stdClass Object
(
[id] => 177938
[title] => Luciano Monzali: Bavim se talijanskim interesom u Dalmaciji
[alias] => luciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Na prste jedne ruke mogu se izbrojiti znanstvenici koji se bave političkom poviješću Dalmacije, bez čijeg se pomnog istraživanja jednostavno ne mogu shvatiti događaji koji su kreirali sudbinu najstarije hrvatske regije. To pitanje s one strane Jadrana, također usamljeno, ali uporno i sustavno, izučava dr. Luciano Monzali (46), profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Bariju. U svoje tri knjige pisao je o odnosima Italije i balkanskih zemalja, s naglaskom na politička previranja talijanske zajednice u Dalmaciji, njezino autohtono stanovništvo koje su agresivne politike dovele gotovo do nestanka.
Budući da je riječ o složenoj temi, prof. Monzaliju predložili smo da razgovor postavimo kronološki, kako bi bila jasnija slika o zbivanjima na ovom području, a znanstvenik je odgovarao na vrlo korektnom hrvatskom jeziku koji je sam svladao: - Pratim zbivanja oko talijanske manjine od Risorgimenta do danas, a želio bih razjasniti što je bio razlog talijanskog interesa u Dalmaciji koji je u pojedinim povijesnim okolnostima doveo do tragičnih posljedica. Vrlo malo znanstvenika se bavi ovom tematikom, premda je bitna za razumijevanje političkih prilika o kojima se često raspravlja.
Materijal je opsežan, samo arhiv Ministarstva vanjskih poslova u Rimu sadrži nekoliko stotina kutija dokumenata o Dalmaciji u razdoblju od početka XX. stoljeća do Drugog svjetskog rata koji nikad nisu istraživali hrvatski povjesničari. Kad proučavam talijansku manjinu, učim i o povijesti Dalmacije, jer je riječ o autohtonom dijelu dalmatinskog društva kroz dugo povijesno razdoblje. Talijanska javnost loše poznaje povijest Dalmacije i Talijana u Dalmaciji, njoj nije jasno da Dalmacija nisu samo Zadar i Split gdje su stoljećima postojale talijanske zajednice, nego i Knin, Drniš i Imotski. Baš zbog neznanja razvila se teorija kako bi Dalmacija trebala pripasti Italiji.
A s ove strane obale također postoji otpor ozbiljnom pristupu?
- Otpor i predrasude, a ustvari je riječ o potkusurivanju talijanskih i hrvatskih nacionalista i jugoslavenskih komunista bez povijesnog temelja.
Kad zapravo nastaje ideja o talijanskoj Dalmaciji?
- Polako. Nakon Viške bitke 1866. godine, u kojoj je Austro-Ugarska porazila talijansku mornaricu, nastaje trauma za talijanski politički i vojni vrh, koji drži kako zbog sigurnosti trebaju kontrolirati neke punktove na Jadranu. Radi se o Europi XIX. stoljeća, kad traju borbe za prevlast velikih sila, a tek ujedinjena Italija imala je veliki strah od Austrije i željela se osigurati na Jadranu i u Alpama. Dakle, još uvijek nije bilo nacionalističkih razloga za osvajanja, nego prvenstveno strateških.
Ali na istočnoj strani nastaje panika?
- Među slavenskim stanovništvom moguće, kao i kod bilo kojeg osvajanja, ali većina Talijana bila je okupljena u Autonomaški pokret zajedno sa slavenskim, hrvatskim stanovništvom. U vrijeme Lapenne i Bajamontija, 1866. godine, autonomaši nisu željeli odcjepljenje od Austrije, bili su lojalni multinacionalnoj monarhiji, a Talijani, Hrvati i Srbi s tog područja osjećali su se kao Dalmatinci. Imali su podršku svih narodnih skupina, najbolji primjer za to je splitski gradonačelnik Antonio Bajamonti koji je izveo velike zahvate u malom gradu i bio vrlo uvažavan, dobio je prve demokratske izbore. Dalmatinci, na koncu, nisu govorili talijanskim jezikom, nego dvojezičnom mješavinom venecijanskog i hrvatskog.
Hrvatski povjesničari dugo su smatrali kako nije bilo autohtonih Talijana u Dalmaciji, nego je bila riječ o talijaniziranim Slavenima ili migrantima s poluotoka, a narodnjaci su nudili Talijanima da postanu Slaveni, Hrvati ili poslije Jugoslaveni. Suprotno stavu većine hrvatskih povjesničara, držim kako je u Dalmaciji riječ o razvoju specifične talijanske kulture u gradovima i na otocima, bitno obilježenom slavenskim utjecajem. Bio je to kulturni i jezični, a ne etnički identitet. Nikola Tommaseo je, primjerice, vidio Dalmaciju kao točku susreta dviju kultura, talijanske i balkanske, a Dalmatince nije smatrao Talijanima, već nacijom srodnom talijanskoj, svojevrsnom mješavinom slavenske i latinske kulture.
Problem, dakle, nastaje kad autonomaši gube izbore?
- Tada Talijani gube pravo na svoje škole, odnosno mogle su biti samo privatne, a stara Autonomaška stranka postaje novi pokret talijanskih liberalnih nacionalista. Za otvaranje škola trebali su novac, potražili su ga i dobili u Italiji, a tek 1914. godine, s početkom Prvog svjetskog rata, počinju nastupati kao talijanska iredenta, dok su neki dalmatinski Talijani držali da bi trebali usvojiti hrvatski ili jugoslavenski identitet bez priključenja Italiji. Tada se javljaju tvrdnje kako Dalmacija mora postati talijanski teritorij, to prije što je Italija bila na strani mogućih zemalja pobjednica. Potpisuje se Londonski sporazum kojim Italiji pripada Istra, dio otoka i sjeverna Dalmacija, odnosno Zadar, Šibenik i okolica, ne i Split.
Odrekli su ga se?
- Bilo je jasno da Italija ne može kontrolirati područje koje je premoćno bilo naseljeno Hrvatima. Vizija ruske i talijanske politike 1915. godine bila je dovesti Split pod srpsku sferu utjecaja, a Dubrovnik je trebao biti srpski ili crnogorski. Italija je podržala Kraljevinu Srbiju koja je tražila srednju Dalmaciju, Bosnu i Vojvodinu. Dalmatinski Talijani tada su podijeljeni na dvije struje. Jedna je tražila autonomiju Dalmacije, a druga ujedinjenje s Italijom.
Međutim, Rapalskim ugovorom 1920. godine, po kojem je samo Zadar ostao talijanski, ponuđeno im je da uzmu talijansko ili jugoslavensko državljanstvo, a u Splitu su se podijelili na pola u toj odluci. No posljedice su bile da u slučaju prihvaćanja talijanskog državljanstva nisu mogli raditi kao odvjetnici, liječnici, farmaceuti, inženjeri... Izbor talijanskog državljanstva imao je za posljedicu potpunu izolaciju talijanske manjine od dalmatinskog društva. Jugoslavenska vlada i hrvatske stranke smatrale su ih petom kolonom talijanskog imperijalizma.
Koje su bile posljedice?
- Puno Talijana u Splitu se 1922. godine opredijelilo za jugoslavensko državljanstvo i s vremenom prihvatilo hrvatski identitet. Jedan dio koji se odlučio za talijansko državljanstvo iselio je u Zadar ili Italiju, dio talijanskih državljana ipak je ostao, ali 1941. godine, dvadeset godina poslije, ostalo ih je samo tisuću, a među prvima su iselili obrazovani građani. Oni koji su ostali našli su se u izolaciji, imali su jednu crkvu, jednu školi i udruge. Tako je talijanska manjina postala žrtvom odnosa Italije i prve Jugoslavije i žrtva talijanskog osvajanja.
A poslije i druge, tada su gotovo potpuno nestali?
- Veliki broj Talijana, kao i Srba i Hrvata, bili su žrtve strašnog nasilja fašističke Italije, nacističke Njemačke, ustaša, četnika i komunista za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Mislim da se u Dalmaciji može govoriti o kolektivnoj tragediji. Vidite što se događalo s njima; primjerice dr. Ivo Tartaglia, jedan od najzaslužnijih splitskih gradonačelnika i primorski ban, kao protivnik fašističke politike 1942. godine je uhićen i interniran u Italiji. Međutim, nakon rata ga i komunistička vlast zatvara u Lepoglavu, gdje ubrzo umire. Slično su nastradali i uvjereni katolici, simpatizeri HSS-a, pa i pripadnici talijanskih dalmatinskih obitelji.
Preskočili smo fašističko razdoblje?
- Fašističke pretenzije na Dalmaciju imale su ideološki predznak, ali trebale su biti i dokaz da je Italija imperijalna sila. Mussolini zna da u Splitu 1941. godine među pedesetak tisuća stanovnika ima samo tisuću Talijana, i takvo stanje je mogao kontrolirati samo nasiljem. Želio je imati prevlast nad Jadranskim morem i Balkanom, veći nego Hitlerova Njemačka, pa je tako poznato da je Ante Pavelić bio talijanski agent, koji je u zamjenu za pomoć u stvaranju NDH Italiji prepustio sve što je tražila.
To su znali i Nijemci, pa nikako nisu željeli Pavelića za šefa države, nego Vladka Mačeka, čiji je HSS uživao podršku većine Hrvata, no on je odbio ponudu, a u međuvremenu je Pavelić postao vjeran njemački sluga. Vrijeme talijanske okupacije je vrijeme terora nad stanovništvom i Italija nosi odgovornost zato što je balkanske narode ugurala u rat i krvoproliće. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine Pavelić pokušava na dotadašnjim okupiranim područjima uspostaviti ustašku vlast, ali već je bio preslab, pa su stvarnu kontrolu imali Nijemci, sve do pada Reicha.
Ostaci ostataka Talijana opet odlaze...
- Tijekom 1945. i 1946. godine jugoslavenski komunisti organiziraju totaliratnu vlast s potpuno staljinističkim metodama, eliminiraju sve potencijalne neprijatelje novog režima, a vlada i teška ekonomska situacija. Kroz četrdesete i pedesete godine ljudi iz Jugoslavije masovno bježe preko mora u Italiju iz dva razloga: političke represije i teške gospodarske krize. Talijanima se opet nude dvije mogućnosti: talijansko ili jugoslavensko državljanstvo, najveći dio se opredjeljuje za talijansko državljanstvo i opet iseljavaju u Italiju, što je bila i želja komunista. Kad je 1953. godine zatvorena zadnja talijanska škola i udruga u Zadru, zadan je posljednji udarac dalmatinskim Talijanima.
Doduše, u Istri to nije bio slučaj jer ih je bilo puno više, a priključili su se NOB-u, pa su pošteđeni. Velika većina Talijana iz Istre i Kvarnera se iselila, ali je sačuvana kao manjina. U Jugoslaviji su ostali oni Talijani koji su pridavali značenje regionalnom identitetu i oni koji su vjerovali u san o komunističkom društvu. Velika većina Talijana iz Istre i Kvarnera svejedno se iselila, ali je preživjela i sačuvala se talijanska manjina. Tek stvaranjem hrvatske samostalnosti počeli su dobivati pravu slobodu izražavanja i školovanja.
Koliko ih je sada?
- U Zadru mislim oko 300, 400, a u Splitu tek oko stotinu. To je zaključak priče o ljudima koji nisu pripadali ni jednoj ni drugoj opciji, a politika ih je iskorištavala i tjerala u tabore, ljudima koji su bili autohtono stanovništvo Dalmacije, specifični po kulturi i jeziku, ali su u povijesnim okolnostima završili nesretno.
damir šarac
snimio paun paunović/cropix
Sudbina esula
» Tragična je sudbina esula iz Dalmacije, Istre i Kvarnera – zaključuje naš sugovornik – njih 200 do 250 tisuća iza Drugog svjetskog rata prebjeglo je u Italiju u kojoj ih je dočekalo razočaranje. Ti ljudi nisu ni znali što je Italija, generacijama su živjeli u Dalmaciji i Istri, a onda su trebali započeti novi život. Premda se država pobrinula za njihov smještaj, čak i za zaposlenja, među Talijanima su bili smatrani strancima koji žele živjeti na njihovoj grbači. Nisu razumjeli ni dijalekt kojim su esuli govorili. Bili su i fizički drugačiji, stasiti poput Dalmatinaca. Neki su mijenjali, talijanizirali svoja prezimena kako bi bili prihvaćeni. Posebno je prema njima bila nesnosna Komunistička partija Italije; smatrali su ih neprijateljima koji su pobjegli pred komunizmom i stvarali konflikt s komunističkom Jugoslavijom. Na koncu, kad razgovarate s esulima, bolna je nostalgija koju osjećaju za Dalmacijom, koja je njihova prava postojbina i roditeljski dom.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Slobodni stil
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2012-08-31 12:10:02
[created_by] => 22323
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2012-08-31 12:18:36
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2012-09-01 12:30:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5044
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2012/09/01/spektar/LUCIANO_MONZALI1-300812.1.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "700x493"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 14961755 Threads: 4 Questions: 3146810626 Slow queries: 7018998
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 234894715
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/luciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji-177938
[printLink] => /sd-plus/spektar/luciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji-177938?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 159511
[name] => lucianomonzali
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => lucianomonzali
[link] => /tag/lucianomonzali
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Slobodni stil
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Luciano Monzali: Bavim se talijanskim interesom u Dalmaciji
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-12-13-13-30-22323
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/09/01/spektar/LUCIANO_MONZALI1-300812.1.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/09/01/spektar/LUCIANO_MONZALI1-300812.1.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Na prste jedne ruke mogu se izbrojiti znanstvenici koji se bave političkom poviješću Dalmacije, bez čijeg se pomnog istraživanja jednostavno ne mogu shvatiti događaji koji su kreirali sudbinu najstarije hrvatske regije. To pitanje s one strane Jadrana, također usamljeno, ali uporno i sustavno, izučava dr. Luciano Monzali (46), profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Bariju. U svoje tri knjige pisao je o odnosima Italije i balkanskih zemalja, s naglaskom na politička previranja talijanske zajednice u Dalmaciji, njezino autohtono stanovništvo koje su agresivne politike dovele gotovo do nestanka.
Budući da je riječ o složenoj temi, prof. Monzaliju predložili smo da razgovor postavimo kronološki, kako bi bila jasnija slika o zbivanjima na ovom području, a znanstvenik je odgovarao na vrlo korektnom hrvatskom jeziku koji je sam svladao: - Pratim zbivanja oko talijanske manjine od Risorgimenta do danas, a želio bih razjasniti što je bio razlog talijanskog interesa u Dalmaciji koji je u pojedinim povijesnim okolnostima doveo do tragičnih posljedica. Vrlo malo znanstvenika se bavi ovom tematikom, premda je bitna za razumijevanje političkih prilika o kojima se često raspravlja.
Materijal je opsežan, samo arhiv Ministarstva vanjskih poslova u Rimu sadrži nekoliko stotina kutija dokumenata o Dalmaciji u razdoblju od početka XX. stoljeća do Drugog svjetskog rata koji nikad nisu istraživali hrvatski povjesničari. Kad proučavam talijansku manjinu, učim i o povijesti Dalmacije, jer je riječ o autohtonom dijelu dalmatinskog društva kroz dugo povijesno razdoblje. Talijanska javnost loše poznaje povijest Dalmacije i Talijana u Dalmaciji, njoj nije jasno da Dalmacija nisu samo Zadar i Split gdje su stoljećima postojale talijanske zajednice, nego i Knin, Drniš i Imotski. Baš zbog neznanja razvila se teorija kako bi Dalmacija trebala pripasti Italiji.
A s ove strane obale također postoji otpor ozbiljnom pristupu?
- Otpor i predrasude, a ustvari je riječ o potkusurivanju talijanskih i hrvatskih nacionalista i jugoslavenskih komunista bez povijesnog temelja.
Kad zapravo nastaje ideja o talijanskoj Dalmaciji?
- Polako. Nakon Viške bitke 1866. godine, u kojoj je Austro-Ugarska porazila talijansku mornaricu, nastaje trauma za talijanski politički i vojni vrh, koji drži kako zbog sigurnosti trebaju kontrolirati neke punktove na Jadranu. Radi se o Europi XIX. stoljeća, kad traju borbe za prevlast velikih sila, a tek ujedinjena Italija imala je veliki strah od Austrije i željela se osigurati na Jadranu i u Alpama. Dakle, još uvijek nije bilo nacionalističkih razloga za osvajanja, nego prvenstveno strateških.
Ali na istočnoj strani nastaje panika?
- Među slavenskim stanovništvom moguće, kao i kod bilo kojeg osvajanja, ali većina Talijana bila je okupljena u Autonomaški pokret zajedno sa slavenskim, hrvatskim stanovništvom. U vrijeme Lapenne i Bajamontija, 1866. godine, autonomaši nisu željeli odcjepljenje od Austrije, bili su lojalni multinacionalnoj monarhiji, a Talijani, Hrvati i Srbi s tog područja osjećali su se kao Dalmatinci. Imali su podršku svih narodnih skupina, najbolji primjer za to je splitski gradonačelnik Antonio Bajamonti koji je izveo velike zahvate u malom gradu i bio vrlo uvažavan, dobio je prve demokratske izbore. Dalmatinci, na koncu, nisu govorili talijanskim jezikom, nego dvojezičnom mješavinom venecijanskog i hrvatskog.
Hrvatski povjesničari dugo su smatrali kako nije bilo autohtonih Talijana u Dalmaciji, nego je bila riječ o talijaniziranim Slavenima ili migrantima s poluotoka, a narodnjaci su nudili Talijanima da postanu Slaveni, Hrvati ili poslije Jugoslaveni. Suprotno stavu većine hrvatskih povjesničara, držim kako je u Dalmaciji riječ o razvoju specifične talijanske kulture u gradovima i na otocima, bitno obilježenom slavenskim utjecajem. Bio je to kulturni i jezični, a ne etnički identitet. Nikola Tommaseo je, primjerice, vidio Dalmaciju kao točku susreta dviju kultura, talijanske i balkanske, a Dalmatince nije smatrao Talijanima, već nacijom srodnom talijanskoj, svojevrsnom mješavinom slavenske i latinske kulture.
Problem, dakle, nastaje kad autonomaši gube izbore?
- Tada Talijani gube pravo na svoje škole, odnosno mogle su biti samo privatne, a stara Autonomaška stranka postaje novi pokret talijanskih liberalnih nacionalista. Za otvaranje škola trebali su novac, potražili su ga i dobili u Italiji, a tek 1914. godine, s početkom Prvog svjetskog rata, počinju nastupati kao talijanska iredenta, dok su neki dalmatinski Talijani držali da bi trebali usvojiti hrvatski ili jugoslavenski identitet bez priključenja Italiji. Tada se javljaju tvrdnje kako Dalmacija mora postati talijanski teritorij, to prije što je Italija bila na strani mogućih zemalja pobjednica. Potpisuje se Londonski sporazum kojim Italiji pripada Istra, dio otoka i sjeverna Dalmacija, odnosno Zadar, Šibenik i okolica, ne i Split.
Odrekli su ga se?
- Bilo je jasno da Italija ne može kontrolirati područje koje je premoćno bilo naseljeno Hrvatima. Vizija ruske i talijanske politike 1915. godine bila je dovesti Split pod srpsku sferu utjecaja, a Dubrovnik je trebao biti srpski ili crnogorski. Italija je podržala Kraljevinu Srbiju koja je tražila srednju Dalmaciju, Bosnu i Vojvodinu. Dalmatinski Talijani tada su podijeljeni na dvije struje. Jedna je tražila autonomiju Dalmacije, a druga ujedinjenje s Italijom.
Međutim, Rapalskim ugovorom 1920. godine, po kojem je samo Zadar ostao talijanski, ponuđeno im je da uzmu talijansko ili jugoslavensko državljanstvo, a u Splitu su se podijelili na pola u toj odluci. No posljedice su bile da u slučaju prihvaćanja talijanskog državljanstva nisu mogli raditi kao odvjetnici, liječnici, farmaceuti, inženjeri... Izbor talijanskog državljanstva imao je za posljedicu potpunu izolaciju talijanske manjine od dalmatinskog društva. Jugoslavenska vlada i hrvatske stranke smatrale su ih petom kolonom talijanskog imperijalizma.
Koje su bile posljedice?
- Puno Talijana u Splitu se 1922. godine opredijelilo za jugoslavensko državljanstvo i s vremenom prihvatilo hrvatski identitet. Jedan dio koji se odlučio za talijansko državljanstvo iselio je u Zadar ili Italiju, dio talijanskih državljana ipak je ostao, ali 1941. godine, dvadeset godina poslije, ostalo ih je samo tisuću, a među prvima su iselili obrazovani građani. Oni koji su ostali našli su se u izolaciji, imali su jednu crkvu, jednu školi i udruge. Tako je talijanska manjina postala žrtvom odnosa Italije i prve Jugoslavije i žrtva talijanskog osvajanja.
A poslije i druge, tada su gotovo potpuno nestali?
- Veliki broj Talijana, kao i Srba i Hrvata, bili su žrtve strašnog nasilja fašističke Italije, nacističke Njemačke, ustaša, četnika i komunista za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Mislim da se u Dalmaciji može govoriti o kolektivnoj tragediji. Vidite što se događalo s njima; primjerice dr. Ivo Tartaglia, jedan od najzaslužnijih splitskih gradonačelnika i primorski ban, kao protivnik fašističke politike 1942. godine je uhićen i interniran u Italiji. Međutim, nakon rata ga i komunistička vlast zatvara u Lepoglavu, gdje ubrzo umire. Slično su nastradali i uvjereni katolici, simpatizeri HSS-a, pa i pripadnici talijanskih dalmatinskih obitelji.
Preskočili smo fašističko razdoblje?
- Fašističke pretenzije na Dalmaciju imale su ideološki predznak, ali trebale su biti i dokaz da je Italija imperijalna sila. Mussolini zna da u Splitu 1941. godine među pedesetak tisuća stanovnika ima samo tisuću Talijana, i takvo stanje je mogao kontrolirati samo nasiljem. Želio je imati prevlast nad Jadranskim morem i Balkanom, veći nego Hitlerova Njemačka, pa je tako poznato da je Ante Pavelić bio talijanski agent, koji je u zamjenu za pomoć u stvaranju NDH Italiji prepustio sve što je tražila.
To su znali i Nijemci, pa nikako nisu željeli Pavelića za šefa države, nego Vladka Mačeka, čiji je HSS uživao podršku većine Hrvata, no on je odbio ponudu, a u međuvremenu je Pavelić postao vjeran njemački sluga. Vrijeme talijanske okupacije je vrijeme terora nad stanovništvom i Italija nosi odgovornost zato što je balkanske narode ugurala u rat i krvoproliće. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine Pavelić pokušava na dotadašnjim okupiranim područjima uspostaviti ustašku vlast, ali već je bio preslab, pa su stvarnu kontrolu imali Nijemci, sve do pada Reicha.
Ostaci ostataka Talijana opet odlaze...
- Tijekom 1945. i 1946. godine jugoslavenski komunisti organiziraju totaliratnu vlast s potpuno staljinističkim metodama, eliminiraju sve potencijalne neprijatelje novog režima, a vlada i teška ekonomska situacija. Kroz četrdesete i pedesete godine ljudi iz Jugoslavije masovno bježe preko mora u Italiju iz dva razloga: političke represije i teške gospodarske krize. Talijanima se opet nude dvije mogućnosti: talijansko ili jugoslavensko državljanstvo, najveći dio se opredjeljuje za talijansko državljanstvo i opet iseljavaju u Italiju, što je bila i želja komunista. Kad je 1953. godine zatvorena zadnja talijanska škola i udruga u Zadru, zadan je posljednji udarac dalmatinskim Talijanima.
Doduše, u Istri to nije bio slučaj jer ih je bilo puno više, a priključili su se NOB-u, pa su pošteđeni. Velika većina Talijana iz Istre i Kvarnera se iselila, ali je sačuvana kao manjina. U Jugoslaviji su ostali oni Talijani koji su pridavali značenje regionalnom identitetu i oni koji su vjerovali u san o komunističkom društvu. Velika većina Talijana iz Istre i Kvarnera svejedno se iselila, ali je preživjela i sačuvala se talijanska manjina. Tek stvaranjem hrvatske samostalnosti počeli su dobivati pravu slobodu izražavanja i školovanja.
Koliko ih je sada?
- U Zadru mislim oko 300, 400, a u Splitu tek oko stotinu. To je zaključak priče o ljudima koji nisu pripadali ni jednoj ni drugoj opciji, a politika ih je iskorištavala i tjerala u tabore, ljudima koji su bili autohtono stanovništvo Dalmacije, specifični po kulturi i jeziku, ali su u povijesnim okolnostima završili nesretno.
damir šarac
snimio paun paunović/cropix
Sudbina esula
» Tragična je sudbina esula iz Dalmacije, Istre i Kvarnera – zaključuje naš sugovornik – njih 200 do 250 tisuća iza Drugog svjetskog rata prebjeglo je u Italiju u kojoj ih je dočekalo razočaranje. Ti ljudi nisu ni znali što je Italija, generacijama su živjeli u Dalmaciji i Istri, a onda su trebali započeti novi život. Premda se država pobrinula za njihov smještaj, čak i za zaposlenja, među Talijanima su bili smatrani strancima koji žele živjeti na njihovoj grbači. Nisu razumjeli ni dijalekt kojim su esuli govorili. Bili su i fizički drugačiji, stasiti poput Dalmatinaca. Neki su mijenjali, talijanizirali svoja prezimena kako bi bili prihvaćeni. Posebno je prema njima bila nesnosna Komunistička partija Italije; smatrali su ih neprijateljima koji su pobjegli pred komunizmom i stvarali konflikt s komunističkom Jugoslavijom. Na koncu, kad razgovarate s esulima, bolna je nostalgija koju osjećaju za Dalmacijom, koja je njihova prava postojbina i roditeljski dom.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/luciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji-177938
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=d5bed300c3680b4a5b7883e1581a6f7757c5c8eb
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Luciano+Monzali%3A+Bavim+se+talijanskim+interesom+u+Dalmaciji&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fluciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji-177938
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fluciano-monzali-bavim-se-talijanskim-interesom-u-dalmaciji-177938
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Slobodni stil
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
12. svibanj 2024 15:13
