stdClass Object
(
[id] => 241651
[title] => Hrvoje Hrabak: Nemamo budućnosti ako razvoj mjerimo betonom
[alias] => hrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Dok smo svakodnevno bombardirani javnim porukama s najviše državne razine kako su jedini spas i budućnost turizma Hrvatske veliki investitori koji će našu obalu i zaleđe pretvoriti u turističke izolirane oaze za uživanje s tisućama novih postelja, gotovo da se počinje vjerovati kako je to doista tako.
Iako je mnogo onih koji ne dijele takvo mišljenje i koji u samom rastu turističkih kapaciteta ne vide i nužan razvoj koji ga mora pratiti, oni su sve tiši pa se stječe dojam kako je javnost već umorna od izgubljenih bitaka za prostor kao naš glavni turistički adut. Nebrojeno mnogo je primjera u kojima je glas razuma podignut protiv primitivne vizije turističkog razvoja kroz betonizaciju i apartmanizaciju obale proglašen “izdajom nacionalnih turističkih interesa”, pa ne čudi da je onih koji još stoje na braniku takvih stavova sve manje.
Jedan od njih je i nadalje Hrvoje Hrabak, bivši predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, koji ustrajno i neumorno u eri sveopćeg pozivanja i poticanja velikih investitora, ponavlja važnost očuvanja i zaštite prostora kao onog najboljeg i najvrjednijeg što u turizmu imamo.
Jesmo li doista zbog turizma i u njegovo ime potrošili previše vrijednog prostora na obali i tako počeli fazu samouništenja turizma?
- Indikativno je koliko je dužnih kilometara naše obale urbanizirano i izgrađeno. Hrvatska ima, zbog razvedenosti, treću po dužini obalu na Mediteranu, nakon Grčke i Italije. Mi smo 1960. imali urbaniziranih 2,5 posto dužine obale. Do 2000. godine smo došli do 15 posto urbanizirane obale. To je jedna enormna potrošnja prostora, posebice u odnosu na to što smo s tim potrošenim prostorom napravili.
Urbanističkim planovima koji su danas na snazi, omogućena je daljnja urbanizacija do 27 posto dužine obalne linije. Dakle, praktički još onoliko koliko smo potrošili u vremenu najveće ekspanzije, s time da legalizacija koja je u tijeku ovdje još ni nije uključena.
U nekoliko proteklih desetljeća zapravo smo potrošili više obale nego u stoljećima ranije?
- Tako je, s time da nakon tih nekoliko desetljeća bilježimo i ekonomski i demografski pad. Veliku štetu smo, dakle, već napravili. Naravno, mi se stalno uspoređujemo s drugima pa kažemo da je ta šteta još uvijek puno manja od prosjeka Mediterana. Ali, hrvatski Jadran je po svim svojim obilježjima jednostavno puno kvalitetniji i puno osjetljiviji pejsaž od prosjeka Sredozemlja.
Naša najveća prednost je upravo taj sačuvani i neizgrađeni dio. Kada znamo da imamo enormne količine već potrošenog prostora uz obalu u bivšim vojnim, turističkim, industrijskim i prometnim kompleksima i kad sve zbrojimo, onda ispada da bismo morali tih 15 posto potrošene obale zadržati kao finalnu brojku i da nikako ne bismo smjeli krenuti u daljnju konzumaciju obalnog prostora. Usmjerena politika za reciklažu prostora i popravljanje onoga što smo već potrošili jedini je ispravni put.
Gdje je kraj, koji je optimum u turističkom rastu u prostoru, tisuće novih apartmana se svake godine stavlja na tržište, ali rast potražnje nije ni izbliza toliki?
- Najžalosnija činjenica u svemu tome jest naša mentalitetska prilagodba, u proteklih petnaestak godina, prodaji nekretnine kao glavnom izvoru prihoda za pokriće osnovnih životnih troškova. Profit koji se ostvaruje manipulacijom nekretninom i pogodovanjem urbanističkim planovima je nebrojeno puta viši od profita koji možete ostvariti radom, zalaganjem i znanjem pa rad postaje objekivno nezanimljiv.
Da bismo ostvarili bilo kakav razvoj, nužno je reafirmirati rad i oplemenjivanje dobara znanjima i vještinama. Sve investicije kojima pokretačka snaga i motivacija leže upravo u potrošnji prostora su loše, a razvoj temeljen na kubicima ugrađenog betona umanjuje sve naše prilike za budućnost. Povećanje volumena gradnje u turizmu može imati pozitivni učinak na BDP, ali je njegov učinak na naš turistički performans vrlo upitan.
Je li sadašnja struktura turističkih kapaciteta kod nas održiva bez gradnji novih resorta koji se stalno najavljuju?
- U Hrvatskoj bi trebalo postići jedan nacionalni konsenzus oko toga da nam ne treba nova urbanizacija i da je ona protivna svim našim ekonomskim i razvojnim interesima. Drugi bi bio na razini turističke strategije, oko razvoja i unaprjeđivanja turističke strukture kojom raspolažemo, one privatnih iznajmljivača, kao osnove razvoja.
To je specifičnost hrvatskog turizma koju naši gosti dobro prepoznaju i cijene. Što se tiče apartmana, mi smo, vjerujem, dosegnuli vrhunac, to više nije tržište koje će ugrožavati prostor. Opasnost dolazi iz domene velikog biznisa koji je u prvom redu nekretninski, a ne turistički. Tu zasigurno leži najveća opasnost od upropaštavanja prostora.
Ali činjenica je da imamo četiri puta više kreveta u apartmanima nego u hotelima?
- To je činjenica koja je kompatibilna s našim načinom života. Model obiteljske suradnje, u kojoj je sezona ljetnih praznika u školi ili na poslu komplementarna sa sezonskim turističkim aktivnostima, jedini je jamac kakvog-takvog preživljavanja. Kako su upravo takve obiteljske strukture i vlasnici najvećeg dijela primorskog urbaniziranog prostora, njihov je boljitak i jedini put prema oplemenjivanju privatnih i javnih prostora te razvoju ponude.
Dio njih će se transformirati u male i u raspršene hotele. Ta, nazovimo je tako, “puzajuća transformacija“ sadašnje apartmanske ponude bi trebala biti jedan od glavnih razvojnih prioriteta, koji, ujedno, ima i veliku priliku za ostvarenje, bez nepotrebnih rizika.
Kako se oduprijeti gradnji hotelskih kreveta u “resortima“, izdvojenim turističkim prostorima?
- Resort je turistička tipologija koja s hrvatskom obalom nema apsolutno nikakve veze. To su prostorno izolirani kompleksi, izdvojeni od lokalnog života i kod nas je to na najvećem dijelu obale čak i neostvarivo. Naša obala je premrežena gradićima, selima, agrikulturnim grozdovima, lučicama.
Resort je tipologija, primjerice, Crvenog mora, koji karakteriziraju stotine kilometara uniformne, uglavnom nenastanjene i ne odviše kvalitetne obalne crte na koju se nižu “ušoreni” kompleksi umjetnog identiteta, lako dostupni zračnim prometom. S druge strane, koncept resorta zapravo pokazuje da investitor ignorira najvrjednije aspekte hrvatske obale, integralni šarm i mjerilo krajolika, ponude i života kojim raspolažemo.
Usporedili ste resorte u turizmu s trgovačkim centrima na periferijama gradova koji su opustošili gradske jezgre u korist te trgovačke izmišljotine?
- Tako je. “Mall“ je uvezena tipologija iz SAD-a, gdje su razvili takve trgovačke prostore zato što nemaju sigurne i pješačke gradske centre u kojima se trguje na ulicama. Za razvoj potrošačkog društva, izum “malla” je bio nužnost. Uvoz tog modela u Europu, je već potpuna besmislica u odnosu na europski način života i jezgre gradova u kojima pulsira život, pa i trgovina. Od nas razvijenije europske zemlje su napravile kontrolirani razvoj “mallova“, pa nisu dopustili da im zbog toga centri propadnu i najviše su za to koristili porezne mjere i poticaje.
Zato se u dobrom dijelu Europe nije dogodio pad gradskih centara, dok su kod nas svi servisi i dućani pobjegli u mallove. Slična analogija se može napraviti s resortima. Ako sada, uz sav već potrošeni prostor, potrošimo još znatnu količinu na “greenfield” resorte, doći ćemo do situacije da nam ta “all inclusive“ vrsta turizma pojede i ovu postojeću, a bez ikakve prilike za regeneraciju prostora zagađenih izgradnjom.
Dugo godina se najavljuju turistički investitori u velike zapuštene i izdvojene komplekse poput Kupara ili projekata Brijuni rivijere, kako gledate na njihovu budućnost?
- To su, uistinu, test područja na kojima se može dopustiti vrsta razvoja nekog drugog mjerila i intenziteta, koji na drugim lokacijama ne prolaze. To su već potrošena, urbanizirana, ponekad i kontaminirana područja, nisu djevičanski prostori, pa velike investicije treba mudro usmjeriti upravo na takve lokacije, naravno uz puni respekt za lokalne potrebe koje su u tim prostorima mogu namiriti.
Na hrvatskom Jadranu postoji sasvim izvjestan i razmjerno velik broj takvih napuštenih zona u kojima se može razmatrati smještaj novih, opsežnijih kapaciteta. Također, ovdje i usmjereni rast kapaciteta nautičkog turizma predstavlja razvojnu priliku većeg mjerila. Ponavljam, treba nam nacionalni konsenzus oko potpunog iskorištenja napuštenih zona, prije nego se uputimo u ikakvu daljnju potrošnju prostora. Rezerva napuštenih prostora sasvim je sigurno dostatna za sljedećih tridesetak godina vrlo intenzivnog razvoja.
Niste zagovornik turizma luksuza u Hrvatskoj?
- Činjenica je da Hrvatska još nema ni potencijal ni mentalitet luksuzne destinacije, što ne znači da ona ne treba graditi svoj razvoj na kvaliteti. No, treba biti jasan, bogati gosti u Hrvatskoj ne traže skupe draguljarnice Azurne obale, niti klimatizirane mastodonte Dubaija. Hrvatska je, srećom, prepoznata kao relaksirana destinacija, u kojoj još imate šansu usidriti se sam u uvali i okupati se bez nazočnosti paparazza.
Kombinacija točaka ekstremne prirodne ljepote, provorazrednog kulturnog nasljeđa, uzbudljivih festivala, nautike i adrenalinskih sportova te kvalitetnih lokalnih okusa bez pompoznosti, recept je i za bogatu klijentelu, naravno uz preduvjet vrhunske usluge, bezuvjetne srdačnosti i razumno kvalitetnog smještaja.
Ružica Mikačić
foto: biljana gaurina / cropix
Užas u susjedstvu
Crna Gora je jedan od primjera kako su turistički resorti “pojeli“ prostor na štetu lokalnog stanovništva?
- Turizam Crne Gore, na moj kompletni užas, najbolje ilustrira što se može dogoditi kad se u razvoj krene isključivo s mišlju o investicijskoj logici. Tamošnja realnost je najstrašniji mogući scenarij koji se može zamisliti i u našem prostoru. Usred prekrasne zemlje snažnog karaktera, niču prostori lažnih, nazovi tropskih, plažnih ambijenata i pseudopovijesne, često istočnoslavenske, arhitekture.
Nikako ne mogu razumjeti kome bi zapravo sav taj kič trebao služiti i koga bi to trebalo veseliti. Naši pozitivni primjeri pokazuju da gosti iz svih platežnih razreda, uistinu znaju cijeniti izvorni identitet i jedinstvo prirode, kulture, proizvoda i usluga. Treba li im sada to oduzeti u korist umjetnih pejsaža uvezenih bez kontrole podrijetla?! |
"Nagrađeni" divlji graditelji
Koliko će legalizacija divlje gradnje utjecati na količinu potrošenog prostora?
- Zbog legalizacije divlje gradnje postotak potrošenog prostora će se odjednom pokazati većim. Nemamo spremnog odgovora na pitanje što znači urbanistička sanacija nakon legalizacije. Osobno, smatram najobičnijim kriminalom sve nezakonite gradnje u obalnom pojasu i potpuno neprimjerenom njihovu trenutnu legalizaciju. Bez obzira na sve priče o visokoj cijeni takve legalizacije, to su najveći dobitnici. Sve i ako naknada za legalizaciju iznosi i do 50 tisuća eura, financijski dobitak legalizacije na prethodno negradivoj zemlji, u prvom redu do mora, je još uvijek golem!
Primjerice, tisuću kvadrata po cijeni negradivog - poljoprivrednog ili šumskog zemljišta - maksimalno 15 eura po kvadratu, iznosilo bi 15 tisuća eura. Tih istih tisuću kvadrata s legaliziranom zgradom, odjednom vrijedi minimalno 200 eura po kvadratu, odnosno ravno 185 tisuća eura više nego prethodno, naravno uz svu štetu počinjenu prostoru. Dodatnu opasnost predstavlja mogućnost da se populističkom logikom i susjedne parcele također proglase građevinskim - zašto bi itko bio deprivilegiran jer je poštovao zakone? |
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'U Hrvatskoj bi trebalo postići jedan nacionalni konsenzus oko toga da nam ne treba nova urbanizacija i da je ona protivna svim našim ekonomskim i razvojnim interesima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-07-25 08:36:40
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-07-25 09:16:36
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-07-26 11:00:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 2874
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/07/25/PSD/hra00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7278927 Threads: 4 Questions: 1518194043 Slow queries: 4614373
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 110315104
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 43
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/hrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom-241651
[printLink] => /sd-plus/spektar/hrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom-241651?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 199257
[name] => HrvojeHrabak
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hrvojehrabak
[link] => /tag/hrvojehrabak
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'U Hrvatskoj bi trebalo postići jedan nacionalni konsenzus oko toga da nam ne treba nova urbanizacija i da je ona protivna svim našim ekonomskim i razvojnim interesima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Hrvoje Hrabak: Nemamo budućnosti ako razvoj mjerimo betonom
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-10-13-11-02-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/07/25/PSD/hra00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/07/25/PSD/hra00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Dok smo svakodnevno bombardirani javnim porukama s najviše državne razine kako su jedini spas i budućnost turizma Hrvatske veliki investitori koji će našu obalu i zaleđe pretvoriti u turističke izolirane oaze za uživanje s tisućama novih postelja, gotovo da se počinje vjerovati kako je to doista tako.
Iako je mnogo onih koji ne dijele takvo mišljenje i koji u samom rastu turističkih kapaciteta ne vide i nužan razvoj koji ga mora pratiti, oni su sve tiši pa se stječe dojam kako je javnost već umorna od izgubljenih bitaka za prostor kao naš glavni turistički adut. Nebrojeno mnogo je primjera u kojima je glas razuma podignut protiv primitivne vizije turističkog razvoja kroz betonizaciju i apartmanizaciju obale proglašen “izdajom nacionalnih turističkih interesa”, pa ne čudi da je onih koji još stoje na braniku takvih stavova sve manje.
Jedan od njih je i nadalje Hrvoje Hrabak, bivši predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, koji ustrajno i neumorno u eri sveopćeg pozivanja i poticanja velikih investitora, ponavlja važnost očuvanja i zaštite prostora kao onog najboljeg i najvrjednijeg što u turizmu imamo.
Jesmo li doista zbog turizma i u njegovo ime potrošili previše vrijednog prostora na obali i tako počeli fazu samouništenja turizma?
- Indikativno je koliko je dužnih kilometara naše obale urbanizirano i izgrađeno. Hrvatska ima, zbog razvedenosti, treću po dužini obalu na Mediteranu, nakon Grčke i Italije. Mi smo 1960. imali urbaniziranih 2,5 posto dužine obale. Do 2000. godine smo došli do 15 posto urbanizirane obale. To je jedna enormna potrošnja prostora, posebice u odnosu na to što smo s tim potrošenim prostorom napravili.
Urbanističkim planovima koji su danas na snazi, omogućena je daljnja urbanizacija do 27 posto dužine obalne linije. Dakle, praktički još onoliko koliko smo potrošili u vremenu najveće ekspanzije, s time da legalizacija koja je u tijeku ovdje još ni nije uključena.
U nekoliko proteklih desetljeća zapravo smo potrošili više obale nego u stoljećima ranije?
- Tako je, s time da nakon tih nekoliko desetljeća bilježimo i ekonomski i demografski pad. Veliku štetu smo, dakle, već napravili. Naravno, mi se stalno uspoređujemo s drugima pa kažemo da je ta šteta još uvijek puno manja od prosjeka Mediterana. Ali, hrvatski Jadran je po svim svojim obilježjima jednostavno puno kvalitetniji i puno osjetljiviji pejsaž od prosjeka Sredozemlja.
Naša najveća prednost je upravo taj sačuvani i neizgrađeni dio. Kada znamo da imamo enormne količine već potrošenog prostora uz obalu u bivšim vojnim, turističkim, industrijskim i prometnim kompleksima i kad sve zbrojimo, onda ispada da bismo morali tih 15 posto potrošene obale zadržati kao finalnu brojku i da nikako ne bismo smjeli krenuti u daljnju konzumaciju obalnog prostora. Usmjerena politika za reciklažu prostora i popravljanje onoga što smo već potrošili jedini je ispravni put.
Gdje je kraj, koji je optimum u turističkom rastu u prostoru, tisuće novih apartmana se svake godine stavlja na tržište, ali rast potražnje nije ni izbliza toliki?
- Najžalosnija činjenica u svemu tome jest naša mentalitetska prilagodba, u proteklih petnaestak godina, prodaji nekretnine kao glavnom izvoru prihoda za pokriće osnovnih životnih troškova. Profit koji se ostvaruje manipulacijom nekretninom i pogodovanjem urbanističkim planovima je nebrojeno puta viši od profita koji možete ostvariti radom, zalaganjem i znanjem pa rad postaje objekivno nezanimljiv.
Da bismo ostvarili bilo kakav razvoj, nužno je reafirmirati rad i oplemenjivanje dobara znanjima i vještinama. Sve investicije kojima pokretačka snaga i motivacija leže upravo u potrošnji prostora su loše, a razvoj temeljen na kubicima ugrađenog betona umanjuje sve naše prilike za budućnost. Povećanje volumena gradnje u turizmu može imati pozitivni učinak na BDP, ali je njegov učinak na naš turistički performans vrlo upitan.
Je li sadašnja struktura turističkih kapaciteta kod nas održiva bez gradnji novih resorta koji se stalno najavljuju?
- U Hrvatskoj bi trebalo postići jedan nacionalni konsenzus oko toga da nam ne treba nova urbanizacija i da je ona protivna svim našim ekonomskim i razvojnim interesima. Drugi bi bio na razini turističke strategije, oko razvoja i unaprjeđivanja turističke strukture kojom raspolažemo, one privatnih iznajmljivača, kao osnove razvoja.
To je specifičnost hrvatskog turizma koju naši gosti dobro prepoznaju i cijene. Što se tiče apartmana, mi smo, vjerujem, dosegnuli vrhunac, to više nije tržište koje će ugrožavati prostor. Opasnost dolazi iz domene velikog biznisa koji je u prvom redu nekretninski, a ne turistički. Tu zasigurno leži najveća opasnost od upropaštavanja prostora.
Ali činjenica je da imamo četiri puta više kreveta u apartmanima nego u hotelima?
- To je činjenica koja je kompatibilna s našim načinom života. Model obiteljske suradnje, u kojoj je sezona ljetnih praznika u školi ili na poslu komplementarna sa sezonskim turističkim aktivnostima, jedini je jamac kakvog-takvog preživljavanja. Kako su upravo takve obiteljske strukture i vlasnici najvećeg dijela primorskog urbaniziranog prostora, njihov je boljitak i jedini put prema oplemenjivanju privatnih i javnih prostora te razvoju ponude.
Dio njih će se transformirati u male i u raspršene hotele. Ta, nazovimo je tako, “puzajuća transformacija“ sadašnje apartmanske ponude bi trebala biti jedan od glavnih razvojnih prioriteta, koji, ujedno, ima i veliku priliku za ostvarenje, bez nepotrebnih rizika.
Kako se oduprijeti gradnji hotelskih kreveta u “resortima“, izdvojenim turističkim prostorima?
- Resort je turistička tipologija koja s hrvatskom obalom nema apsolutno nikakve veze. To su prostorno izolirani kompleksi, izdvojeni od lokalnog života i kod nas je to na najvećem dijelu obale čak i neostvarivo. Naša obala je premrežena gradićima, selima, agrikulturnim grozdovima, lučicama.
Resort je tipologija, primjerice, Crvenog mora, koji karakteriziraju stotine kilometara uniformne, uglavnom nenastanjene i ne odviše kvalitetne obalne crte na koju se nižu “ušoreni” kompleksi umjetnog identiteta, lako dostupni zračnim prometom. S druge strane, koncept resorta zapravo pokazuje da investitor ignorira najvrjednije aspekte hrvatske obale, integralni šarm i mjerilo krajolika, ponude i života kojim raspolažemo.
Usporedili ste resorte u turizmu s trgovačkim centrima na periferijama gradova koji su opustošili gradske jezgre u korist te trgovačke izmišljotine?
- Tako je. “Mall“ je uvezena tipologija iz SAD-a, gdje su razvili takve trgovačke prostore zato što nemaju sigurne i pješačke gradske centre u kojima se trguje na ulicama. Za razvoj potrošačkog društva, izum “malla” je bio nužnost. Uvoz tog modela u Europu, je već potpuna besmislica u odnosu na europski način života i jezgre gradova u kojima pulsira život, pa i trgovina. Od nas razvijenije europske zemlje su napravile kontrolirani razvoj “mallova“, pa nisu dopustili da im zbog toga centri propadnu i najviše su za to koristili porezne mjere i poticaje.
Zato se u dobrom dijelu Europe nije dogodio pad gradskih centara, dok su kod nas svi servisi i dućani pobjegli u mallove. Slična analogija se može napraviti s resortima. Ako sada, uz sav već potrošeni prostor, potrošimo još znatnu količinu na “greenfield” resorte, doći ćemo do situacije da nam ta “all inclusive“ vrsta turizma pojede i ovu postojeću, a bez ikakve prilike za regeneraciju prostora zagađenih izgradnjom.
Dugo godina se najavljuju turistički investitori u velike zapuštene i izdvojene komplekse poput Kupara ili projekata Brijuni rivijere, kako gledate na njihovu budućnost?
- To su, uistinu, test područja na kojima se može dopustiti vrsta razvoja nekog drugog mjerila i intenziteta, koji na drugim lokacijama ne prolaze. To su već potrošena, urbanizirana, ponekad i kontaminirana područja, nisu djevičanski prostori, pa velike investicije treba mudro usmjeriti upravo na takve lokacije, naravno uz puni respekt za lokalne potrebe koje su u tim prostorima mogu namiriti.
Na hrvatskom Jadranu postoji sasvim izvjestan i razmjerno velik broj takvih napuštenih zona u kojima se može razmatrati smještaj novih, opsežnijih kapaciteta. Također, ovdje i usmjereni rast kapaciteta nautičkog turizma predstavlja razvojnu priliku većeg mjerila. Ponavljam, treba nam nacionalni konsenzus oko potpunog iskorištenja napuštenih zona, prije nego se uputimo u ikakvu daljnju potrošnju prostora. Rezerva napuštenih prostora sasvim je sigurno dostatna za sljedećih tridesetak godina vrlo intenzivnog razvoja.
Niste zagovornik turizma luksuza u Hrvatskoj?
- Činjenica je da Hrvatska još nema ni potencijal ni mentalitet luksuzne destinacije, što ne znači da ona ne treba graditi svoj razvoj na kvaliteti. No, treba biti jasan, bogati gosti u Hrvatskoj ne traže skupe draguljarnice Azurne obale, niti klimatizirane mastodonte Dubaija. Hrvatska je, srećom, prepoznata kao relaksirana destinacija, u kojoj još imate šansu usidriti se sam u uvali i okupati se bez nazočnosti paparazza.
Kombinacija točaka ekstremne prirodne ljepote, provorazrednog kulturnog nasljeđa, uzbudljivih festivala, nautike i adrenalinskih sportova te kvalitetnih lokalnih okusa bez pompoznosti, recept je i za bogatu klijentelu, naravno uz preduvjet vrhunske usluge, bezuvjetne srdačnosti i razumno kvalitetnog smještaja.
Ružica Mikačić
foto: biljana gaurina / cropix
Užas u susjedstvu
Crna Gora je jedan od primjera kako su turistički resorti “pojeli“ prostor na štetu lokalnog stanovništva?
- Turizam Crne Gore, na moj kompletni užas, najbolje ilustrira što se može dogoditi kad se u razvoj krene isključivo s mišlju o investicijskoj logici. Tamošnja realnost je najstrašniji mogući scenarij koji se može zamisliti i u našem prostoru. Usred prekrasne zemlje snažnog karaktera, niču prostori lažnih, nazovi tropskih, plažnih ambijenata i pseudopovijesne, često istočnoslavenske, arhitekture.
Nikako ne mogu razumjeti kome bi zapravo sav taj kič trebao služiti i koga bi to trebalo veseliti. Naši pozitivni primjeri pokazuju da gosti iz svih platežnih razreda, uistinu znaju cijeniti izvorni identitet i jedinstvo prirode, kulture, proizvoda i usluga. Treba li im sada to oduzeti u korist umjetnih pejsaža uvezenih bez kontrole podrijetla?! |
"Nagrađeni" divlji graditelji
Koliko će legalizacija divlje gradnje utjecati na količinu potrošenog prostora?
- Zbog legalizacije divlje gradnje postotak potrošenog prostora će se odjednom pokazati većim. Nemamo spremnog odgovora na pitanje što znači urbanistička sanacija nakon legalizacije. Osobno, smatram najobičnijim kriminalom sve nezakonite gradnje u obalnom pojasu i potpuno neprimjerenom njihovu trenutnu legalizaciju. Bez obzira na sve priče o visokoj cijeni takve legalizacije, to su najveći dobitnici. Sve i ako naknada za legalizaciju iznosi i do 50 tisuća eura, financijski dobitak legalizacije na prethodno negradivoj zemlji, u prvom redu do mora, je još uvijek golem!
Primjerice, tisuću kvadrata po cijeni negradivog - poljoprivrednog ili šumskog zemljišta - maksimalno 15 eura po kvadratu, iznosilo bi 15 tisuća eura. Tih istih tisuću kvadrata s legaliziranom zgradom, odjednom vrijedi minimalno 200 eura po kvadratu, odnosno ravno 185 tisuća eura više nego prethodno, naravno uz svu štetu počinjenu prostoru. Dodatnu opasnost predstavlja mogućnost da se populističkom logikom i susjedne parcele također proglase građevinskim - zašto bi itko bio deprivilegiran jer je poštovao zakone? |
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/hrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom-241651
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=84edabc42a5fb3329c6d5019d664cb276487cee7
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Hrvoje+Hrabak%3A+Nemamo+budu%C4%87nosti+ako+razvoj+mjerimo+betonom&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fhrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom-241651
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fhrvoje-hrabak-nemamo-buducnosti-ako-razvoj-mjerimo-betonom-241651
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'U Hrvatskoj bi trebalo postići jedan nacionalni konsenzus oko toga da nam ne treba nova urbanizacija i da je ona protivna svim našim ekonomskim i razvojnim interesima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Razgovor
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
10. svibanj 2024 15:11
