stdClass Object
(
[id] => 255865
[title] => Prof. dr. Šimun Anđelinović: Iskoračit ćemo u poduzetništvo
[alias] => prof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Profesor Šimun Anđelinović, 12.rektor Sveučilišta u Splitu, u svoj mandat je krenuo s jasnim prioritetima - pokretanje procesa postakademskog zapošljavanja i usvajanje rukovodećih vještina, bolje povezivanje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, pokretanje spin off tvrtki. Za Anđelinovića su inovacije i tehnologija jedini način da se Hrvatska pokrene s tim da se stvori sustav koji bi ideje pretvarao u patente. S kolegama želi stvoriti potpuno novo okruženje akademskog poduzetništva.
» Kao prioritet ističete primjenu znanja u praksi. Kako to kanite provesti?
- Moja ključna zamjerka je upravo to da je praksa nedovoljno tretirana. Naučio sam u medicini na reguliranu vezu prakse, znanosti i predavanja na način da najbolji stručnjaci iz jednog područja drže nastavu. Na taj način se na studente prenosi umijeće i ono, što nama izrazito nedostaje - poistovjećivanje. Na pitanje što bi htio biti u životu student dobiva odgovor kroz nastavnika. I to ih de facto formira. Mi smo taj aspekt zanemarili. Stoga sam u svom programu to istaknuo na više načina – jedan je kroz davanje mogućnosti studentima da barem jedan ljetni semestar u dužini dva i pol do tri mjeseca provedu na kvalitetnoj praksi.
» Ima li za to dovoljno nastavnika i financijskih sredstava?
- Nema. Zbog toga želim da to definiramo kroz projekt nastavnih baza. One bi bile jedinice koje su usko vezane sa Sveučilištem i koje vide svoj zajednički interes u tome što intenzivno surađuju sa Sveučilištem.
» Što bi Sveučilište tražilo u tim nastavnim bazama?
- Mi ćemo tu tražiti kvalitetne mentore. Dakle, ljude koji mogu provesti nastavu i to praktičnu nastavu i znanstveni rad, ako je riječ o institutima. Istovremeno moraju biti u stanju naše studente naučiti nekim vještinama. Te vještine bi njima služile za kasniju praksu, povezivanje teoretskog znanja s praktičnim radom. S druge strane, značaj tih nastavnih baza je utoliko veći jer su na razini Europke unije definirane pametne specijalizacije što u suštini znači da više ne postoji ni jedan projekt koji će se odobravati bez četri glavna temelja - prvi je nastava i obrazovanje, drugi znanost gdje je sveučilište ključna institucija, zatim inovacije i gospodarstvo i četvrta je lokalna zajednica. Ona tvrtka i projekt koji to povežu bit će financirani od Europske unije.
» Je li cilj i određena promocija ideja studenata?
- Cilj je da ih se vidi u praksi i da kroz praktičan rad dobiju konkretne ideje koje bi mogli plasirati kroz svoje buduće zapošljavanje. Isto tako, vezu s praksom vidimo i kroz kurikulume koji bi kroz nastavu dodatno vježbali vještine studenata u dva smjera – nastavni dio, kroz prenošenje znanja na druge, i znanstveni dio gdje bi morali znati znanstvene vještine. Kroz neobavezni dio jačali bi i upravljačke sposobnosti. Imat ćemo programe u kojima bi student već prilikom upisa mogao odabrati ljetne tečajeve u kojima bi naši profesori i vanjski suradnici radili na jačanju upravljačkih sposobnosti s namjerom da to rezultira i poduzetničkim činom osnivanja tzv. spin off kompanija. Taj program bi bio temelj koji bi uvezivao nastavu, mentore i buduće poduzetništvo. Obavili smo određene dogovore s resornim ministarstvom kao i sa svim našim sveučilištima da to pokrenemo kao hrvatski projekt.
» Kakve konkretne efekte to može donijeti?
- Na godišnjoj razini projekt bi omogućavao 500 do 1000 novih radnih mjesta koja bi se otvarala kao rezultat sprege ideje i znanja. U takvom sustavu studentima bi se osigurao konkretan financijski plan i potpora za početak poduzetništva.
» Hoće li u poduzetništvo biti uključeni i profesori?
- Svakako. Mi bismo na četvrtoj godini napravili burzu mentora i burzu poduzetnika koji bi izložili prijedloge i tu bi se međusobno povezivali. Potom bi u sljedećoj godini napisali projekt koji bi se branio kroz tehnološko vijeće u kojemu će biti poduzetnici i nastavnici koji su imali praktična iskustva. Sve bi naposljetku rezultiralo poduzetničkom tvrtkom. To bi bio cijeli sustav postakademskog zapošljavanja. Takve firme bi potpisivale ugovor kojim bi jedan dio svojih prihoda davale sveučilištu za daljnji razvoj takvog program. Druga bitna stvar je da bi ti mladi poduzetnici bili budući mentori na sveučilištu. Time bi uspostavili direktnu vezu i tvrtke bi bile buduće nastavne baze. Znači, nastavne baze bi nastajale iz našeg inkubatora, sjedišta i izvora. To sam sebi stavio kao konkretni cilj i moj mandat će biti ispunjen ako zaposlimo 20-ak mladih ljudi u jednom takvom programu. Inzistiranje na konkretnosti je bitno jer smo mi skloni bježati od zadaća koje smo sebi postavili.
» Razvijanje upravljačkih vještina pretpostavlja dosad nedostajuću – interdisciplinarnost.
- Tako je. Studenti svih sastavnica bi učili upravljačke sposobnosti – poznavanje zakona, ekonomskih pravila te psihološko selektiranje. Na taj način netko tko nema jako razvijenje upravljačke sposobnosti ipak postiže svoj maksimum. Mi sada zamišljamo kako će dijete završiti fakultet i kako će naći posao. Ovdje bi se formirao i koristio bi studij kao mjesto promišljanja budućeg posla. Dakle, promijenili bismo potpuno način razmišljanja. Drugo, mijenjat će se i pravila koja vladaju u nekim sastavnicama na kojima se profesorima zabranjuje bavljenje poduzetništvom. To je, po meni, nedopustivo. Upravo bi poduzetnički duh trebalo poticati kroz mentorstvo u spin off kompanijama. Takav rad mora biti jedan od kriterija vrijednosti nastavnika, jer novac koji ostaje od tih kompanija je pokretač razvoja. Važno je regulirati odnose tako da dio dobije sveučilište, dio sastavnice i dio mentor da može upravljati svojim budućim projektima. Sveučilišta u svijetu tako pokrivaju većinu svojih potreba, a manji dio im daje država.
» To su velike novine, prava reforma. Ima li sredstava za to?
- Mi kao Sveučilište ne koristimo svoju veličinu. Nastali smo udruživanjem sastavnica, one su zadržale samostalnost i ja nemam namjeru, u konteksu funkcionalne integracije, samostalnost dovoditi u pitanje. Dapače. Imamo različite kvalitetne prakse koje se dopunjuju. Kroz raznolikost dolazimo do novih spoznaja i rješenja. Ali integraciju, što se tiče ekonomske moći, moramo početi koristiti. Objedinjavanjem rješenja možemo doći do ušteda. Preusmjeravanjem sredstava koje sada trošimo zbog nekomunikacije možemo puno postići. Druga mogućnost je da inovativnim rješenjima postanemo zanimljivi bankama, osiguranju i drugim institucijama. Povjerenje se gradi postupno. Jedna uspješna kompanija riješila bi puno dilema.
» Ne spominjete institute koji su na zapadnim sveučilištima jako bitni?
- Ja vjerujem u tezu jednog od pokretača svega modernog u gospodarstvu,
Vida Morpurga, koji je rekao - treba započeti pa makar i s malim. Nama treba dogovor da osmislimo i dovršimo jednu akciju. Male stvari. A instituti dođu kad dođu i financije. Način organizacije je bitan, ali u ovom trenu je najvažnije početi. Naše motivacijske blokade poput mi nemamo i lako je njima, otpadnu u trenu kad krenete. Nikome nije lako. Nijemci su osnovali institute jer su došli do novca, a njega su stvorili mukotrpnim radom kroz male tvrtke. Naše pitanje je sada kako mladom čovjeku omogućiti početni kapital za prvi korak.
» Ima li poticaja iz poduzetničkih krugova, pokazuju li potrebu za znanjem?
 |
| Opis |
- Mi sada nemamo razvijene kanale komunikacije. Postoje izvrsni primjeri, ali pravi kanali ne. Ključna mora biti strateška odrednica. Naučio sam na jednom primjeru u Indiji kako treba funkcionirati. Treba nam najprije patentna zaštita pa onda objava znanstvenih rezultata. Bazična istraživanja, iako su važna i temeljna, sporo vraćaju društvu korist u konkretnim gospodarskim pomacima, stoga su takva istraživanja vezana za bogate zemlje. Da je tome tako svjedoči podatak da su više radnih mjesta donijele dvije farmaceutkinje iz Plive sa sumamedom koji je državi donosio od patentne zaštite oko 120 milijuna dolara godišnje. Isto tako više radnih mjesta je donijela jedna tehnološka inovacija koja je rezultirala proizvodom u vidu Podravkine Vegete nego li ijedan naš znanstveni rad.
Bio sam u Nacionalnom vijeću za znanost i znam da doista nismo vodili brigu o tome koliko se znanstvenih radova pretvorilo u radna mjesta. Moja uloga bi bila da s kolegama vrhunskim znanstvenicima utvrdim novi kriterij znanstvene izvrsnosti, koji osim standardnih normi, daju prednost onome centru izvrsnosti koji ima interdisciplinarnost, koji umrežava veći broj znanstvenika i što je posebno važno koji pravi patente, radna mjesta ili spin off kompanije.
» Traže se, dakle, vrhunski znanstvenici s menadžerskim kvalitetama?
- Upravo tako. Vrhunski znanstvenici bi se trebali pozicionirati i kao vrhunski menadžeri koji brinu o povratu sredstava kroz radna mjesta i kroz funkciju njihove tvrtke. Mi imamo na sveučilištu nekoliko kolega s izvanrednim patentima, ali oni nisu u vlasništvu sveučilišta jer nema sustava koji potiče na to, koji daje potporu, nalazi sredstva. I onda se čudimo da su to ljudi napravili u privatnim tvrtkama, izvan sveučilišta. Mi se moramo vratiti počelu da naše učenje preferira inovacije, ideje i da smo skloni kroz studente i profesore to pretvoriti u poduzetnički iskorak koji onda opet treba vratiti u vrhunsku znanost. To je ciklus u kojemu će sve biti u funkciji. Jako je važno da doktorske studije povežemo sa stvarnim problemima. Nije nikakva tajna da u Muenchenu kad BMW ima problem s motorom i turbinama ide na sveučilište i zahtijeva da se tehnološki problemi riješe. Sveučilište je dovoljno širok okvir da to interdisciplinarno rješava što nam se opet vraća kao zajednički uspjeh. Sveučilište mora iskoračiti u poduzetništvo i u tim sferama, u kojima znanost daje, ali i prima utjecaj života i struke, ja vidim našu budućnost.
» Mora li se mijenjati i koncept nastave?
- Za deset godina ona će potpuno drugačije izgledati, a za dvadeset neće uopće sličiti na ovo što sada radimo. Razvit će se novi oblici podučavanja, udjel učenja uz potporu kompjutera bit će sve veći i doživjet ćemo potpunu revoluciju. Kurikulum jednog studenta bit će potpuno drukčiji od drugog na istom fakultetu. Mi se za takvu revoluciju već pomalo pripremamo. Srećom, imamo FESB koji je naša perjanica u tom dijelu, a i druge sastavnice shvaćaju da je to budućnost. Pokrenuli smo studije koji se kompletno baziraju na elektroničkom podučavanju, primjerice na Kineziologiji. Napravili smo strateške planove, ojačat ćemo elektroničko izdavaštvo i pokrenut ćemo potpuno inovativne procese u tom dijelu. Izlaskom sveučilišta u gospodarstvo imat ćemo povratnu informaciju kakvi su naši inženjeri, doktori i iz te povratne sprege brže ćemo mijenjati kurikulume. Sad su oni sporo promjenjivi i svaki profesor ih želi nadopuniti ne misleći što će taj čovjek raditi u budućnosti. Tako se dobiva dosta neupotrebljivih i nepotrebnih znanja, a vježbe koje bi morali raditi u tome periodu ne vježbaju. Tu nas čeka proces sazrijevanja, čišćenja kurikuluma od nepotrebnog i fokusiranja na bitno znanje okrenuto rješavanju problema.
» Je li sazrelo vrijeme za uvjetovanje doktorata radom u praksi?
- Naš kolega
Pero Lučin predlaže da napravimo nacrt za ključne iskorake u doktorskim školama koje bi se vezivale isključivo na probleme i na mentore. Imali bismo listu problema i moguću listu mentora i to bi značilo da s problemom tražite mentora. Takav pristup mi se sviđa. Naravno sve to treba staviti u naše okvire jer ne možemo u jednoj reformi napraviti ogroman iskorak, ali možemo napraviti strateške pomake u svijesti da znanost ne postoji zbog nas nego da ona postoji zbog onih koji u nju ulažu, a to su građani. Odgovorni smo prema društvu. Znači slijedi bitna promjena u doktorskim studijima.
» Što napraviti sa strukturom studija, upisnim kvotama?
- Naš iskorak u samozapošljavanje puno će stvari promijeniti. Ponajprije to da će studenti uočavati kako se s nekim zanimanjima lakše zaposliti. Moramo se po kvotama orijentirati sve više prema tehnici i biotehnologiji te svim drugim zanimanjima koja mogu dovesti do bržeg zapošljavanja. Postoji podatak da one zemlje koje imaju tri posto inženjera nemaju nezaposlenih. Sad Kina izbacuje ogroman broj inženjera jer potenciraju takva zanimanja. Mi bismo kao država u strategiju morali uvrstiti da potičemo razvijanje tehnike jer inženjer treba proizvoditi, a onda to vuče druge struke. Biotehnologija, tehnologija prerade svih vrsta namirnica pa cijela industrija koja se veže za more, biomedicina koja se vezuje za mediteransku klimu i drugo, mogu biti snažan potencijal za razvoj turizma. U tom dijelu bismo trebali vršiti korekciju kvota, kako bismo napravili iskorak.
» Kakva je uopće kvaliteta naših sveučilišta. Zagreb nije više ni među 500 najboljih. Zaostajemo li, unatoč činjenici što smo u nekim znanjima u europskom vrhu?
- Mi smo u vrhu što se tiče Pomorskog fakulteta, medicine, u samom vrhu s FESB-om, pa građevina, arhitektura, geodezija, kineziologija, PMF. Problem male sredine je u tome što ne možete u svemu biti konkurentni kao velika sveučilišta koja imaju sposobnost i mogućnost dovesti ljude. Mi smo napravili puno u kratko vrijeme, ali ako bismo na tome ostali, onda smo na rubu propasti. Cilj je da postanemo europsko prepoznatljivo sveučilište koje će najbolje europske tradicije primijeniti na našu sredinu. Time bi naša misija bila postignuta. Onda ćemo iskorakom u financijskom dijelu moći dovesti skupine znanstvenika i profesora iz svijeta. Kolegica
Vlasta Bonačić Koutecky je predvidjela da u Split dovede vrhunske znanstvenike iz inozemstva. Takvo umrežavanje je moguće, svatko u Split želi doći i ako stvorimo dobre, kolegijalne odnose i mrežu suradnje onda će to biti plodno tlo da dolaze i vrhunski znanstvenici i pomognu razvoju Hrvatske. Do tada moramo raditi na bazičnim stvarima.
» Suradnja s drugim sveučilištima čini se boljom nego ikad?
- Surađivali smo zajedno i prije imenovanja. Naša odgovornost je suradnja, dogovorili smo da će što ima jedno imati i drugi. Problemi su oko financiranja. Pokušat ćemo objasniti da je u svim zemljama ulaganje u znanost značilo nova radna mjesta.
» Hrvatska sad izdvaja 0,69 ukupno, u Europi je to od 1 do 3, na Dalekom istoku 5 ili 6 posto.
- Indonezija primjerice izdvaja 18 posto. Država koja izdvaja manje od 0,5 ne može ni aplicirati za projekte EU-a. Za razliku od nas Turska je to upravo otvorila i ona sada ima neograničene kapacitete i povlačenja i apliciranja. Zemlja koja je našla svoj put, bila je u krizi, našla je sredstva i na neki način se pozicionira u vodeće zemlje.
Trebamo samo slijediti pravila koja su drugi napravili. Čak i jedna regija kao što je Baskija ulaganjem pet posto u znanost prestigla je sve ostale europske regije. I to u tri-četri godine. Znači oni su odlučili ulagat ćemo u znanost, promijeniti strukturu gospodarstva i odmah se vidio pomak. Mislim da s Vladom treba ići na konkretizaciju bez obzira tko je na vlasti sada i tko će biti.
Onaj koji ne prepozna da mu je 80 posto znanstvenog potencijala na sveučilištima, da je tu 100.000 pripadnika vitalnog dijela populacije, jednostavno ne zna čime gospodari. Na valu pozivitne energije koju sada dijelimo i na valu suradnje koju vidim kod svojih kolega znam da nitko neće odbiti ono što je dobro i pozitivno. Vjerujem da u kratkom roku možemo ovu zemlju promijeniti i to na način da se sadašnja predodžba o njoj pretvori u potpuno drugu. Izlaz je tu, treba samo napraviti konkretne stvari.
» Splitsko sveučilište je na prijelomnici, iz faze rasta mora u rast kvalitete. Kako ga vi vidite?
- Ako bi se usporedilo s ljudskim životom, sveučilište je sada kao dijete od 10 do 12 godina. Formira se, ulazi u pubertet, ali do zrelosti je još puno. Znam da tamo gdje se Split uspije organizirati i napraviti dobar sustav uvijek bude svjetski prvak.
To očekujem i ne bih se pomirio da Split bude dobar, on u svojoj veličini mora biti najbolji. Mi samo trebamo napraviti okvir u kojem neće biti podmetanja, sudaranja, nego transparentnosti i otvorenosti. Danas smo dosta zatvoreni i konzervativni, a s druge strane imamo izvrsnih primjera suradnje s gospodarstvom. Primjeri nam trebaju postati pravilo. Treba samo slijediti te dobre primjere i možemo napraviti velike stvari.
» Prožimanje s lokalnom zajednicom je osobito važno. Što tu želite poduzeti, kakav je odgovor s druge strane?
- Planiramo razviti jako dobru suradnju kako sa županijom, tako i s Gradom Splitom i ostalim susjednim gradovima i županijama. Suradnju ćemo realizirati kroz interdisciplinarne projekte u području infrastrukture, kulture, tehnologije i inovacija, a s ciljem promjene u strukturi gospodarstva kao i percepcije Sveučilišta kao institucije, koja trenutno nije dovoljno zastupljena u lokalnoj zajednici. Takva suradnja je nužna da bismo mogli povlačiti sredstva kroz EU projekte.
Suradnja se od lokalne zajednice prihvaća, a isto tako i od Sveučilišta pa je u ovom periodu potrebno razviti komunikacijske kanale kroz program DEMOS i slične programe.
Sveučilište sa svojim stručnim i znanstvenim potencijalima može značajno pridonijeti lokalnoj zajednici, a inovacijama preskočiti godine tehnološkog zaostajanja.
dražen gudić
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Nastavne baze bi nastajale iz našeg inkubatora, sjedišta i izvora. To sam sebi stavio kao konkretni cilj i moj mandat će biti ispunjen ako zaposlimo 20-ak mladih ljudi u jednom takvom programu’ /Duje KlariĆ/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Oči u oči
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-12-05 16:40:08
[created_by] => 38
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-12-05 17:52:46
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-12-06 13:01:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5190
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/12/06/Spektar/simun_andjelinovic9-040714.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "800x532"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38560095 Threads: 5 Questions: 7109009759 Slow queries: 3303928
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608639925
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/prof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo-255865
[printLink] => /sd-plus/spektar/prof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo-255865?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 207550
[name] => ŠimunAnđelinović
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => simunandelinovic
[link] => /tag/simunandelinovic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Nastavne baze bi nastajale iz našeg inkubatora, sjedišta i izvora. To sam sebi stavio kao konkretni cilj i moj mandat će biti ispunjen ako zaposlimo 20-ak mladih ljudi u jednom takvom programu’ /Duje KlariĆ/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Oči u oči
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Prof. dr. Šimun Anđelinović: Iskoračit ćemo u poduzetništvo
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-18-40-14-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/12/06/Spektar/simun_andjelinovic9-040714.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/12/06/Spektar/simun_andjelinovic9-040714.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Profesor Šimun Anđelinović, 12.rektor Sveučilišta u Splitu, u svoj mandat je krenuo s jasnim prioritetima - pokretanje procesa postakademskog zapošljavanja i usvajanje rukovodećih vještina, bolje povezivanje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, pokretanje spin off tvrtki. Za Anđelinovića su inovacije i tehnologija jedini način da se Hrvatska pokrene s tim da se stvori sustav koji bi ideje pretvarao u patente. S kolegama želi stvoriti potpuno novo okruženje akademskog poduzetništva.
» Kao prioritet ističete primjenu znanja u praksi. Kako to kanite provesti?
- Moja ključna zamjerka je upravo to da je praksa nedovoljno tretirana. Naučio sam u medicini na reguliranu vezu prakse, znanosti i predavanja na način da najbolji stručnjaci iz jednog područja drže nastavu. Na taj način se na studente prenosi umijeće i ono, što nama izrazito nedostaje - poistovjećivanje. Na pitanje što bi htio biti u životu student dobiva odgovor kroz nastavnika. I to ih de facto formira. Mi smo taj aspekt zanemarili. Stoga sam u svom programu to istaknuo na više načina – jedan je kroz davanje mogućnosti studentima da barem jedan ljetni semestar u dužini dva i pol do tri mjeseca provedu na kvalitetnoj praksi.
» Ima li za to dovoljno nastavnika i financijskih sredstava?
- Nema. Zbog toga želim da to definiramo kroz projekt nastavnih baza. One bi bile jedinice koje su usko vezane sa Sveučilištem i koje vide svoj zajednički interes u tome što intenzivno surađuju sa Sveučilištem.
» Što bi Sveučilište tražilo u tim nastavnim bazama?
- Mi ćemo tu tražiti kvalitetne mentore. Dakle, ljude koji mogu provesti nastavu i to praktičnu nastavu i znanstveni rad, ako je riječ o institutima. Istovremeno moraju biti u stanju naše studente naučiti nekim vještinama. Te vještine bi njima služile za kasniju praksu, povezivanje teoretskog znanja s praktičnim radom. S druge strane, značaj tih nastavnih baza je utoliko veći jer su na razini Europke unije definirane pametne specijalizacije što u suštini znači da više ne postoji ni jedan projekt koji će se odobravati bez četri glavna temelja - prvi je nastava i obrazovanje, drugi znanost gdje je sveučilište ključna institucija, zatim inovacije i gospodarstvo i četvrta je lokalna zajednica. Ona tvrtka i projekt koji to povežu bit će financirani od Europske unije.
» Je li cilj i određena promocija ideja studenata?
- Cilj je da ih se vidi u praksi i da kroz praktičan rad dobiju konkretne ideje koje bi mogli plasirati kroz svoje buduće zapošljavanje. Isto tako, vezu s praksom vidimo i kroz kurikulume koji bi kroz nastavu dodatno vježbali vještine studenata u dva smjera – nastavni dio, kroz prenošenje znanja na druge, i znanstveni dio gdje bi morali znati znanstvene vještine. Kroz neobavezni dio jačali bi i upravljačke sposobnosti. Imat ćemo programe u kojima bi student već prilikom upisa mogao odabrati ljetne tečajeve u kojima bi naši profesori i vanjski suradnici radili na jačanju upravljačkih sposobnosti s namjerom da to rezultira i poduzetničkim činom osnivanja tzv. spin off kompanija. Taj program bi bio temelj koji bi uvezivao nastavu, mentore i buduće poduzetništvo. Obavili smo određene dogovore s resornim ministarstvom kao i sa svim našim sveučilištima da to pokrenemo kao hrvatski projekt.
» Kakve konkretne efekte to može donijeti?
- Na godišnjoj razini projekt bi omogućavao 500 do 1000 novih radnih mjesta koja bi se otvarala kao rezultat sprege ideje i znanja. U takvom sustavu studentima bi se osigurao konkretan financijski plan i potpora za početak poduzetništva.
» Hoće li u poduzetništvo biti uključeni i profesori?
- Svakako. Mi bismo na četvrtoj godini napravili burzu mentora i burzu poduzetnika koji bi izložili prijedloge i tu bi se međusobno povezivali. Potom bi u sljedećoj godini napisali projekt koji bi se branio kroz tehnološko vijeće u kojemu će biti poduzetnici i nastavnici koji su imali praktična iskustva. Sve bi naposljetku rezultiralo poduzetničkom tvrtkom. To bi bio cijeli sustav postakademskog zapošljavanja. Takve firme bi potpisivale ugovor kojim bi jedan dio svojih prihoda davale sveučilištu za daljnji razvoj takvog program. Druga bitna stvar je da bi ti mladi poduzetnici bili budući mentori na sveučilištu. Time bi uspostavili direktnu vezu i tvrtke bi bile buduće nastavne baze. Znači, nastavne baze bi nastajale iz našeg inkubatora, sjedišta i izvora. To sam sebi stavio kao konkretni cilj i moj mandat će biti ispunjen ako zaposlimo 20-ak mladih ljudi u jednom takvom programu. Inzistiranje na konkretnosti je bitno jer smo mi skloni bježati od zadaća koje smo sebi postavili.
» Razvijanje upravljačkih vještina pretpostavlja dosad nedostajuću – interdisciplinarnost.
- Tako je. Studenti svih sastavnica bi učili upravljačke sposobnosti – poznavanje zakona, ekonomskih pravila te psihološko selektiranje. Na taj način netko tko nema jako razvijenje upravljačke sposobnosti ipak postiže svoj maksimum. Mi sada zamišljamo kako će dijete završiti fakultet i kako će naći posao. Ovdje bi se formirao i koristio bi studij kao mjesto promišljanja budućeg posla. Dakle, promijenili bismo potpuno način razmišljanja. Drugo, mijenjat će se i pravila koja vladaju u nekim sastavnicama na kojima se profesorima zabranjuje bavljenje poduzetništvom. To je, po meni, nedopustivo. Upravo bi poduzetnički duh trebalo poticati kroz mentorstvo u spin off kompanijama. Takav rad mora biti jedan od kriterija vrijednosti nastavnika, jer novac koji ostaje od tih kompanija je pokretač razvoja. Važno je regulirati odnose tako da dio dobije sveučilište, dio sastavnice i dio mentor da može upravljati svojim budućim projektima. Sveučilišta u svijetu tako pokrivaju većinu svojih potreba, a manji dio im daje država.
» To su velike novine, prava reforma. Ima li sredstava za to?
- Mi kao Sveučilište ne koristimo svoju veličinu. Nastali smo udruživanjem sastavnica, one su zadržale samostalnost i ja nemam namjeru, u konteksu funkcionalne integracije, samostalnost dovoditi u pitanje. Dapače. Imamo različite kvalitetne prakse koje se dopunjuju. Kroz raznolikost dolazimo do novih spoznaja i rješenja. Ali integraciju, što se tiče ekonomske moći, moramo početi koristiti. Objedinjavanjem rješenja možemo doći do ušteda. Preusmjeravanjem sredstava koje sada trošimo zbog nekomunikacije možemo puno postići. Druga mogućnost je da inovativnim rješenjima postanemo zanimljivi bankama, osiguranju i drugim institucijama. Povjerenje se gradi postupno. Jedna uspješna kompanija riješila bi puno dilema.
» Ne spominjete institute koji su na zapadnim sveučilištima jako bitni?
- Ja vjerujem u tezu jednog od pokretača svega modernog u gospodarstvu,
Vida Morpurga, koji je rekao - treba započeti pa makar i s malim. Nama treba dogovor da osmislimo i dovršimo jednu akciju. Male stvari. A instituti dođu kad dođu i financije. Način organizacije je bitan, ali u ovom trenu je najvažnije početi. Naše motivacijske blokade poput mi nemamo i lako je njima, otpadnu u trenu kad krenete. Nikome nije lako. Nijemci su osnovali institute jer su došli do novca, a njega su stvorili mukotrpnim radom kroz male tvrtke. Naše pitanje je sada kako mladom čovjeku omogućiti početni kapital za prvi korak.
» Ima li poticaja iz poduzetničkih krugova, pokazuju li potrebu za znanjem?
|
| Opis |
- Mi sada nemamo razvijene kanale komunikacije. Postoje izvrsni primjeri, ali pravi kanali ne. Ključna mora biti strateška odrednica. Naučio sam na jednom primjeru u Indiji kako treba funkcionirati. Treba nam najprije patentna zaštita pa onda objava znanstvenih rezultata. Bazična istraživanja, iako su važna i temeljna, sporo vraćaju društvu korist u konkretnim gospodarskim pomacima, stoga su takva istraživanja vezana za bogate zemlje. Da je tome tako svjedoči podatak da su više radnih mjesta donijele dvije farmaceutkinje iz Plive sa sumamedom koji je državi donosio od patentne zaštite oko 120 milijuna dolara godišnje. Isto tako više radnih mjesta je donijela jedna tehnološka inovacija koja je rezultirala proizvodom u vidu Podravkine Vegete nego li ijedan naš znanstveni rad.
Bio sam u Nacionalnom vijeću za znanost i znam da doista nismo vodili brigu o tome koliko se znanstvenih radova pretvorilo u radna mjesta. Moja uloga bi bila da s kolegama vrhunskim znanstvenicima utvrdim novi kriterij znanstvene izvrsnosti, koji osim standardnih normi, daju prednost onome centru izvrsnosti koji ima interdisciplinarnost, koji umrežava veći broj znanstvenika i što je posebno važno koji pravi patente, radna mjesta ili spin off kompanije.
» Traže se, dakle, vrhunski znanstvenici s menadžerskim kvalitetama?
- Upravo tako. Vrhunski znanstvenici bi se trebali pozicionirati i kao vrhunski menadžeri koji brinu o povratu sredstava kroz radna mjesta i kroz funkciju njihove tvrtke. Mi imamo na sveučilištu nekoliko kolega s izvanrednim patentima, ali oni nisu u vlasništvu sveučilišta jer nema sustava koji potiče na to, koji daje potporu, nalazi sredstva. I onda se čudimo da su to ljudi napravili u privatnim tvrtkama, izvan sveučilišta. Mi se moramo vratiti počelu da naše učenje preferira inovacije, ideje i da smo skloni kroz studente i profesore to pretvoriti u poduzetnički iskorak koji onda opet treba vratiti u vrhunsku znanost. To je ciklus u kojemu će sve biti u funkciji. Jako je važno da doktorske studije povežemo sa stvarnim problemima. Nije nikakva tajna da u Muenchenu kad BMW ima problem s motorom i turbinama ide na sveučilište i zahtijeva da se tehnološki problemi riješe. Sveučilište je dovoljno širok okvir da to interdisciplinarno rješava što nam se opet vraća kao zajednički uspjeh. Sveučilište mora iskoračiti u poduzetništvo i u tim sferama, u kojima znanost daje, ali i prima utjecaj života i struke, ja vidim našu budućnost.
» Mora li se mijenjati i koncept nastave?
- Za deset godina ona će potpuno drugačije izgledati, a za dvadeset neće uopće sličiti na ovo što sada radimo. Razvit će se novi oblici podučavanja, udjel učenja uz potporu kompjutera bit će sve veći i doživjet ćemo potpunu revoluciju. Kurikulum jednog studenta bit će potpuno drukčiji od drugog na istom fakultetu. Mi se za takvu revoluciju već pomalo pripremamo. Srećom, imamo FESB koji je naša perjanica u tom dijelu, a i druge sastavnice shvaćaju da je to budućnost. Pokrenuli smo studije koji se kompletno baziraju na elektroničkom podučavanju, primjerice na Kineziologiji. Napravili smo strateške planove, ojačat ćemo elektroničko izdavaštvo i pokrenut ćemo potpuno inovativne procese u tom dijelu. Izlaskom sveučilišta u gospodarstvo imat ćemo povratnu informaciju kakvi su naši inženjeri, doktori i iz te povratne sprege brže ćemo mijenjati kurikulume. Sad su oni sporo promjenjivi i svaki profesor ih želi nadopuniti ne misleći što će taj čovjek raditi u budućnosti. Tako se dobiva dosta neupotrebljivih i nepotrebnih znanja, a vježbe koje bi morali raditi u tome periodu ne vježbaju. Tu nas čeka proces sazrijevanja, čišćenja kurikuluma od nepotrebnog i fokusiranja na bitno znanje okrenuto rješavanju problema.
» Je li sazrelo vrijeme za uvjetovanje doktorata radom u praksi?
- Naš kolega
Pero Lučin predlaže da napravimo nacrt za ključne iskorake u doktorskim školama koje bi se vezivale isključivo na probleme i na mentore. Imali bismo listu problema i moguću listu mentora i to bi značilo da s problemom tražite mentora. Takav pristup mi se sviđa. Naravno sve to treba staviti u naše okvire jer ne možemo u jednoj reformi napraviti ogroman iskorak, ali možemo napraviti strateške pomake u svijesti da znanost ne postoji zbog nas nego da ona postoji zbog onih koji u nju ulažu, a to su građani. Odgovorni smo prema društvu. Znači slijedi bitna promjena u doktorskim studijima.
» Što napraviti sa strukturom studija, upisnim kvotama?
- Naš iskorak u samozapošljavanje puno će stvari promijeniti. Ponajprije to da će studenti uočavati kako se s nekim zanimanjima lakše zaposliti. Moramo se po kvotama orijentirati sve više prema tehnici i biotehnologiji te svim drugim zanimanjima koja mogu dovesti do bržeg zapošljavanja. Postoji podatak da one zemlje koje imaju tri posto inženjera nemaju nezaposlenih. Sad Kina izbacuje ogroman broj inženjera jer potenciraju takva zanimanja. Mi bismo kao država u strategiju morali uvrstiti da potičemo razvijanje tehnike jer inženjer treba proizvoditi, a onda to vuče druge struke. Biotehnologija, tehnologija prerade svih vrsta namirnica pa cijela industrija koja se veže za more, biomedicina koja se vezuje za mediteransku klimu i drugo, mogu biti snažan potencijal za razvoj turizma. U tom dijelu bismo trebali vršiti korekciju kvota, kako bismo napravili iskorak.
» Kakva je uopće kvaliteta naših sveučilišta. Zagreb nije više ni među 500 najboljih. Zaostajemo li, unatoč činjenici što smo u nekim znanjima u europskom vrhu?
- Mi smo u vrhu što se tiče Pomorskog fakulteta, medicine, u samom vrhu s FESB-om, pa građevina, arhitektura, geodezija, kineziologija, PMF. Problem male sredine je u tome što ne možete u svemu biti konkurentni kao velika sveučilišta koja imaju sposobnost i mogućnost dovesti ljude. Mi smo napravili puno u kratko vrijeme, ali ako bismo na tome ostali, onda smo na rubu propasti. Cilj je da postanemo europsko prepoznatljivo sveučilište koje će najbolje europske tradicije primijeniti na našu sredinu. Time bi naša misija bila postignuta. Onda ćemo iskorakom u financijskom dijelu moći dovesti skupine znanstvenika i profesora iz svijeta. Kolegica
Vlasta Bonačić Koutecky je predvidjela da u Split dovede vrhunske znanstvenike iz inozemstva. Takvo umrežavanje je moguće, svatko u Split želi doći i ako stvorimo dobre, kolegijalne odnose i mrežu suradnje onda će to biti plodno tlo da dolaze i vrhunski znanstvenici i pomognu razvoju Hrvatske. Do tada moramo raditi na bazičnim stvarima.
» Suradnja s drugim sveučilištima čini se boljom nego ikad?
- Surađivali smo zajedno i prije imenovanja. Naša odgovornost je suradnja, dogovorili smo da će što ima jedno imati i drugi. Problemi su oko financiranja. Pokušat ćemo objasniti da je u svim zemljama ulaganje u znanost značilo nova radna mjesta.
» Hrvatska sad izdvaja 0,69 ukupno, u Europi je to od 1 do 3, na Dalekom istoku 5 ili 6 posto.
- Indonezija primjerice izdvaja 18 posto. Država koja izdvaja manje od 0,5 ne može ni aplicirati za projekte EU-a. Za razliku od nas Turska je to upravo otvorila i ona sada ima neograničene kapacitete i povlačenja i apliciranja. Zemlja koja je našla svoj put, bila je u krizi, našla je sredstva i na neki način se pozicionira u vodeće zemlje.
Trebamo samo slijediti pravila koja su drugi napravili. Čak i jedna regija kao što je Baskija ulaganjem pet posto u znanost prestigla je sve ostale europske regije. I to u tri-četri godine. Znači oni su odlučili ulagat ćemo u znanost, promijeniti strukturu gospodarstva i odmah se vidio pomak. Mislim da s Vladom treba ići na konkretizaciju bez obzira tko je na vlasti sada i tko će biti.
Onaj koji ne prepozna da mu je 80 posto znanstvenog potencijala na sveučilištima, da je tu 100.000 pripadnika vitalnog dijela populacije, jednostavno ne zna čime gospodari. Na valu pozivitne energije koju sada dijelimo i na valu suradnje koju vidim kod svojih kolega znam da nitko neće odbiti ono što je dobro i pozitivno. Vjerujem da u kratkom roku možemo ovu zemlju promijeniti i to na način da se sadašnja predodžba o njoj pretvori u potpuno drugu. Izlaz je tu, treba samo napraviti konkretne stvari.
» Splitsko sveučilište je na prijelomnici, iz faze rasta mora u rast kvalitete. Kako ga vi vidite?
- Ako bi se usporedilo s ljudskim životom, sveučilište je sada kao dijete od 10 do 12 godina. Formira se, ulazi u pubertet, ali do zrelosti je još puno. Znam da tamo gdje se Split uspije organizirati i napraviti dobar sustav uvijek bude svjetski prvak.
To očekujem i ne bih se pomirio da Split bude dobar, on u svojoj veličini mora biti najbolji. Mi samo trebamo napraviti okvir u kojem neće biti podmetanja, sudaranja, nego transparentnosti i otvorenosti. Danas smo dosta zatvoreni i konzervativni, a s druge strane imamo izvrsnih primjera suradnje s gospodarstvom. Primjeri nam trebaju postati pravilo. Treba samo slijediti te dobre primjere i možemo napraviti velike stvari.
» Prožimanje s lokalnom zajednicom je osobito važno. Što tu želite poduzeti, kakav je odgovor s druge strane?
- Planiramo razviti jako dobru suradnju kako sa županijom, tako i s Gradom Splitom i ostalim susjednim gradovima i županijama. Suradnju ćemo realizirati kroz interdisciplinarne projekte u području infrastrukture, kulture, tehnologije i inovacija, a s ciljem promjene u strukturi gospodarstva kao i percepcije Sveučilišta kao institucije, koja trenutno nije dovoljno zastupljena u lokalnoj zajednici. Takva suradnja je nužna da bismo mogli povlačiti sredstva kroz EU projekte.
Suradnja se od lokalne zajednice prihvaća, a isto tako i od Sveučilišta pa je u ovom periodu potrebno razviti komunikacijske kanale kroz program DEMOS i slične programe.
Sveučilište sa svojim stručnim i znanstvenim potencijalima može značajno pridonijeti lokalnoj zajednici, a inovacijama preskočiti godine tehnološkog zaostajanja.
dražen gudić
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/prof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo-255865
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=52ffd45ea215bb8698f0827c8cf1e07a851f1e46
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Prof.+dr.+%C5%A0imun+An%C4%91elinovi%C4%87%3A+Iskora%C4%8Dit+%C4%87emo+u+poduzetni%C5%A1tvo&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fprof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo-255865
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fprof-dr-simun-andelinovic-iskoracit-cemo-u-poduzetnistvo-255865
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => ‘Nastavne baze bi nastajale iz našeg inkubatora, sjedišta i izvora. To sam sebi stavio kao konkretni cilj i moj mandat će biti ispunjen ako zaposlimo 20-ak mladih ljudi u jednom takvom programu’ /Duje KlariĆ/Cropix
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Oči u oči
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 20:40
