stdClass Object ( [id] => 201045 [title] => Rujana Jeger: Nažalost, ljudi psa i partnera odabiru po izgledu [alias] => rujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu [catid] => 296 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

S Rujanom Jeger razgovarali smo točno na dan kad je u šumi pokraj Pazina pronađena Elis Krbavac koju je vjerojatno zadavio partner iz ljubomore, te na dan kad je u Splitu počelo suđenje zbog ubojstva Meksikanke Selene Graciano Macedo prošlog ljeta na Marjanu. “Frustrira me što imam osjećaj da svako toliko pišem isti tekst, samo se imena mijenjanju: Anđela, Kristina, Antonija...” napisala je Rujana nakon nestanka mlade Drnišanke u jednoj od svojih brojnih kolumni u kojima protestira zbog društva koje nije u stanju niti uvesti autobusne linije da bi zaštitilo mlade žene. Nešto starije čitatelje njenih tekstova deprimira činjenica da je Rujana ponovno u poziciji da piše o istim stvarima o kojima je među prvima na ovim prostorima 80-ih godina pisala njena majka Slavenka Drakulić.

X Hoće li priča o pravima žena i feminizmu ikada završiti i jesmo li mi danas u još gorem položaju nego naše majke?
– Moja je majka od mene starija samo dvadeset godina, pa u odnosu na njenu generaciju ne mogu reći da ima neke velike razlike. Ipak, činjenica je da danas, bez obzira na demokraciju i davno osvojena prava, zbog ekonomske krize žene najviše gube radna mjesta i socijalne privilegije i najteže se zapošljavaju jer poslodavci pretpostavljaju da će im morati plaćati porodiljni - dok s druge strane konzervativni političari i Crkva kukaju da Hrvati izumiru.

Ono što me dodatno deprimira je još argument konzervativaca da je emancipacija naškodila ženama, jer, kao, sad imaju priliku raditi, napredovati u karijeri, a naravno da se i dalje očekuje da obavljaju kućanske poslove i odgajaju djecu - pa se pod pritiskom vlastitih, društvenih i obiteljskih očekivanja slamaju više nego ikada. Ali zaboravljaju da im je emancipacija omogućila da biraju što žele od svog života - karijeru, obitelj, oboje ili ništa od toga. Žene griješe kad misle da moraju zadovoljiti na svim područjima i to je problem, često imaju problem s odlučivanjem, jer bi htjele i ovce i novce, pokušavaju svima i svemu ugoditi... Na poslu moraju postupati muški, a tradicionalno društvo od njih očekuje i da nahrane djecu. Ali, ima i puno muškaraca koji pate pod jarmom tradicionalnog odgoja. Oni moraju biti macho, zarađivati za obitelj... no, i to se mijenja, ali jako sporo.
Istina je da žene često jesu poput mulitpraktika i da to mnoge uspijevaju, ali naravno da je lakše ako u tome nisu same nego imaju partnera koji je voljan, recimo - otići na porodiljni, ili kuhati ili oprati posuđe.

X Nažalost, žene su poneked glavni krivci za sudbinu svojih kćerki i nevjesta jer ih pripremaju za život u kojemu uvijek čišćenje, primjerice zahodske školjke, pripada njoj, a ne njemu.

– Nedvojbeno je povratku žena uz štednjak pridonio konzervativizam u koji smo upali nakon renesanse osamdesetih. Društvo podliježe cikličkim promjenama, što se uostalom očituje u arheologiji i povijesti - mračna doba smjenjuju se s razdobljima procvata - stari Rim poharali su barbari tijekom seobe naroda baš kao što su Slaveni i Avari razorili Salonu i uselili se u Dioklecijanovu palaču - ne mogu se oteti dojmu da se danas nešto slično događa u Splitu s Kerumom i njegovom svitom...
Možda će neki arheolog za par stotina godina učiti kako su 80-e godine bile renesansa, a ove sada su doba mračnjaštva. Nažalost, čak su i te izmjene rata i mira, boleštine i pošasti donekle za očekivati - previše nas je i uništavamo planet kao skakavci. Živo se sjećam kako sam u školi učila da nas ima nekih 3,5 milijarda, a sada nas je 7 milijarda.

X A  ima i puno više kućnih ljubimaca, poglavito pasa, u gradovima. Psi su, očito, tema Vaše sljedeće knjige „Bez dlake na jeziku – o psima i ljudima“ koju ste najavili nedavno u sklopu Svjetskog dana knjige. Publika od Vas već dugo, nakon romana “Darkroom” iz 2001., očekuje nešto novo. O čemu se radi?

– Prije svega, na Svjetskom danu knjige govorila sam prije svega o arheologiji pasa. Naime, kustosica zagrebačkog Arehološkog muzeja Žaklina Balen, koja inače nastoji malo proširiti djelatnost muzeja, pozvala me da kao bivša studentica arheologije predstavim ono čime se bavim, pa predložila da nešto pročitam u Noći knjige. Tada sam već imala skoro gotovu knjigu, ali mi je palo na pamet da spojim arheologiju i temu na kojoj radim i kažem nešto o arheologiji pasa. Naime, mnogi ljudi ne znaju da su psi uz nas već 15 tisuća godina, a po nekima čak i 30 tisuća godina. Za ilustraciju, koze i ovce su pripitomljene, a zatim i domestificirane tek oko 8000 godina prije naše ere. Dakle, odnos čovjeka i psa najdulji je obostrani odnos između dviju inteligentnih vrsta, pa se zato bolje međusobno razumijemo nego s našim bliskim rođacima čimpanzama. Mi smo tisućljećima utjecali jedni na druge, pa je razumljivo zašto upravo psi razumiju naš neverbalni jezik i da mnogi ljudi jasno pogađaju koju emociju životinja svojim lavežom poručuje. Radi li se o agresiji, pozivu na igru, upozorenju ili nečem trećem. Recimo, na susjednom se krovu odvijaju neki radovi i ja točno po lavežu svojeg psa znam je li čovjek na vrhu zgrade ili je drugi pas prošao ulicom. Doduše, budući da pse držim već više od trideset godina, logično je da govorim njihov jezik. Zato sam i odlučila napisati knjigu o njima koja će - kao uostalom i sve moje kolumne i eseji - imati autobiografski karakter i govoriti o mojim iskustvima sa psima, ali se nadam da će knjiga biti zanimljiva i onima koji nemaju pse, jer sam se trudila kroz različite zabavne dogodovštine ilustrirati pojedina važna mjesta u zajedničkom životu čovjeka i psa - od kolijevke pa, takoreći - do groba.

Rujana u Splitu na Pričiginu
Nadam se da će vlasnici pasa ili oni koji to tek namjeravaju postati u mojoj knjizi naći i neke dobre savjete - nažalost, često se događa da ljudi izaberu psa po izgledu. Ali bilo bi čudno očekivati bolje kada znamo da mnogi ljudi na osnovi istog kriterija odaberu i životne partnere, ne razmišljajući o njihovu karakteru ili kompatibilnosti...
Tako ljudi kupe nekog terijera - dakle lovačkog psa jamara -  a poslije se žale: “Joooj, cijeli vrt mi je prekopao” - međutim, to mu je u genima. Naša se križanka labradora, kada je ugledala more, bacila u njega i pokušavala bovu vezanu za corpo morto izvući na obalu. Muž i ja smo umirali od smijeha. Kada sam u Istri, često se šetam uz rijeku Mirnu i tu se točno vidi specijalizacija koju smo uzgojem usadili u pse - labradorica je cijelo vrijeme plivala, a terijerka se zavukla u šumu i pratila tragove divljih svinja, povremeno kopajući rupe. Ali ne odnose se te razlike samo na ponašanje - ljudi, recimo, ne razmišljaju o tome da im nije pametno nabaviti psa poput mastifa ako stanuju na petom katu bez dizala, ali nisu svjesni toga da će ga jednoga dana - za desetak godina, kada ostari - možda morati nositi na rukama...

X Dakle, imate dva psa?
– Imam dva psa jer je tako lakše.

X Lakše?
– Jest, imaju društvo, nisu usamljeni kada nas nema kod kuće - a psi su životinje kojima treba društvo i loše podnose samoću, za razliku od mačaka. Uostalom, tako se lakše odgajaju. Najbolje je kad je među njima razlika nekih četiri godine. Terijerica je učila od labradorice, koja je nekada učila od stare terijerice, koja je učila od pudla koji je učio od mješanke.... naravno, s koljena na koljeno prenose i dobra znanja i neke trikove kako nas ljude što bolje izmanipulirati.

X Hoće li knjiga biti nešto poput svjetski poznatog Cesara Millana?

– Ne, Cesar mi se čak i ne sviđa, on je očito pisao za razmažene Amerikance. Ne sviđaju mi se ni neke njegove metode, jer su često agresivne - preporučuje, na primjer da se psa drži u kući u boksu, što je zapravo eufemizam za kavez. To je jedna od mnogih stvari u kojima se s njime ne slažem - smatram da svatko tko uzima psa mora imati na umu da će ga morati naučiti ispravnom ponašanju i da će za to trebati vremena - ne mislim da je pas nekakva igračka koju izvadimo iz kaveza da bismo se njome malo poigrali, pa kad nam više nije zabavna - opet je strpamo unutra. Međutim, razumijem zašto on to govori - kada vidite kakvih sve ljudi ima, nije čudno da će netko svojeg psa izbaciti na ulicu ili odvesti u šinteraj zbog sažvakanih talijanskih cipela ili poderane fotelje. Ali pas i nije za takve ljude. Cesar preporučuje kućne trake za istrčavanje pasa - za mene je cijela poanta psa u tome što me približava prirodi, tjera me u šetnju, na svježi zrak i primorava me na kretanje. Traku razumijem u slučaju da se radi o psu čiji se vlasnik ne može kretati, ali za one koji ne žele šetati, mislim da je mačka bolji izbor.

Evo, ja prva vjerojatno ne bih mrdala s trosjeda - inače sam knjiški tip i većinu dana prosjedim za računalom ili s knjigom u ruci - da ne moram prošetati pse. Oni su meni čista terapija - uostalom, imam visoki tlak, a poznato je da ga dodir s psom snižava. Inače, u knjizi je i niz smiješnih situacija i savjeta. Recimo, što i kamo sa psom kada se idete seksati?

X Kad smo kod seksa, već tri godine na ‘tportalu’ odgovarate na pitanja čitatelja u rubrici ‘Sexomat’. Kako ste se usudili upustiti u to s obzirom na to da niste seksolog?

– Prije svega, seksam se već gotovo trideset godina i ne čini mi se da je to nuklearna fizika, a osim toga, ta je rubrika trebala naslijediti mojeg pokojnog prijatelja, spisatelja Simu Mraovića. Međutim, ispalo je da se meni javljaju uglavnom žene i uglavnom s pitanjima o ljubavi. Imam i tu dosta iskustva, s obzirom na to da sam već više od dvadeset godina u braku  - uostalom, ljudima je potrebno dati neki drugi pogled na situaciju - ja im ne govorim što da rade.

Doduše, ponekad se konzultiram s prijateljicom koja je psihologinja i psihoterapeutica za parove, pogotovo kada se radi o nekome tko je doista u nezavidnom stanju - važno mi je da ljude ne uputim u nekom pogrešnom smjeru. I inače imam svoju malu testpubliku, jer mi treba feedback da vidim kako različiti ljudi različito reagiraju. Za razliku od ostalih tekstova, mami ne šaljem “sexomat” jer ona ne odobrava to što radim, zato što smatra da tratim svoj talent i da bih trebala pisati romane.

X Pa što žene najčešće muči?

– Ponekad mi ljudi napišu čistu ispovijed bez ikakva pitanja i ne žele da objavim, ali ja ih kontaktiram, pa se dogovorimo da im preradim pismo na način da se ne prepoznaju. Naravno, pismo prilagodim i pošaljem im nazad da to odobre, pa onda objavim. Smatram da su oni ljudi koji su problem “stavili na papir” već na pola rješenja i tada im je moj odgovor još samo korak do izlaska iz krizne situacije. Najčešća tema je ljubavni trokut i uvijek odgovaram, makar po šesti put ponavljam iste stvari, jer ljudi misle da je njihov problem drukčiji od tuđih - i u neku ruku - iako je tema ista, likovi nisu.

X Uočila sam, također, da u odgovorima puno toga nesebično otkrivate o samoj sebi.
– Vrlo ozbiljno pristupam problemima drugih ljudi i mislim da će me bolje razumjeti ako im pokažem da sam nešto iskusila na svojoj koži, a također se često šalim na svoj račun. Kad vide da nisu samo oni ti koji se osjećaju negativno prema sebi, lakše im je. Ukratko, trudim se ljudim dati drugi kut gledanja na problem jer smatram da je nemoguće dati jednostavnu formulu za uspjeh.

X Mislite li da ste imali lakši put u novinarstvo zato što Vam je mama ‘utabala’ put? Nesumnjivo ste vrijednim radom to opravdali, ali ipak...
– Naravno da će netko tko je u prilici poznavati novinske urednike lakše doći u poziciju da pokaže svoje tekstove i tako možda počne objavljivati, ali mislim da se vrlo brzo iskristalizira tko zna pisati  - uostalom, čitatelji to osjete.  

X Objavljivali ste kolumne u ženskim časopisima koji su sadržajem ponekad sasvim suprotni Vašem svjetonazoru. Subverzija?

– Ma, kakva subverzija! Znate što je prava subverzija? Moja pokojna nona, koja je bila udana za oficira JNA, a potajno je išla u crkvu i krstila djecu. Iako sam ateistica, smatram dao je nona bila prava subverzatnica. Ali hvala na komplimentu.

Silvana uzinić
Snimio Admir Buljubašić / CROPIX

Tri knjige kolumni

Rujana Jeger rođena je 1968., moglo bi se reći da je dijete ‘djece cvijeća’, jer je ‘uzgojena’ na humusu slobodarskih ideja koje cijeli život promiče kroz svoje tekstove. Njen prvi roman ‘Darkroom’ objavljen je 2001. i bio je dobro primljen od publike, a potom je godinama objavljivala kolumne u ženskim časopisima. Pošavši od pretpostavke da do dobrog dijela publike njene kolumne dopiru samo dok su kod frizera, sabrala ih je u već tri knjige – ‘Opsjednuta’, ‘Posve osobno’ i u najnovijoj ‘Hod po rubu’.

Tko to nije feministica?

- Najgore mi je kad mi neka žena ili djevojka kaže: ‘Ja nisam feministica’. Onda duboko uzdahnem, pa strpljivo pitam: A jesi ti za to da žene imaju pravo glasa? Jesam. Jesi li za pravo na pobačaj? Jesam. Jesi ti za to da muškarac i žena na istom poslu imaju jednaku plaću? Jesam. E, pa, draga moja - onda si feministica! Još mi je gore kada mi govore da feministice mrze muškarce - to je također čista glupost - poznajem muškarce koju su i te kakvi feministi, a ne poznajem niti jednu feministicu koja mrzi muškarce.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => osoba tjedna [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2013-05-11 15:12:55 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2013-05-11 16:25:39 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2013-05-12 17:59:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 7852 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 296 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota [secure] => 0 [page_title] => Stil [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2013/05/12/LInija X/RUJANA_JEGER7-090513.1.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x483" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7735694 Threads: 5 Questions: 1562505340 Slow queries: 4765739 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111542550 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 45 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) ) [link] => /sd-plus/stil/rujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu-201045 [printLink] => /sd-plus/stil/rujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu-201045?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 175575 [name] => RujanaJeger [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => rujanajeger [link] => /tag/rujanajeger ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => osoba tjedna [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Rujana Jeger: Nažalost, ljudi psa i partnera odabiru po izgledu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-15-20-03-48-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/05/12/LInija X/RUJANA_JEGER7-090513.1.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/05/12/LInija X/RUJANA_JEGER7-090513.1.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

S Rujanom Jeger razgovarali smo točno na dan kad je u šumi pokraj Pazina pronađena Elis Krbavac koju je vjerojatno zadavio partner iz ljubomore, te na dan kad je u Splitu počelo suđenje zbog ubojstva Meksikanke Selene Graciano Macedo prošlog ljeta na Marjanu. “Frustrira me što imam osjećaj da svako toliko pišem isti tekst, samo se imena mijenjanju: Anđela, Kristina, Antonija...” napisala je Rujana nakon nestanka mlade Drnišanke u jednoj od svojih brojnih kolumni u kojima protestira zbog društva koje nije u stanju niti uvesti autobusne linije da bi zaštitilo mlade žene. Nešto starije čitatelje njenih tekstova deprimira činjenica da je Rujana ponovno u poziciji da piše o istim stvarima o kojima je među prvima na ovim prostorima 80-ih godina pisala njena majka Slavenka Drakulić.

X Hoće li priča o pravima žena i feminizmu ikada završiti i jesmo li mi danas u još gorem položaju nego naše majke?
– Moja je majka od mene starija samo dvadeset godina, pa u odnosu na njenu generaciju ne mogu reći da ima neke velike razlike. Ipak, činjenica je da danas, bez obzira na demokraciju i davno osvojena prava, zbog ekonomske krize žene najviše gube radna mjesta i socijalne privilegije i najteže se zapošljavaju jer poslodavci pretpostavljaju da će im morati plaćati porodiljni - dok s druge strane konzervativni političari i Crkva kukaju da Hrvati izumiru.

Ono što me dodatno deprimira je još argument konzervativaca da je emancipacija naškodila ženama, jer, kao, sad imaju priliku raditi, napredovati u karijeri, a naravno da se i dalje očekuje da obavljaju kućanske poslove i odgajaju djecu - pa se pod pritiskom vlastitih, društvenih i obiteljskih očekivanja slamaju više nego ikada. Ali zaboravljaju da im je emancipacija omogućila da biraju što žele od svog života - karijeru, obitelj, oboje ili ništa od toga. Žene griješe kad misle da moraju zadovoljiti na svim područjima i to je problem, često imaju problem s odlučivanjem, jer bi htjele i ovce i novce, pokušavaju svima i svemu ugoditi... Na poslu moraju postupati muški, a tradicionalno društvo od njih očekuje i da nahrane djecu. Ali, ima i puno muškaraca koji pate pod jarmom tradicionalnog odgoja. Oni moraju biti macho, zarađivati za obitelj... no, i to se mijenja, ali jako sporo.
Istina je da žene često jesu poput mulitpraktika i da to mnoge uspijevaju, ali naravno da je lakše ako u tome nisu same nego imaju partnera koji je voljan, recimo - otići na porodiljni, ili kuhati ili oprati posuđe.

X Nažalost, žene su poneked glavni krivci za sudbinu svojih kćerki i nevjesta jer ih pripremaju za život u kojemu uvijek čišćenje, primjerice zahodske školjke, pripada njoj, a ne njemu.

– Nedvojbeno je povratku žena uz štednjak pridonio konzervativizam u koji smo upali nakon renesanse osamdesetih. Društvo podliježe cikličkim promjenama, što se uostalom očituje u arheologiji i povijesti - mračna doba smjenjuju se s razdobljima procvata - stari Rim poharali su barbari tijekom seobe naroda baš kao što su Slaveni i Avari razorili Salonu i uselili se u Dioklecijanovu palaču - ne mogu se oteti dojmu da se danas nešto slično događa u Splitu s Kerumom i njegovom svitom...
Možda će neki arheolog za par stotina godina učiti kako su 80-e godine bile renesansa, a ove sada su doba mračnjaštva. Nažalost, čak su i te izmjene rata i mira, boleštine i pošasti donekle za očekivati - previše nas je i uništavamo planet kao skakavci. Živo se sjećam kako sam u školi učila da nas ima nekih 3,5 milijarda, a sada nas je 7 milijarda.

X A  ima i puno više kućnih ljubimaca, poglavito pasa, u gradovima. Psi su, očito, tema Vaše sljedeće knjige „Bez dlake na jeziku – o psima i ljudima“ koju ste najavili nedavno u sklopu Svjetskog dana knjige. Publika od Vas već dugo, nakon romana “Darkroom” iz 2001., očekuje nešto novo. O čemu se radi?

– Prije svega, na Svjetskom danu knjige govorila sam prije svega o arheologiji pasa. Naime, kustosica zagrebačkog Arehološkog muzeja Žaklina Balen, koja inače nastoji malo proširiti djelatnost muzeja, pozvala me da kao bivša studentica arheologije predstavim ono čime se bavim, pa predložila da nešto pročitam u Noći knjige. Tada sam već imala skoro gotovu knjigu, ali mi je palo na pamet da spojim arheologiju i temu na kojoj radim i kažem nešto o arheologiji pasa. Naime, mnogi ljudi ne znaju da su psi uz nas već 15 tisuća godina, a po nekima čak i 30 tisuća godina. Za ilustraciju, koze i ovce su pripitomljene, a zatim i domestificirane tek oko 8000 godina prije naše ere. Dakle, odnos čovjeka i psa najdulji je obostrani odnos između dviju inteligentnih vrsta, pa se zato bolje međusobno razumijemo nego s našim bliskim rođacima čimpanzama. Mi smo tisućljećima utjecali jedni na druge, pa je razumljivo zašto upravo psi razumiju naš neverbalni jezik i da mnogi ljudi jasno pogađaju koju emociju životinja svojim lavežom poručuje. Radi li se o agresiji, pozivu na igru, upozorenju ili nečem trećem. Recimo, na susjednom se krovu odvijaju neki radovi i ja točno po lavežu svojeg psa znam je li čovjek na vrhu zgrade ili je drugi pas prošao ulicom. Doduše, budući da pse držim već više od trideset godina, logično je da govorim njihov jezik. Zato sam i odlučila napisati knjigu o njima koja će - kao uostalom i sve moje kolumne i eseji - imati autobiografski karakter i govoriti o mojim iskustvima sa psima, ali se nadam da će knjiga biti zanimljiva i onima koji nemaju pse, jer sam se trudila kroz različite zabavne dogodovštine ilustrirati pojedina važna mjesta u zajedničkom životu čovjeka i psa - od kolijevke pa, takoreći - do groba.

Rujana u Splitu na Pričiginu
Nadam se da će vlasnici pasa ili oni koji to tek namjeravaju postati u mojoj knjizi naći i neke dobre savjete - nažalost, često se događa da ljudi izaberu psa po izgledu. Ali bilo bi čudno očekivati bolje kada znamo da mnogi ljudi na osnovi istog kriterija odaberu i životne partnere, ne razmišljajući o njihovu karakteru ili kompatibilnosti...
Tako ljudi kupe nekog terijera - dakle lovačkog psa jamara -  a poslije se žale: “Joooj, cijeli vrt mi je prekopao” - međutim, to mu je u genima. Naša se križanka labradora, kada je ugledala more, bacila u njega i pokušavala bovu vezanu za corpo morto izvući na obalu. Muž i ja smo umirali od smijeha. Kada sam u Istri, često se šetam uz rijeku Mirnu i tu se točno vidi specijalizacija koju smo uzgojem usadili u pse - labradorica je cijelo vrijeme plivala, a terijerka se zavukla u šumu i pratila tragove divljih svinja, povremeno kopajući rupe. Ali ne odnose se te razlike samo na ponašanje - ljudi, recimo, ne razmišljaju o tome da im nije pametno nabaviti psa poput mastifa ako stanuju na petom katu bez dizala, ali nisu svjesni toga da će ga jednoga dana - za desetak godina, kada ostari - možda morati nositi na rukama...

X Dakle, imate dva psa?
– Imam dva psa jer je tako lakše.

X Lakše?
– Jest, imaju društvo, nisu usamljeni kada nas nema kod kuće - a psi su životinje kojima treba društvo i loše podnose samoću, za razliku od mačaka. Uostalom, tako se lakše odgajaju. Najbolje je kad je među njima razlika nekih četiri godine. Terijerica je učila od labradorice, koja je nekada učila od stare terijerice, koja je učila od pudla koji je učio od mješanke.... naravno, s koljena na koljeno prenose i dobra znanja i neke trikove kako nas ljude što bolje izmanipulirati.

X Hoće li knjiga biti nešto poput svjetski poznatog Cesara Millana?

– Ne, Cesar mi se čak i ne sviđa, on je očito pisao za razmažene Amerikance. Ne sviđaju mi se ni neke njegove metode, jer su često agresivne - preporučuje, na primjer da se psa drži u kući u boksu, što je zapravo eufemizam za kavez. To je jedna od mnogih stvari u kojima se s njime ne slažem - smatram da svatko tko uzima psa mora imati na umu da će ga morati naučiti ispravnom ponašanju i da će za to trebati vremena - ne mislim da je pas nekakva igračka koju izvadimo iz kaveza da bismo se njome malo poigrali, pa kad nam više nije zabavna - opet je strpamo unutra. Međutim, razumijem zašto on to govori - kada vidite kakvih sve ljudi ima, nije čudno da će netko svojeg psa izbaciti na ulicu ili odvesti u šinteraj zbog sažvakanih talijanskih cipela ili poderane fotelje. Ali pas i nije za takve ljude. Cesar preporučuje kućne trake za istrčavanje pasa - za mene je cijela poanta psa u tome što me približava prirodi, tjera me u šetnju, na svježi zrak i primorava me na kretanje. Traku razumijem u slučaju da se radi o psu čiji se vlasnik ne može kretati, ali za one koji ne žele šetati, mislim da je mačka bolji izbor.

Evo, ja prva vjerojatno ne bih mrdala s trosjeda - inače sam knjiški tip i većinu dana prosjedim za računalom ili s knjigom u ruci - da ne moram prošetati pse. Oni su meni čista terapija - uostalom, imam visoki tlak, a poznato je da ga dodir s psom snižava. Inače, u knjizi je i niz smiješnih situacija i savjeta. Recimo, što i kamo sa psom kada se idete seksati?

X Kad smo kod seksa, već tri godine na ‘tportalu’ odgovarate na pitanja čitatelja u rubrici ‘Sexomat’. Kako ste se usudili upustiti u to s obzirom na to da niste seksolog?

– Prije svega, seksam se već gotovo trideset godina i ne čini mi se da je to nuklearna fizika, a osim toga, ta je rubrika trebala naslijediti mojeg pokojnog prijatelja, spisatelja Simu Mraovića. Međutim, ispalo je da se meni javljaju uglavnom žene i uglavnom s pitanjima o ljubavi. Imam i tu dosta iskustva, s obzirom na to da sam već više od dvadeset godina u braku  - uostalom, ljudima je potrebno dati neki drugi pogled na situaciju - ja im ne govorim što da rade.

Doduše, ponekad se konzultiram s prijateljicom koja je psihologinja i psihoterapeutica za parove, pogotovo kada se radi o nekome tko je doista u nezavidnom stanju - važno mi je da ljude ne uputim u nekom pogrešnom smjeru. I inače imam svoju malu testpubliku, jer mi treba feedback da vidim kako različiti ljudi različito reagiraju. Za razliku od ostalih tekstova, mami ne šaljem “sexomat” jer ona ne odobrava to što radim, zato što smatra da tratim svoj talent i da bih trebala pisati romane.

X Pa što žene najčešće muči?

– Ponekad mi ljudi napišu čistu ispovijed bez ikakva pitanja i ne žele da objavim, ali ja ih kontaktiram, pa se dogovorimo da im preradim pismo na način da se ne prepoznaju. Naravno, pismo prilagodim i pošaljem im nazad da to odobre, pa onda objavim. Smatram da su oni ljudi koji su problem “stavili na papir” već na pola rješenja i tada im je moj odgovor još samo korak do izlaska iz krizne situacije. Najčešća tema je ljubavni trokut i uvijek odgovaram, makar po šesti put ponavljam iste stvari, jer ljudi misle da je njihov problem drukčiji od tuđih - i u neku ruku - iako je tema ista, likovi nisu.

X Uočila sam, također, da u odgovorima puno toga nesebično otkrivate o samoj sebi.
– Vrlo ozbiljno pristupam problemima drugih ljudi i mislim da će me bolje razumjeti ako im pokažem da sam nešto iskusila na svojoj koži, a također se često šalim na svoj račun. Kad vide da nisu samo oni ti koji se osjećaju negativno prema sebi, lakše im je. Ukratko, trudim se ljudim dati drugi kut gledanja na problem jer smatram da je nemoguće dati jednostavnu formulu za uspjeh.

X Mislite li da ste imali lakši put u novinarstvo zato što Vam je mama ‘utabala’ put? Nesumnjivo ste vrijednim radom to opravdali, ali ipak...
– Naravno da će netko tko je u prilici poznavati novinske urednike lakše doći u poziciju da pokaže svoje tekstove i tako možda počne objavljivati, ali mislim da se vrlo brzo iskristalizira tko zna pisati  - uostalom, čitatelji to osjete.  

X Objavljivali ste kolumne u ženskim časopisima koji su sadržajem ponekad sasvim suprotni Vašem svjetonazoru. Subverzija?

– Ma, kakva subverzija! Znate što je prava subverzija? Moja pokojna nona, koja je bila udana za oficira JNA, a potajno je išla u crkvu i krstila djecu. Iako sam ateistica, smatram dao je nona bila prava subverzatnica. Ali hvala na komplimentu.

Silvana uzinić
Snimio Admir Buljubašić / CROPIX

Tri knjige kolumni

Rujana Jeger rođena je 1968., moglo bi se reći da je dijete ‘djece cvijeća’, jer je ‘uzgojena’ na humusu slobodarskih ideja koje cijeli život promiče kroz svoje tekstove. Njen prvi roman ‘Darkroom’ objavljen je 2001. i bio je dobro primljen od publike, a potom je godinama objavljivala kolumne u ženskim časopisima. Pošavši od pretpostavke da do dobrog dijela publike njene kolumne dopiru samo dok su kod frizera, sabrala ih je u već tri knjige – ‘Opsjednuta’, ‘Posve osobno’ i u najnovijoj ‘Hod po rubu’.

Tko to nije feministica?

- Najgore mi je kad mi neka žena ili djevojka kaže: ‘Ja nisam feministica’. Onda duboko uzdahnem, pa strpljivo pitam: A jesi ti za to da žene imaju pravo glasa? Jesam. Jesi li za pravo na pobačaj? Jesam. Jesi ti za to da muškarac i žena na istom poslu imaju jednaku plaću? Jesam. E, pa, draga moja - onda si feministica! Još mi je gore kada mi govore da feministice mrze muškarce - to je također čista glupost - poznajem muškarce koju su i te kakvi feministi, a ne poznajem niti jednu feministicu koja mrzi muškarce.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/rujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu-201045 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=769afbfcc78d0e57c4477f7b8534b01d8ece57c1 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Rujana+Jeger%3A+Na%C5%BEalost%2C+ljudi+psa+i+partnera+odabiru+po+izgledu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Frujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu-201045 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Frujana-jeger-nazalost-ljudi-psa-i-partnera-odabiru-po-izgledu-201045 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => osoba tjedna [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Stilosoba tjedna

Rujana Jeger: Nažalost, ljudi psa i partnera odabiru po izgledu

Piše PSD.
12. svibnja 2013. - 19:59

S Rujanom Jeger razgovarali smo točno na dan kad je u šumi pokraj Pazina pronađena Elis Krbavac koju je vjerojatno zadavio partner iz ljubomore, te na dan kad je u Splitu počelo suđenje zbog ubojstva Meksikanke Selene Graciano Macedo prošlog ljeta na Marjanu. “Frustrira me što imam osjećaj da svako toliko pišem isti tekst, samo se imena mijenjanju: Anđela, Kristina, Antonija...” napisala je Rujana nakon nestanka mlade Drnišanke u jednoj od svojih brojnih kolumni u kojima protestira zbog društva koje nije u stanju niti uvesti autobusne linije da bi zaštitilo mlade žene. Nešto starije čitatelje njenih tekstova deprimira činjenica da je Rujana ponovno u poziciji da piše o istim stvarima o kojima je među prvima na ovim prostorima 80-ih godina pisala njena majka Slavenka Drakulić. ...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2024 22:03