ugroziti samo njena loša, dosljedno loša unutrašnja i vanjska politika.

 ‘Nitko nije tako rano, još sedamdesetih godina,
 osjetio sve opasnosti i zamke nacionalizma
 kao Danilo Kiš’ / Foto: Dragan KUJUNDŽIĆ

U knjizi “San o ljubavi i smrti” pišete i: “Glavna filozofija života bila je: ići srednjim putem, izbegavati, ne uznositi se previše, niti padati u očajanje”. Vi se, istina, niste “uznosili previše”, ali niste ni išli srednjim putem i izbjegavali ono za što ste znali da vam može zakomplicirati život, posebno u posljednjih dvadesetak godina. Da li ste padali u očajanje gledajući kako propada jedan, uza sve svoje mane, emancipirani svijet u kojem ste odrastali, živjeli, radili...?

- Citat koji navodite nije moj stav, nego mišljenje koje izriče ličnost pritisnuta, ugrožena u vremenu i prostoru, očajnički pokušavajući da kao pripadnik manjinske zajednice opstane u jednom mračnom vremenu. To je filozofija potisnutog, marginaliziranog svijeta, prepuštenog sebi, ljudi kojima je život podnošljiv samo ako su van vidokruga većine.

Dakle, postati neprimjetan, nevidljiv, koliko je to moguće. Moj životni stav je sasvim drugačiji. Ne prihvaćam ulogu žrtve. Ne mirim se s ulogom pasivnog posmatrača. U društvu u kojem postoje očigledne nepravde, a osnovne vrijednosti su izvrgnute ruglu ili okrenute naopako, koje, jednom riječju, slijepo srlja u izolaciju i samoizolaciju, najveći grijeh je ravnodušnost. Pravi patriotizam je ukazivati na pogubnost takvog samodestruktivnog djelovanja.

Lovac na greške

Slažete li se, kao dramaturg koji je za sebe jednom rekao da mu je posao dotjerivanje scenarija, s tezom Akira Kurosawe da se od dobrog scenarija može napraviti loš film, ali da se od lošeg scenarija nikako ne može napraviti dobar film?

- Posao dramaturga jest da otkrije potencijalne mogućnosti scenarija i da pomogne scenaristu i redatelju da dođu do dobre osnove za film. Svoju ulogu u suradnji s redateljima poput Šijana, Zafranovića, Paskaljevića, Pintiliea, sa sjajnim scenaristima poput Mirka Kovača i Duška Kovačevića, shvaćao sam kao ulogu lovca ne greške, contraditora, kako to Italijani nazivaju.

To je rad koji ne prolazi bez sukobljavanja koja često nekome sa strane mogu sličiti na ozbiljne svađe. No, sa svima onima s kojima sam radio i danas sam u veoma dobrim odnosima. Prava, dobronamjerna i na činjenicama zasnovana kritika uvijek je bila osnova moga profesionalnog rada, ali i moga životnog stava.

Gospodine David, što biste voljeli da o vama piše u enciklopedijama koje će nastati za, recimo, dvadestak godina?

- Jedina enciklopedija u koju vjerujem je ona kabalistička, kišovska Enciklopedija mrtvih u kojoj su zapisana imena i životi svih onih kojih više nema. Na kraju krajeva, dovoljna je nagrada, a možda i kazna, već i to što smo uopće postojali.

emir imamović

Na meti linčera

Filip David (1940., Kragujevac), srpski pisac i dramaturg, građanski aktivist i dugogodišnji žestoki kritičar Miloševićevog i nacionalizma njegovih nasljednika, jedan je od osnivača Foruma pisaca, književne opozicije režimskoj udruzi onih što pisanje shvaćaju kao, prije svega, sredstvo rata. David pripada, vjerojatno, najboljoj generaciji srpskih autora, koju su činili i čine: Kiš, Ćosić, Kovač, Pekić...

Kao profesor na beogradskoj Akademiji dramskih umetnosti obrazovao je sjajne dramaturge i scenariste, a Biljana Srbljanović, najcjenjenija srpska dramska spisateljica, bila mu je i asistentica. Surađivao je sa scenaristima i redateljima koji su estetski profilirali nekadašnji jugoslavenski film, poput Šijana, Zafranovića ili Kovačevića.

Iako je u devedesetim godinama prošlog stoljeća bio izložen medijskom linču, prije svega lista Politika, te šikaniranjima od strane pripadnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, nije, kako kaže, pristajao na poziciju žrtve, niti na izbor između građanskog mira i javnog djelovanja protiv fašizma. Bivši je urednik Dramskog programa TV Beograd i dio manjinskog, kosmopolitskog, emancipiranog i intelektualnog Beograda.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Filip David, ugledni beogradski pisac, o ‘slučaju Nikolaidis’, koji je vlastima poslužio kao povod za obračun s nezavisnim intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2012-01-31 20:42:22 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2012-01-31 21:00:27 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2012-02-01 12:18:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 3463 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 296 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota [secure] => 0 [page_title] => Stil [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2012/01/31/PSD/dav00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x250" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38094319 Threads: 3 Questions: 7079733181 Slow queries: 3296481 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 607890647 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 34 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) ) [link] => /sd-plus/stil/tko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi-156251 [printLink] => /sd-plus/stil/tko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi-156251?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 144189 [name] => FilipDavid [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => filipdavid [link] => /tag/filipdavid ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Filip David, ugledni beogradski pisac, o ‘slučaju Nikolaidis’, koji je vlastima poslužio kao povod za obračun s nezavisnim intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Tko nije vojnik partije, nema nikakvih šansi [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-11-09-17-18-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/01/31/PSD/dav00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/01/31/PSD/dav00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}
 Filip David

Gospodine David, potpisnik ste proglasa kojim Forum pisaca Srbije traži prestanak hajke na književnika Andreja Nikolaidisa, pokrenute zbog dijelova njegova teksta o proslavi dvadesetogodišnjice Republike Srpske. Molim vas da na početku ovog razgovora predstavite hrvatskoj javnosti nedovoljno poznati Forum.

- Trinaestog prosinca 1999. grupa nezavisnih srpskih pisaca odlučila je osnovati novo udruženje kao opoziciju službenom paradržavnom udruženju srpskih pisaca. Osnovna namjera bila je suprotstavljanje političkom i kulturnom nasilju, cenzuri, zalaganje za slobodno, demokratsko društvo, oslobođeno nacionalističkih i ideoloških dogmi i predrasuda.

Nemojte zaboraviti da je to vrijeme najveće Miloševićeve represije. U programu Foruma pisaca posebno je naglašeno kako se ne prihvaća vladajući “kulturni model” oličen u “filozofiji palanke”, dominirajućem duhu barbarogenija, ksenofobiji, zasnovan na kulturnim, historijskim i političkim stereotipima, medijskim manipulacijama, poluistinama i lažima. Zahtijevaju se uspostavljanje kulturnih veza s drugim sredinama, otvorena razmjena djela, mišljenja, ideja.

Istovremeno, pisci okupljeni u Forumu pisaca prihvaćajući ova načela zadržavaju pravo na slobodno i ničim ograničeno djelovanje i mišljenje, na slobodu književnog, javnog i političkog djelovanja. Miloševićeva vlast odbila je registrirati program Foruma proglasivši ga subverzivnim i antidržavnim.

Intelektualni ološ

Ideološko iščitavanje proznih tekstova i dekontekstualizacija određenih dijelova - od Andrićeve “Na Drini ćuprije”, do Jergovićeve “Rute Tannenbaum” - nije ni novo ni rijetko na nekadašnjem jugoslavenskom prostoru, ali je slučaj Andreja Nikolaidisa, mislim, prvi postjugoslavenski, nazovimo ga institucionalni obračun jedne države, Srbije, s piscem iz druge države i njegovim djelom. Zašto je odjednom tako prokleto važno ono što je Nikolaidis napisao?

- Čitava ova “afera”, podsjetimo se, krenula je iz Crne Gore iz opozicijskih (prosrpskih) krugova pa je preko srpske žute štampe došla na prvu stranicu “Politike” i pretvorila se u prvorazredni politički skandal. Andrej Nikolaidis je, nema sumnje, jedan od najdarovitijih pisaca ex Jugoslavije. Njegov tekst prenesen je samo u izvodima izvučenim iz konteksta, što neodoljivo podsjeća na medijske zloupotrebe iz početka devedesetih. Srbija se nalazi u predizbornom periodu pa se pojačava takozvana patriotska retorika.

Tenzije su podignute do te mjere da se dobiva dojam da bi Srbija, kada bi to mogla, objavila i oružani rat Crnoj Gori. Mase, znamo to iz iskustva bliske prošlosti, najuspješnije se pridobivaju pričom o nacionalnoj ugroženosti, pričom kako nam svi rade o glavi, od međunarodne zajednice do najbližih susjeda. Crna Gora je u svemu tome najneprebolnija rana, mnogi se ovdje, a bogme i u Crnoj Gori, nisu pomirili da je Crna Gora nezavisna država. Dakle, Nikolaidisa treba nekako uklopiti u dokaze o zavjeri protiv Srbije.

Pisci okupljeni oko Foruma pisaca protestirali su protiv te prakse izricanja anatema bez uvida u cjeloviti tekst, samo na osnovi “selektivnih citata”. Proglas je potpisalo tridesetak pisaca starije, srednje, mlade i najmlađe generacije, ono najbolje što Srbija ima na intelektualnom i književnom planu. Moram priznati da su i mene iznenadile drastične reakcije vlasti, hitno smjenjivanje jednog od potpisnika, Sretena Ugričića, s mjesta upravnika Narodne biblioteke, prijetnje zatvorom, zahtjevi za kažnjavanjem ostalih potpisnika Proglasa sa smiješnom ali opasnom optužbom za podržavanje terorizma.

A šta smo mi tražili? Samo dvije stvari. Da se prije kritike Nikolaidisova teksta, zasnovane na “selektivnom citiranju”, objavi čitav tekst i da srpska politika mora odustati od svojih hegemonističkih težnji koje i dalje destabiliziraju region. Umjesto svega toga država, do guše uronjena u kriminal, korupciju i bezakonje, pokazuje svoju “efikasnost” iživljavajući se na potpisnicima Proglasa.

Današnje vrijeme puno je, uvjetno rečeno naravno, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, ali nedostaje “Časova anatomije”, ali i situacija u kojima proganjane pisce, kao vašeg prijatelja Danila Kiša, štite ljudi poput Oskara Daviča, nagrađujući ih čuvenom nagradom Željezare Sisak. Kako s ove distancije gledate na tu davnu, “najslavniju” hajku na jednoga jugoslavenskog pisca i da li je možete usporediti s onim što ste, pored ostalih, i vi proživljavali u devedesetim godinama prošlog vijeka, te s posljednjim dešavanjima i ideološkim čerečenjima kako književnih klasika, tako i suvremenih pisaca?

- U prvi mah nisam shvatio svu težinu optužbi koje su se sručile na Kišovu “Grobnicu za Borisa Davidoviča”. Bio sam uvjeren da je riječ o običnim čaršijskim ogovaranjima i spletkama. Ali ubrzo se pokazalo da su se iza besmislene optužbe kako je Kiš plagijator u jednom te istom taboru našli nacionalisti, režimski pisci, palanački ideolozi, čitava jedna bulumenta onih koji će za koju godinu predstavljati intelektualni ološ, a kao takvi dati i alibi Miloševićevu režimu.

Nitko nije tako rano, još sedamdesetih godina, osjetio sve opasnosti i zamke nacionalizma niti je srpsku književnost toliko približio evropskim tokovima kao Danilo. Kiš je predstavljao jednu drugačiju, evropskiju Srbiju, a to je stav, način mišljenja, koji mnogi ni danas ne opraštaju. Kiš je dobro osjetio da je ovo, naizgled spletkarenje, zapravo obračun s jednim načinom mišljenja ali i udar na njegovu osnovnu profesiju, profesiju pisca. Rekao mi je: “Ako me unište i uklone kao pisca, onda više nisam ništa”.
Ne prihvaćam ulogu žrtve

Kada šuti oružje, onda pucaju mediji. Vi ste bili urednik TV Beograd u njezinu, vjerujem, najboljem dobu. Kako komentirate očajnu medijsku scenu i ono novinarstvo koje, očito je, nije samo bilo odvratno u ratu, već nastavlja voditi isti taj rat, samo drugim sredstvima?

- Dogodilo se ono što nismo predvidjeli. Ukidanje jednopartijske države nije donijelo očekivanu demokratizaciju. Dobili smo višepartijsku državu u kojoj partije na vlasti bezočno dijele plijen. Onaj tko nije vjeran vojnik partije nema gotovo nikakvih izgleda da se zaposli, usavršava profesionalnu karijeru, postaje u svemu građanin drugog reda.

U medijima koji su gotovo bez izuzetaka podređeni partijskim politikama situacija je očajna, naročito u profesionalnom smislu. Priučeni novinari, loši urednici, jad božji. Jedino što cvjeta to su tabloidi prepuni senzacionalizma, poluistina i čistih laži, svakodnevno propagirajući prostaštvo, nekulturu. Javni servis TV Beograd potpuno je zapostavio svoje nekada najbolje programe kao što su školski, naučni, dječji, dramski. To je bezobzirno potcjenjivanje vlastitog naroda i zločin prema njegovoj kulturi.

Godinama ste aktivni u borbi protiv, pored ostalih i prije ostalih, srpskog nacionalizma: koliko je u političkom, ali i svakom drugom smislu, današnja Srbija drugačija od Srbije otprije dvadeset godina?

- U osnovi srpske politike, one Miloševićeve, a u velikoj mjeri i ove današnje, bez obzira da li je riječ o vlasti ili opoziciji (čast izuzecima), sačuvana je “zavjetna poruka” o svim Srbima u jednoj državi. Takva politika najvećim dijelom dovela je do krvavog raspada Jugoslavije, ali ono što ne uviđaju srpski političari jest da javno ili tajno podržavanje tog programa vodi daljoj dezintegraciji same Srbije.

Jedna trećina građana Srbije nisu etnički Srbi, pa kao reakcija rastu tenzije u Sandžaku među Bošnjacima, na jugu Srbije među Albancima, a u Vojvodini među Mađarima. Jedna stara poslovica veli da se samo budala dva puta spotakne o isti kamen. Jačanje srpskog nacionalizma jača nacionalizme drugih naroda koji žive u Srbiji i to ugrožava same temelje zajednice. Srbiju, dakle, ne ugrožavaju nikakve vanjske sile, može je ugroziti samo njena loša, dosljedno loša unutrašnja i vanjska politika.

 ‘Nitko nije tako rano, još sedamdesetih godina,
 osjetio sve opasnosti i zamke nacionalizma
 kao Danilo Kiš’ / Foto: Dragan KUJUNDŽIĆ

U knjizi “San o ljubavi i smrti” pišete i: “Glavna filozofija života bila je: ići srednjim putem, izbegavati, ne uznositi se previše, niti padati u očajanje”. Vi se, istina, niste “uznosili previše”, ali niste ni išli srednjim putem i izbjegavali ono za što ste znali da vam može zakomplicirati život, posebno u posljednjih dvadesetak godina. Da li ste padali u očajanje gledajući kako propada jedan, uza sve svoje mane, emancipirani svijet u kojem ste odrastali, živjeli, radili...?

- Citat koji navodite nije moj stav, nego mišljenje koje izriče ličnost pritisnuta, ugrožena u vremenu i prostoru, očajnički pokušavajući da kao pripadnik manjinske zajednice opstane u jednom mračnom vremenu. To je filozofija potisnutog, marginaliziranog svijeta, prepuštenog sebi, ljudi kojima je život podnošljiv samo ako su van vidokruga većine.

Dakle, postati neprimjetan, nevidljiv, koliko je to moguće. Moj životni stav je sasvim drugačiji. Ne prihvaćam ulogu žrtve. Ne mirim se s ulogom pasivnog posmatrača. U društvu u kojem postoje očigledne nepravde, a osnovne vrijednosti su izvrgnute ruglu ili okrenute naopako, koje, jednom riječju, slijepo srlja u izolaciju i samoizolaciju, najveći grijeh je ravnodušnost. Pravi patriotizam je ukazivati na pogubnost takvog samodestruktivnog djelovanja.

Lovac na greške

Slažete li se, kao dramaturg koji je za sebe jednom rekao da mu je posao dotjerivanje scenarija, s tezom Akira Kurosawe da se od dobrog scenarija može napraviti loš film, ali da se od lošeg scenarija nikako ne može napraviti dobar film?

- Posao dramaturga jest da otkrije potencijalne mogućnosti scenarija i da pomogne scenaristu i redatelju da dođu do dobre osnove za film. Svoju ulogu u suradnji s redateljima poput Šijana, Zafranovića, Paskaljevića, Pintiliea, sa sjajnim scenaristima poput Mirka Kovača i Duška Kovačevića, shvaćao sam kao ulogu lovca ne greške, contraditora, kako to Italijani nazivaju.

To je rad koji ne prolazi bez sukobljavanja koja često nekome sa strane mogu sličiti na ozbiljne svađe. No, sa svima onima s kojima sam radio i danas sam u veoma dobrim odnosima. Prava, dobronamjerna i na činjenicama zasnovana kritika uvijek je bila osnova moga profesionalnog rada, ali i moga životnog stava.

Gospodine David, što biste voljeli da o vama piše u enciklopedijama koje će nastati za, recimo, dvadestak godina?

- Jedina enciklopedija u koju vjerujem je ona kabalistička, kišovska Enciklopedija mrtvih u kojoj su zapisana imena i životi svih onih kojih više nema. Na kraju krajeva, dovoljna je nagrada, a možda i kazna, već i to što smo uopće postojali.

emir imamović

Na meti linčera

Filip David (1940., Kragujevac), srpski pisac i dramaturg, građanski aktivist i dugogodišnji žestoki kritičar Miloševićevog i nacionalizma njegovih nasljednika, jedan je od osnivača Foruma pisaca, književne opozicije režimskoj udruzi onih što pisanje shvaćaju kao, prije svega, sredstvo rata. David pripada, vjerojatno, najboljoj generaciji srpskih autora, koju su činili i čine: Kiš, Ćosić, Kovač, Pekić...

Kao profesor na beogradskoj Akademiji dramskih umetnosti obrazovao je sjajne dramaturge i scenariste, a Biljana Srbljanović, najcjenjenija srpska dramska spisateljica, bila mu je i asistentica. Surađivao je sa scenaristima i redateljima koji su estetski profilirali nekadašnji jugoslavenski film, poput Šijana, Zafranovića ili Kovačevića.

Iako je u devedesetim godinama prošlog stoljeća bio izložen medijskom linču, prije svega lista Politika, te šikaniranjima od strane pripadnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, nije, kako kaže, pristajao na poziciju žrtve, niti na izbor između građanskog mira i javnog djelovanja protiv fašizma. Bivši je urednik Dramskog programa TV Beograd i dio manjinskog, kosmopolitskog, emancipiranog i intelektualnog Beograda.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/tko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi-156251 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=b8c0133a416879a8ff63b70e887bb28eeb0dc019 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Tko+nije+vojnik+partije%2C+nema+nikakvih+%C5%A1ansi&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Ftko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi-156251 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Ftko-nije-vojnik-partije-nema-nikakvih-sansi-156251 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Filip David, ugledni beogradski pisac, o ‘slučaju Nikolaidis’, koji je vlastima poslužio kao povod za obračun s nezavisnim intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
StilFilip David, ugledni beogradski pisac, o ‘slučaju Nikolaidis’, koji je vlastima poslužio kao povod za obračun s nezavisnim intelektualcima

Tko nije vojnik partije, nema nikakvih šansi

Piše PSD.
1. veljače 2012. - 13:18
 Filip David

Gospodine David, potpisnik ste proglasa kojim Forum pisaca Srbije traži prestanak hajke na književnika Andreja Nikolaidisa, pokrenute zbog dijelova njegova teksta o proslavi dvadesetogodišnjice Republike Srpske. Molim vas da na početku ovog razgovora predstavite hrvatskoj javnosti nedovoljno poznati Forum.

- Trinaestog prosinca 1999. grupa nezavisnih srpskih pisaca odlučila je osnovati novo udruženje kao opoziciju službenom paradržavnom udruženju srpskih pisaca. Osnovna namjera bila je suprotstavljanje političkom i kulturnom nasilju, cenzuri, zalaganje za slobodno, demokratsko društvo, oslobođeno nacionalističkih i ideoloških dogmi i predrasuda.

Nemojte zaboraviti da je to vrijeme najveće Miloševi...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 11:17