stdClass Object
(
[id] => 66199
[title] => Hrvatska vojska u balkanskom krugu
[alias] => hrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, u glavnim crtama uklapa se u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu |
piše Goran Mrdaković |
Ovogodišnjem ulasku Hrvatske u NATO prethodile su godine korjenitih i teških reformi u sustavu obrane. Relativno velika vojska s kraja 90-ih (64.000 ljudi) postupno je svedena na 16.000 vojnika. Obvezni vojni rok je ukinut, a kadar gotovo u potpunosti profesionaliziran. Borbena tehnika također je višestruko smanjena. Velike količine zastarjelog i često neupotrebljivog naoružanja iz Domovinskog rata rashodovane su, a zadržano je ono što je, ako ne suvremeno, onda barem funkcionalno.
Udarna snaga kopnene vojske grupirana je u dvije brigade i bojnu za specijalne namjene, a raspolaže sa 86 tenkova, 200 oklopnih transportera i stotinjak topničkih oruđa većeg kalibra. Zračna moć temelji se na eskadrili od 12 lovaca MiG-21, a pomorska na četiri raketne topovnjače. Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, možemo reći da se u glavnim crtama uklapa u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i je li dostatna, najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu. Ovaj članak donosi kratki pregled oružanih snaga zemalja s kojima dijelimo kopnenu granicu.
Slovenska iskustva
Slovenska vojska nasljednik je njihove Teritorijalne obrane. Iako je, kao i hrvatska, uglavnom razoružana 1990., Slovenci su njezinu organizaciju i kadrove upotrijebili u kratkom sukobu s JNA 1991. i bili zadovoljni rezultatima. U prvih 13 godina zadržana je koncepcija obrane temeljena na obaveznom vojnom roku i masovnoj mobilizaciji, ali su ulazak u NATO 2004. i miroljubivo slovensko susjedstvo potakli tu zemlju da temeljito reformira oružane snage.
Vojska je sada profesionalna, sa 7500 aktivnih vojnika i 5500 u pričuvi. Svojom organizacijom i obukom usmjerena je na ispunjavanje zadataka u sklopu NATO-a i UN-a, i značajnije sudjeluje u misijama u Afganistanu, BiH i Kosovu. Nema klasičnu podjelu na kopnenu vojsku, zrakoplovstvo i mornaricu, sve su snage grupirane u dvije kopnene i jednu zrakoplovnu brigadu i podčinjene Glavnom stožeru. Raspolažu s oko 100 tenkova, 120 oklopnih transportera, te 40 topničkih oruđa. Polako, ali sustavno, tehnika naslijeđena od JNA zamjenjuje se onom kupljenom na Zapadu.
Zrakoplovna komponenta ima 20-ak školskih zrakoplova i 15 helikoptera. Budući da nema borbenih zrakoplova, slovensko nebo čuvaju Talijani, u sklopu NATO strukture. Aranžman se prije nekoliko godina činio elegantnom zamjenom za nabavu lovaca, ali Slovenci su sve nezadovoljniji “uslugom” Talijana koji svoje letove skupo naplaćuju, a ignoriraju slovenske sugestije prilikom njihova planiranja i izvršenja. Jedan patrolni čamac predstavlja cjelokupne pomorske snage, ali bi mu se 2010. trebao pridružiti 50-metarski patrolni brod izgrađen u Rusiji i naoružan automatskim topovima i protuzračnim raketama.
S obzirom na veličinu slovenskog teritorijalnog mora, vojna logika takvog poteza ostaje predmetom nagađanja. Da parafraziramo Clausewitza, i opremanje oružanih snaga nastavak je državne politike drugim sredstvima. Do pada komunizma mađarska vojska bila je oblikovana doktrinom i zadacima Varšavskog pakta, koje je diktirao Sovjetski Savez. U slučaju rata s NATO-om, trebala je pomoći Južnoj grupi sovjetskih oružanih snaga da preko Austrije ili Jugoslavije prodre na sjever Italije. Sukladno tome, bila je u potpunosti sastavljena od oklopno-mehaniziranih formacija, s više tisuća tenkova i transportera.
No iza fasade oklopljene moći skrivala se slabo financirana, loše obučena vojska duboko nepopularna u narodu. Usprkos ratu na području ex-Jugoslavije i povremenim sporovima s Rumunjskom i Slovačkom oko nacionalnih manjina, Mađari su 90-ih brzo zaključili da im od susjeda ne prijeti ozbiljna opasnost i skresali svoj glomazni ratni stroj. Ulazak u NATO 1999. značio je dodatnu mjeru sigurnosti, ali i nove obveze. Izdvajanja za vojsku su porasla, mada su s 1,2 posto BDP-a za obranu još uvijek među najmanjima u Savezu.
|
Mađarska je poslužila za baziranje dijela zračnih snaga NATO-a u kosovskom sukobu i poslala je snage u Irak (povučene 2005.) i Afganistan. Oružane snage profesionalizirane su 2004. i imaju 23.000 vojnika. Organizacija i obuka, kao i kod Slovenaca, uvjetovana je više budućim NATO-misijama nego pripremom za obranu od izravne agresije. Naglasak je stavljen na brzinu i pokretljivost postrojbi, a manje na njihovu vatrenu moć. Zbog toga je skoro potpuno zanemareno topništvo, ali je većina vojske opremljena brzim BTR-80 oklopnim transporterima, a zadržana je i padobranska bojna.
Oružane snage Bosne i Hercegovine prošle su daleko najteži formativni put u regiji. Stvorene su od Armije BiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske, koji su u razdoblju 1992. - 1995. krvavo ratovali jedni protiv drugih. Prvi korak je bio udruživanje Bošnjaka i Hrvata u Armiju Federacije BiH 1994., potom Daytonski mirovni sporazum, a zatim dugogodišnja politička i pravna bitka koja je 2005. rezultirala jedinstvenim Oružanim snagama BiH. Svaka faza tog puta bila je obilježena međunacionalnim svađama i gorčinom, kao i pitanjem koliko rezultati u organizaciji odgovaraju rezultatima u srcima i glavama ljudi.
Zapovjedni lanac oružanih snaga počinje s Predsjedništvom BiH, preko Ministarstva obrane do Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH. Vojni budžet od oko 400 milijuna dolara godišnje skroman je čak i po kriterijima ove regije, ali predstavlja 4,5 posto BDP-a i veliki teret posrnulom gospodarstvu te zemlje. Za usporedbu, Hrvatska i Slovenija izdvajaju 1,8 posto. Vojska je 2006. profesionalizirana i ima 10.000 aktivnih vojnika i 5000 u pričuvi.
Opalo zanimanje Crnogoraca
Glavninu snaga čine 3 pješačke brigade, sa stožerima u Banjoj Luci, Čapljini i Tuzli. Međunacionalno nepovjerenje nastoji se prevladati tako da je svakoj brigadi podređena po jedna bojna sastavljena od Bošnjaka, Hrvata i Srba. Dok su pješačke brigade nositelji pješačke i topničke komponente vojske, ostali rodovi, poput oklopa i inženjerije, grupirani su u brigadi za taktičku potporu. Borbena tehnika vrlo je šarolikog porijekla, od onoga što je naslijeđeno/zarobljeno od JNA, do poslijeratnih donacija velikog broja zemalja, koje su često koristile priliku da se riješe vlastitih viškova starog naoružanja i pritom zarade političke bodove.
Tako relativno mala BiH vojska raspolaže sa 140 topničkih oruđa, 180 oklopnih transportera i čak 500 tenkova. No zbog nedostatka ljudstva, novca i mjesta u postrojbama, većina toga se ne koristi, ne održava i upitne je ispravnosti. U toku je program rashodovanja velikog dijela oklopnih sredstava. Zračne snage čine 30 transportnih i 5 borbenih helikoptera. BiH sudjeluje u međunarodnim misijama, od kojih je najznačajnija ona u Iraku gdje je poslano 37 stručnjaka za deminiranje, djelatnost u kojoj su Bosanci silom prilika svjetska klasa.
Nakon što su se prilično entuzijastično odazvali mobilizaciji u JNA 1991. (95-100 posto odziva), tradicionalno zanimanje Crnogoraca za vojnu službu značajno je opalo. Neslavni pohod na Dubrovnik i ostale epizode balkanske tragedije 90-ih dio su uzroka, kao i to da je nova zajednička Vojska Jugoslavije uglavnom slijedila srpsku politiku. Osamostaljenje Crne Gore 2006. rezultiralo je i obnovom vlastitih oružanih snaga. One su još uvijek “projekt u izradi” i njihova situacija se mijenja iz godine u godinu.
|
Od zajedničke vojske naslijedile su 6500 vojnika, minimalnu količinu teške opreme, 17 G-4 školsko-borbenih zrakoplova, nekoliko helikoptera i ostatke ostataka Jugoslavenske ratne mornarice. Vojska je profesionalizirana 2006. i u procesu je smanjivanja na 2500 ljudi. Proračun je oko 50 milijuna eura godišnje. Oružane snage nemaju, niti će imati zrakoplovstvo i mornaricu, kao ni tenkove ni teža topnička oruđa. Grupirane su u dvije brojčano vrlo slabe i lako naoružane brigade. Vjerojatno će zadržati zrakoplovnu bazu i naslijeđene helikoptere (koji su u lošem stanju), a G-4 zrakoplove isporučiti Srbiji. Kontrolu mora vršit će Obalna straža, a preostali brodovi ex-JRM čekaju prodaju ili rezalište.
Iznimka je školski jedrenjak “Jadran”, za koji Crnogorci imaju krupne komercijalne planove, ali ga na temelju sukcesije potražuje i Hrvatska. Iako je politički vrh zemlje čvrsto opredijeljen za članstvo u NATO-u, potpora stanovništva za to je niska.Oružane snage Mađarske ili BiH mogu kod prosječnog hrvatskog čitatelja izazvati blagi akademski interes ili želju za brojčanom, tehničkom ili financijskom usporedbom. Ali u svakoj raspravi o obrambenoj spremnosti zemlje i potencijalnim prijetnjama, prvo je pitanje obično usmjereno na vojne mogućnosti Srbije. Iako su se političke i vojne prilike drastično promijenile u odnosu na 90-e, interes za vojsku bivšeg ratnog protivnika još je jak i često zasnovan na emocijama.
Manjkavosti srpske doktrine
Više nego ijedna druga vojska nastala nakon raspada SFRJ, Vojska Srbije je nasljednica JNA. Nakon što je s ostalim republikama ili ratovala ili se iz njih jednostavno povukla, Armija se skrasila u Srbiji i sa sobom dovela nepregledan niz korpusa, brigada i pukova. Iako je dio tehnike izgubljen u Sloveniji i Hrvatskoj, a dio ostavljen srpskim snagama u Krajini i Republici Srpskoj, ono što je ostalo na raspolaganju višestruko je premašivalo mogućnosti Srbije (tada u zajednici sa Crnom Gorom) da mobilizacijom toj tehnici pridoda odgovarajuće ljudstvo, o novcu potrebnom za održavanje da i ne govorimo.
Vojni vrh tvrdoglavo je ustrajao na velikom broju postrojbi i čuvanju cjelokupne tehnike, ma koliko zbog toga patila efikasnost. No kada je kampanja na Kosovu, i ona protiv OVK gerilaca i ona protiv NATO-ove zračne sile, pokazala sve manjkavosti takve koncepcije, potreba za promjenom postala je očigledna. Dodatni katalizator bio je pad Miloševića i političke promjene koje su uslijedile, kao i smjena generacija u vojnom vrhu. Velika vojna reforma započela je 2003., i još traje. U međuvremenu, došlo je do razdruživanja s Crnom Gorom i proglašenja nezavisnosti Kosova.
Vojska se politički oštro protivila odlasku manje republike, ali se organizacijski brzo prilagodila novoj realnosti, a dojam je da joj gubitak mornarice nije teško pao. Kosovsko odcijepljenje, naprotiv, centralno je političko, diplomatsko i vojno pitanje Srbije. Glavni fokus Vojske Srbije je Kosovo. Na to upućuju i organizacija postrojbi i obuka, ali i otvorena političko-propagandna djelatnost. Garnizoni topničko-raketne brigade postavljeni su sumnjivo blizu kosovskoj granici, a 3 od 4 manervarske brigade mogu joj se po potrebi brzo pridružiti.
No Srbi dobro znaju da je takav napad u sadašnjem međunarodnom kontekstu zagarantirani poraz. Čak kad bi i izbjegli reakciju NATO-a i SAD-a, vojne snage kojima raspolažu teško da su dovoljne za taj zadatak, osim ako bi se ograničili na upad na sjeverno područje gdje su koncentrirani kosovski Srbi i formirali neku novu Krajinu. No politička elita Srbije za sada stoji iza diplomatskog i političkog rješenja ovog problema. Valjda se od povijesti nešto i naučilo.
Vojska Srbije
Iako je reforma drastično skresala broj ljudi i tehnike, Vojska Srbije još uvjek je najjača oružana sila u našem neposrednom susjedstvu. Broji 42.000 ljudi i dijelom se popunjava ročnicima koji služe 6 mjeseci. Namjera je da se u sljedeće tri godine ukine vojni rok, a ljudstvo svede na 36.000 profesionalaca. Zakonske pretpostavke za to već postoje, ali nedostaje novca.
Vojni budžet je 1,1 milijarde dolara, otprilike 10 posto veći od hrvatskog, a vojska više nego dvostruko brojnija, što postavlja financijska ograničenja na svakom koraku. Kopnena vojska ima četiri “obične” brigade (službeni naziv je brigada kopnene vojske), mješovitu topničko-raketnu brigadu i brigadu specijalnih snaga.
“Obične” brigade zapravo su neobično jake postrojbe koje sadržavaju bojnu tenkova, 2 bojne mehaniziranog, 2 lakog pješaštva, 2 za topničko-raketnu potporu i po jednu inženjerije i protuzračne obrane. Takav sastav snaga daje postrojbi značajnu prilagodljivost na različitim vrstama terena, jaku udarnu moć i sugerira značajan utjecaj ratnih iskustava iz 90-ih. To nisu brigade namijenjene za međunarodne operacije, nego za ratovanje na Balkanu.
U postrojbama se nalazi 212 tenkova (plus 50 u pričuvi) i više od 550 oklopnjaka za pješaštvo, te 200 uglavnom samohodnih topničkih oruđa. Tehnika je gotovo u potpunosti naslijeđena od JNA, ali je djelomično obnovljena. Vojska bi rado modernizirala oklopna sredstva (tenk M-84 i oklopnjak M-80A), ali joj nedostaje novca. Srpsko zrakoplovstvo na papiru djeluje prilično impresivno. Ali samo je manji dio zrakoplova u inventaru osposobljen za letenje i namijenjen daljnjem zadržavanju u službi.
Tako se od 32 MiG-a 21, koristi samo njih 10, koji s 4 MiG-a 29 tvore 101. lovačku eskadrilu. Jurišni i izviđački “Orlovi” grupirani su u lovačko-bombardersku eskadrilu i također samo djelomično funkcionalni. Najbolje stoje 24 školsko-borbena “Supergaleba” koji su laki za održavanje, jeftini za letenje i neophodni zbog svoje školske funkcije.
|
Pokusni let MIG-ova
Formalna podjela na kopnenu vojsku i zrakoplovstvo gotovo je dokinuta u Mađarskoj, a postrojbe se dijele na borbene i one za podršku, zajedno podređene Združenom stožeru. Kopnenu oštricu čine 2 brigade i 2 bojne, a zrakoplovnu 2 eskadrile. Iako raspolažu respektabilnom količinom oklopa (200 tenkova i 700 transportera), samo 15 tenkova i manji dio transportera je aktivno, a ostali su uskladišteni.
Vojska planira zamjeniti T-72 tenkove s manje modernijih modela, ali problem je novac, koji je glavni “neprijatelj” mađarskih oružanih snaga već dulji niz godina.U zrakoplovstvu je situacija znatno bolja jer, pored eskadrile opremljene s MiG-29, raspolažu i eskadrilom od 14 švedskih JAS 39 Gripena, zrakoplova nove generacije koji je jak kandidat i za zamjenu hrvatskih MiG-ova.
Zanimljivo je da Mađari te zrakoplove nisu odmah kupili, nego prvo iznajmili, isprobali, a onda proširili narudžbu i doplatili.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, u glavnim crtama uklapa se u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DONOSIMO kratAK pregled oružanih snaga zemalja s kojima dijelimo kopnenu granicu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2009-09-04 17:31:03
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2009-09-04 17:40:27
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2009-09-05 10:47:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7666
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2009/09/05/spektar/HV00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x230"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38253587 Threads: 3 Questions: 7088615960 Slow queries: 3298212
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608116685
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/hrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu-66199
[printLink] => /sd-plus/spektar/hrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu-66199?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 64659
[name] => HrvatskaVojska
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hrvatskavojska
[link] => /tag/hrvatskavojska
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, u glavnim crtama uklapa se u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DONOSIMO kratAK pregled oružanih snaga zemalja s kojima dijelimo kopnenu granicu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Hrvatska vojska u balkanskom krugu
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-13-05-31-47-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/09/05/spektar/HV00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/09/05/spektar/HV00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, u glavnim crtama uklapa se u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu |
piše Goran Mrdaković |
Ovogodišnjem ulasku Hrvatske u NATO prethodile su godine korjenitih i teških reformi u sustavu obrane. Relativno velika vojska s kraja 90-ih (64.000 ljudi) postupno je svedena na 16.000 vojnika. Obvezni vojni rok je ukinut, a kadar gotovo u potpunosti profesionaliziran. Borbena tehnika također je višestruko smanjena. Velike količine zastarjelog i često neupotrebljivog naoružanja iz Domovinskog rata rashodovane su, a zadržano je ono što je, ako ne suvremeno, onda barem funkcionalno.
Udarna snaga kopnene vojske grupirana je u dvije brigade i bojnu za specijalne namjene, a raspolaže sa 86 tenkova, 200 oklopnih transportera i stotinjak topničkih oruđa većeg kalibra. Zračna moć temelji se na eskadrili od 12 lovaca MiG-21, a pomorska na četiri raketne topovnjače. Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, možemo reći da se u glavnim crtama uklapa u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i je li dostatna, najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu. Ovaj članak donosi kratki pregled oružanih snaga zemalja s kojima dijelimo kopnenu granicu.
Slovenska iskustva
Slovenska vojska nasljednik je njihove Teritorijalne obrane. Iako je, kao i hrvatska, uglavnom razoružana 1990., Slovenci su njezinu organizaciju i kadrove upotrijebili u kratkom sukobu s JNA 1991. i bili zadovoljni rezultatima. U prvih 13 godina zadržana je koncepcija obrane temeljena na obaveznom vojnom roku i masovnoj mobilizaciji, ali su ulazak u NATO 2004. i miroljubivo slovensko susjedstvo potakli tu zemlju da temeljito reformira oružane snage.
Vojska je sada profesionalna, sa 7500 aktivnih vojnika i 5500 u pričuvi. Svojom organizacijom i obukom usmjerena je na ispunjavanje zadataka u sklopu NATO-a i UN-a, i značajnije sudjeluje u misijama u Afganistanu, BiH i Kosovu. Nema klasičnu podjelu na kopnenu vojsku, zrakoplovstvo i mornaricu, sve su snage grupirane u dvije kopnene i jednu zrakoplovnu brigadu i podčinjene Glavnom stožeru. Raspolažu s oko 100 tenkova, 120 oklopnih transportera, te 40 topničkih oruđa. Polako, ali sustavno, tehnika naslijeđena od JNA zamjenjuje se onom kupljenom na Zapadu.
Zrakoplovna komponenta ima 20-ak školskih zrakoplova i 15 helikoptera. Budući da nema borbenih zrakoplova, slovensko nebo čuvaju Talijani, u sklopu NATO strukture. Aranžman se prije nekoliko godina činio elegantnom zamjenom za nabavu lovaca, ali Slovenci su sve nezadovoljniji “uslugom” Talijana koji svoje letove skupo naplaćuju, a ignoriraju slovenske sugestije prilikom njihova planiranja i izvršenja. Jedan patrolni čamac predstavlja cjelokupne pomorske snage, ali bi mu se 2010. trebao pridružiti 50-metarski patrolni brod izgrađen u Rusiji i naoružan automatskim topovima i protuzračnim raketama.
S obzirom na veličinu slovenskog teritorijalnog mora, vojna logika takvog poteza ostaje predmetom nagađanja. Da parafraziramo Clausewitza, i opremanje oružanih snaga nastavak je državne politike drugim sredstvima. Do pada komunizma mađarska vojska bila je oblikovana doktrinom i zadacima Varšavskog pakta, koje je diktirao Sovjetski Savez. U slučaju rata s NATO-om, trebala je pomoći Južnoj grupi sovjetskih oružanih snaga da preko Austrije ili Jugoslavije prodre na sjever Italije. Sukladno tome, bila je u potpunosti sastavljena od oklopno-mehaniziranih formacija, s više tisuća tenkova i transportera.
No iza fasade oklopljene moći skrivala se slabo financirana, loše obučena vojska duboko nepopularna u narodu. Usprkos ratu na području ex-Jugoslavije i povremenim sporovima s Rumunjskom i Slovačkom oko nacionalnih manjina, Mađari su 90-ih brzo zaključili da im od susjeda ne prijeti ozbiljna opasnost i skresali svoj glomazni ratni stroj. Ulazak u NATO 1999. značio je dodatnu mjeru sigurnosti, ali i nove obveze. Izdvajanja za vojsku su porasla, mada su s 1,2 posto BDP-a za obranu još uvijek među najmanjima u Savezu.
|
Mađarska je poslužila za baziranje dijela zračnih snaga NATO-a u kosovskom sukobu i poslala je snage u Irak (povučene 2005.) i Afganistan. Oružane snage profesionalizirane su 2004. i imaju 23.000 vojnika. Organizacija i obuka, kao i kod Slovenaca, uvjetovana je više budućim NATO-misijama nego pripremom za obranu od izravne agresije. Naglasak je stavljen na brzinu i pokretljivost postrojbi, a manje na njihovu vatrenu moć. Zbog toga je skoro potpuno zanemareno topništvo, ali je većina vojske opremljena brzim BTR-80 oklopnim transporterima, a zadržana je i padobranska bojna.
Oružane snage Bosne i Hercegovine prošle su daleko najteži formativni put u regiji. Stvorene su od Armije BiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske, koji su u razdoblju 1992. - 1995. krvavo ratovali jedni protiv drugih. Prvi korak je bio udruživanje Bošnjaka i Hrvata u Armiju Federacije BiH 1994., potom Daytonski mirovni sporazum, a zatim dugogodišnja politička i pravna bitka koja je 2005. rezultirala jedinstvenim Oružanim snagama BiH. Svaka faza tog puta bila je obilježena međunacionalnim svađama i gorčinom, kao i pitanjem koliko rezultati u organizaciji odgovaraju rezultatima u srcima i glavama ljudi.
Zapovjedni lanac oružanih snaga počinje s Predsjedništvom BiH, preko Ministarstva obrane do Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH. Vojni budžet od oko 400 milijuna dolara godišnje skroman je čak i po kriterijima ove regije, ali predstavlja 4,5 posto BDP-a i veliki teret posrnulom gospodarstvu te zemlje. Za usporedbu, Hrvatska i Slovenija izdvajaju 1,8 posto. Vojska je 2006. profesionalizirana i ima 10.000 aktivnih vojnika i 5000 u pričuvi.
Opalo zanimanje Crnogoraca
Glavninu snaga čine 3 pješačke brigade, sa stožerima u Banjoj Luci, Čapljini i Tuzli. Međunacionalno nepovjerenje nastoji se prevladati tako da je svakoj brigadi podređena po jedna bojna sastavljena od Bošnjaka, Hrvata i Srba. Dok su pješačke brigade nositelji pješačke i topničke komponente vojske, ostali rodovi, poput oklopa i inženjerije, grupirani su u brigadi za taktičku potporu. Borbena tehnika vrlo je šarolikog porijekla, od onoga što je naslijeđeno/zarobljeno od JNA, do poslijeratnih donacija velikog broja zemalja, koje su često koristile priliku da se riješe vlastitih viškova starog naoružanja i pritom zarade političke bodove.
Tako relativno mala BiH vojska raspolaže sa 140 topničkih oruđa, 180 oklopnih transportera i čak 500 tenkova. No zbog nedostatka ljudstva, novca i mjesta u postrojbama, većina toga se ne koristi, ne održava i upitne je ispravnosti. U toku je program rashodovanja velikog dijela oklopnih sredstava. Zračne snage čine 30 transportnih i 5 borbenih helikoptera. BiH sudjeluje u međunarodnim misijama, od kojih je najznačajnija ona u Iraku gdje je poslano 37 stručnjaka za deminiranje, djelatnost u kojoj su Bosanci silom prilika svjetska klasa.
Nakon što su se prilično entuzijastično odazvali mobilizaciji u JNA 1991. (95-100 posto odziva), tradicionalno zanimanje Crnogoraca za vojnu službu značajno je opalo. Neslavni pohod na Dubrovnik i ostale epizode balkanske tragedije 90-ih dio su uzroka, kao i to da je nova zajednička Vojska Jugoslavije uglavnom slijedila srpsku politiku. Osamostaljenje Crne Gore 2006. rezultiralo je i obnovom vlastitih oružanih snaga. One su još uvijek “projekt u izradi” i njihova situacija se mijenja iz godine u godinu.
|
Od zajedničke vojske naslijedile su 6500 vojnika, minimalnu količinu teške opreme, 17 G-4 školsko-borbenih zrakoplova, nekoliko helikoptera i ostatke ostataka Jugoslavenske ratne mornarice. Vojska je profesionalizirana 2006. i u procesu je smanjivanja na 2500 ljudi. Proračun je oko 50 milijuna eura godišnje. Oružane snage nemaju, niti će imati zrakoplovstvo i mornaricu, kao ni tenkove ni teža topnička oruđa. Grupirane su u dvije brojčano vrlo slabe i lako naoružane brigade. Vjerojatno će zadržati zrakoplovnu bazu i naslijeđene helikoptere (koji su u lošem stanju), a G-4 zrakoplove isporučiti Srbiji. Kontrolu mora vršit će Obalna straža, a preostali brodovi ex-JRM čekaju prodaju ili rezalište.
Iznimka je školski jedrenjak “Jadran”, za koji Crnogorci imaju krupne komercijalne planove, ali ga na temelju sukcesije potražuje i Hrvatska. Iako je politički vrh zemlje čvrsto opredijeljen za članstvo u NATO-u, potpora stanovništva za to je niska.Oružane snage Mađarske ili BiH mogu kod prosječnog hrvatskog čitatelja izazvati blagi akademski interes ili želju za brojčanom, tehničkom ili financijskom usporedbom. Ali u svakoj raspravi o obrambenoj spremnosti zemlje i potencijalnim prijetnjama, prvo je pitanje obično usmjereno na vojne mogućnosti Srbije. Iako su se političke i vojne prilike drastično promijenile u odnosu na 90-e, interes za vojsku bivšeg ratnog protivnika još je jak i često zasnovan na emocijama.
Manjkavosti srpske doktrine
Više nego ijedna druga vojska nastala nakon raspada SFRJ, Vojska Srbije je nasljednica JNA. Nakon što je s ostalim republikama ili ratovala ili se iz njih jednostavno povukla, Armija se skrasila u Srbiji i sa sobom dovela nepregledan niz korpusa, brigada i pukova. Iako je dio tehnike izgubljen u Sloveniji i Hrvatskoj, a dio ostavljen srpskim snagama u Krajini i Republici Srpskoj, ono što je ostalo na raspolaganju višestruko je premašivalo mogućnosti Srbije (tada u zajednici sa Crnom Gorom) da mobilizacijom toj tehnici pridoda odgovarajuće ljudstvo, o novcu potrebnom za održavanje da i ne govorimo.
Vojni vrh tvrdoglavo je ustrajao na velikom broju postrojbi i čuvanju cjelokupne tehnike, ma koliko zbog toga patila efikasnost. No kada je kampanja na Kosovu, i ona protiv OVK gerilaca i ona protiv NATO-ove zračne sile, pokazala sve manjkavosti takve koncepcije, potreba za promjenom postala je očigledna. Dodatni katalizator bio je pad Miloševića i političke promjene koje su uslijedile, kao i smjena generacija u vojnom vrhu. Velika vojna reforma započela je 2003., i još traje. U međuvremenu, došlo je do razdruživanja s Crnom Gorom i proglašenja nezavisnosti Kosova.
Vojska se politički oštro protivila odlasku manje republike, ali se organizacijski brzo prilagodila novoj realnosti, a dojam je da joj gubitak mornarice nije teško pao. Kosovsko odcijepljenje, naprotiv, centralno je političko, diplomatsko i vojno pitanje Srbije. Glavni fokus Vojske Srbije je Kosovo. Na to upućuju i organizacija postrojbi i obuka, ali i otvorena političko-propagandna djelatnost. Garnizoni topničko-raketne brigade postavljeni su sumnjivo blizu kosovskoj granici, a 3 od 4 manervarske brigade mogu joj se po potrebi brzo pridružiti.
No Srbi dobro znaju da je takav napad u sadašnjem međunarodnom kontekstu zagarantirani poraz. Čak kad bi i izbjegli reakciju NATO-a i SAD-a, vojne snage kojima raspolažu teško da su dovoljne za taj zadatak, osim ako bi se ograničili na upad na sjeverno područje gdje su koncentrirani kosovski Srbi i formirali neku novu Krajinu. No politička elita Srbije za sada stoji iza diplomatskog i političkog rješenja ovog problema. Valjda se od povijesti nešto i naučilo.
Vojska Srbije
Iako je reforma drastično skresala broj ljudi i tehnike, Vojska Srbije još uvjek je najjača oružana sila u našem neposrednom susjedstvu. Broji 42.000 ljudi i dijelom se popunjava ročnicima koji služe 6 mjeseci. Namjera je da se u sljedeće tri godine ukine vojni rok, a ljudstvo svede na 36.000 profesionalaca. Zakonske pretpostavke za to već postoje, ali nedostaje novca.
Vojni budžet je 1,1 milijarde dolara, otprilike 10 posto veći od hrvatskog, a vojska više nego dvostruko brojnija, što postavlja financijska ograničenja na svakom koraku. Kopnena vojska ima četiri “obične” brigade (službeni naziv je brigada kopnene vojske), mješovitu topničko-raketnu brigadu i brigadu specijalnih snaga.
“Obične” brigade zapravo su neobično jake postrojbe koje sadržavaju bojnu tenkova, 2 bojne mehaniziranog, 2 lakog pješaštva, 2 za topničko-raketnu potporu i po jednu inženjerije i protuzračne obrane. Takav sastav snaga daje postrojbi značajnu prilagodljivost na različitim vrstama terena, jaku udarnu moć i sugerira značajan utjecaj ratnih iskustava iz 90-ih. To nisu brigade namijenjene za međunarodne operacije, nego za ratovanje na Balkanu.
U postrojbama se nalazi 212 tenkova (plus 50 u pričuvi) i više od 550 oklopnjaka za pješaštvo, te 200 uglavnom samohodnih topničkih oruđa. Tehnika je gotovo u potpunosti naslijeđena od JNA, ali je djelomično obnovljena. Vojska bi rado modernizirala oklopna sredstva (tenk M-84 i oklopnjak M-80A), ali joj nedostaje novca. Srpsko zrakoplovstvo na papiru djeluje prilično impresivno. Ali samo je manji dio zrakoplova u inventaru osposobljen za letenje i namijenjen daljnjem zadržavanju u službi.
Tako se od 32 MiG-a 21, koristi samo njih 10, koji s 4 MiG-a 29 tvore 101. lovačku eskadrilu. Jurišni i izviđački “Orlovi” grupirani su u lovačko-bombardersku eskadrilu i također samo djelomično funkcionalni. Najbolje stoje 24 školsko-borbena “Supergaleba” koji su laki za održavanje, jeftini za letenje i neophodni zbog svoje školske funkcije.
|
Pokusni let MIG-ova
Formalna podjela na kopnenu vojsku i zrakoplovstvo gotovo je dokinuta u Mađarskoj, a postrojbe se dijele na borbene i one za podršku, zajedno podređene Združenom stožeru. Kopnenu oštricu čine 2 brigade i 2 bojne, a zrakoplovnu 2 eskadrile. Iako raspolažu respektabilnom količinom oklopa (200 tenkova i 700 transportera), samo 15 tenkova i manji dio transportera je aktivno, a ostali su uskladišteni.
Vojska planira zamjeniti T-72 tenkove s manje modernijih modela, ali problem je novac, koji je glavni “neprijatelj” mađarskih oružanih snaga već dulji niz godina.U zrakoplovstvu je situacija znatno bolja jer, pored eskadrile opremljene s MiG-29, raspolažu i eskadrilom od 14 švedskih JAS 39 Gripena, zrakoplova nove generacije koji je jak kandidat i za zamjenu hrvatskih MiG-ova.
Zanimljivo je da Mađari te zrakoplove nisu odmah kupili, nego prvo iznajmili, isprobali, a onda proširili narudžbu i doplatili.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/hrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu-66199
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=8c664f1fb3ea929aaf79b2d26724f2f1a19b2cf7
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Hrvatska+vojska+u+balkanskom+krugu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fhrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu-66199
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fhrvatska-vojska-u-balkanskom-krugu-66199
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Iako je stanje u HV-u daleko od savršenog, u glavnim crtama uklapa se u zapadnu koncepciju male, profesionalne vojske. No vojna snaga neke države je relativna stvar i najčešće ovisi o stanju u njezinu susjedstvu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DONOSIMO kratAK pregled oružanih snaga zemalja s kojima dijelimo kopnenu granicu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
13. svibanj 2024 07:31