stdClass Object ( [id] => 97385 [title] => Franjo Topić: Hrvati u BiH žive puno bolje od Bošnjaka i Srba [alias] => franjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Prof. dr. Franjo Topić predsjednik je Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, a za Spektar otvoreno govori o stranputicama aktualne hrvatske politike u BiH i predrasudama o životu Hrvata u toj susjednoj zemlji.

Predsjednik Josipović je bio u Ahmićima. Kažu da ste Vi bili jedan od onih koji je pomogao da do tog povijesno značajnog posjeta uopće i dođe?

- Da, ja sam se susreo s predsjednikom Josipovićem već tri puta. Zvao me odmah drugi dan nakon što je proglašen predsjednikom, a susreli smo se i za vrijeme njegove predizborne kampanje, što je on respektirao. Predsjednik Josipović se nije ispričavao u Ahmićima i Križančevu Selu, nego se samo došao pokloniti žrtvama.

Izrazio je žaljenje zbog zločina koji su tamo počinjeni.

- Ne, to je uradio u Parlamentu BiH, i mislim da je to dobra stvar, jer mrtve ne možemo oživiti, niti, nažalost, popraviti ono što je tamo napravljeno, ali zato možemo pomoći živima. Ono što je najvažnije jest da su zajedno s Predsjednikom tu bila i dva vjerska poglavara msgr. Vinko Puljić i reis-l-ulema Mustafa Cerić, i time je izraženo žaljenje  zbog onoga što se dogodilo. Dakle, nikakvih isprika ili politizacije nije bilo.

Kako je bosanska javnost ocijenila taj čin? Je li to shvatila kao nastavak pomirljive politike prema BiH koju je vodio bivši predsjednik Mesić, inače omiljen u Bosni?

- Nije. Te su stvari uvijek vrlo osjetljive jer se radi o mrtvima, politika ne poznaje kajanje, ono postoji samo u religiji. Naravno je da se oni koji su sudjelovali u tome ratu osjećaju drukčije nego oni koji u njemu bili nisu, a gospodin Josipović nije bio u ratu. To je možda njegova prednost ili njegov nedostatak što nije bio aktivan u ratnim ili poratnim vremenima, ali kao takav nema ni nikakve odgovornosti za ono što se dogodilo. Najznačajnije je što se simbolike Ahmića i Križančeva Sela tiče, da su to mjesta na kojem su stradali Muslimani Bošnjaci i Hrvati, i da su ljudi koji danas žive tamo dobro primili Josipovićev posjet. To je vrlo značajno jer život mora ići dalje. Povijest nije bila laka, ne treba je i ne može ju se mijenjati, ali ona je bila takva kakva jest. Političku odgovornost, pravnu odgovornost, treba ostaviti sudovima i politici, a ovo je bila gesta da se pomogne živima da se lakše nose sa svojim ranama bilo koje vrste.

S bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom...

Politika nije jedina

Kakva je sigurnosna situacija u BiH? Vjerojatno potaknuto i ovom krizom, sve je više incidenata koji imaju nekakav međunacionalni predznak. Svjedoci smo ubojstva navijača u Širokom Brijegu, pa nereda na stadionu Koševo koje su napravile Horde zla nakon što je Sarajevo remiziralo sa Širokim. Branitelji su prosvjedovali tako da su se sukobili s policijom. Kontroliraju li međunarodne organizacije situaciju u BiH?

- Treba reći da je BiH specifična zemlja. Ona je kompliciranija, recimo, nego Hrvatska, Austrija ili netko drugi. Imamo tri naroda i politički su odnosi sada riješeni kako su riješeni. Da ta dva entiteta nisu dobro rješenje ponavljaju svi od Holbrooka, visokog predstavnika za BiH do zadnjeg čovjeka u Bosni, no političke volje da se to mijenja nema bez političkih predstavnika.

Osim toga sve se u BiH gleda kroz političke naočale: i politička i vjerska i gospodarska prava, a to je krivo. Politika je bitna, ali nije jedina. I to djeluje frustrirajuće: jer, kao prvo, svaka bi politika željela imati sto posto vlasti, kako nema sto posto vlasti ili nema ono što bi htjela imati, tu frustraciju prenosi na druge.

Kako mediji prenose stavove političara, ta se situacija dodatno dramatizira. Po mome sudu, a ja nisam političar, mislim da ima puno više pomirenja među ljudima u Bosni nego što je bilo, recimo, između Poljaka i Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata.

... s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem...

Sve se politizira

Valjda se dobri primjeri ne vide jer mediji uvijek ističu ono što je najgore – a to su incidenti, sukobi.

- Nisu krivi mediji, nego ljudi, koji najčešće nisu svjesni, pa prebacuju odgovornost na druge. Crna kronika je uvijek zanimljivija ljudima nego dobre vijesti. Trebalo bi uvesti kroniku dobrih vijesti, no to ne postoji jer vijest je ako se netko potuče ili netko nekoga ne ubije, a ne ako netko nekome pomogne. Često se nepotrebno politizira.

Kad je prije nekoliko godina ubijen navijač Čelika u tučnjavi između navijača Željezničara i Čelika, uvjetno rečeno muslimanskih klubova, nastradao je jedan čovjek, no nikome ništa – to se tumačilo kao obična tučnjava. A sada kada se isto dogodilo u Širokome Brijegu, a da sve paradoksalnije bude, ubijeni navijač Sarajeva po nacionalnosti je Hrvat, sada bi to trebao biti međunacionalni incident?!

Znate, mnogim političarima bolje odgovara da je država što nesređenija, jer ako institucije rade svoj posao, onda je teže raditi mutne poslove, a nažalost, mnogi političari u politici vide samo korist. Ne moraliziram, ali to je jednostavno dio stvarnosti. Politika je postala sredstvo bogaćenja i slave, a ne služenja općem dobru.

Što je s trećim entitetom? Čekaju li se neka bolja vremena u kojima će se mirnije glave prići i toj političkoj reformi.

- Dio hrvatske politike to forsira, no nitko ne govori što je to, koji će sadržaj trećeg entiteta biti, i kako bi se on realizirao. Tko će to izglasati? Neki parlament? Tko? Onda, koje su prednosti, a koje mane trećeg entiteta? Nitko nam to ne govori, a treći entitet postaje pomalo metafora za neki bolji život Hrvata.

... Ivanom Pavlom Drugim...

Već smo rekli, dva entiteta ne valjaju, bolja bi bila tri nego dva, no kako će se to napraviti to nitko ne govori? Međunarodna zajednica nije za to, dok gospodin Dodig forsira treći entitet da bi istodobno ponavljao da je Republika Srpska neupitna. Može treći entitet – ali u Posavini, jer Posavina nije bila srpska, već pretežito hrvatska i bošnjačka.

No, Dodigu, politički pragmatično, odgovara proglašenje trećeg entiteta, tako da bi njegov entitet sigurno opstao. A, što bi to značilo, možda novi sukob Hrvata i Bošnjaka u Federaciji koji imaju 51 posto teritorija, a Republika Srpska ima 49 posto? Ni ja ni Crkva, ni “Napredak”, ne bavimo se politikom, ali s druge strane, sve je politika i lažna je isprika kazati da nas ona zanima.

Već je i Kurtilierov plan, pa i Hrvatsko narodno vijeće i Sabor još 1994. godine, predlagao deset provincija ili županija: tri bošnjačke, tri srpske, tri hrvatske i Sarajevo kao distrikt. To je kombinacija koja bi zadovoljila kriterije ravnopravnosti - i zemljopisne i nacionalne, a BiH mora biti kombinirano demokratska zemlja jer ćemo u protivnom imati situaciju jedan čovjek - jedan glas, što bi Bošnjacima donijelo prednost jer su najbrojniji.

Višak prava

Piše se da broj Hrvata u BiH stalno pada, no s druge strane iseljavaju se i Bošnjaci i Srbi u potrazi za boljim životom?

- I to se politizira. Ne treba kukati nad onima koji odlaze, već pomoći onima koji ostaju. Naša politika stalno ponavlja da mi tamo nemamo prava, a mi, naprotiv, imamo i viška prava. Ja sam predsjednik nacionalnog društva i nitko mi ništa ne smeta, no u javnosti se prezentira kao da Hrvati nemaju nikakvih nacionalnih i vjerskih prava.

... na otkrivanju spomen-ploče Silviju Strahimiru Kranjčeviću...

 Tko brani danas išta vjersko? Nitko ništa. Nego se sve politizira: netko nije dobio dozvolu za crkvu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, i odmah je ugrožen. Bio je komunizam, zemlja se oduzimala, to se nije unosilo u knjige, i odmah se to stavlja na političku razinu odnosa dvaju naroda, a to nema veze s time. Naša sarajevska nadbiskupija ima kuću u Zagrebu gdje se pravne zavrzlame ne rješavaju već petnaest godina, i tko je kriv za to?

Ima jedna crkva u Sarajevu, na Grbavici, od 1982. godine se to rješava... Naravno, za to treba i politička volja jer politika donosi odluke, ali s druge strane treba riješiti i imovinsko-pravna pitanja. Taj se primjer upotrebljava stalno da bi se kazalo kako mi nemamo vjerskih ili nacionalnih prava što jednostavno nije točno.

Zašto onda ljudi odlaze iz BiH?

- Zato što ih je politika uvjerila da oni tamo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci nemaju prava. Najgora je posljedica ovakve negativne politike ta što se Hrvati sele u Austriju, Australiju ili drugdje gdje onda nemaju nikakva prava, odnosno imaju ih puno manje nego što su ih imali u BiH.

Valjda je jedinstven primjer u Europi da hrvatska politika u BiH stalno smanjuje broj Hrvata tvrdeći da nas danas nema ni pola od onoga koliko nas je bilo prije rata. Hajde, neka nas ima i sto tisuća, ali da vidimo što ćemo s tim narodom, ponudimo projekte, programe, o tome nitko ne govori, već se samo ističe kako je Hrvatima teško. 

... i s nadbiskupom vrhbosanskim msgr. Vinkom Puljićem

 Je li onda Hrvatima u BiH zaista tako teško?

- Reći ću vam primjer: što se brojki tiče, Ujedinjeni narodi procjenjuju da u BiH živi oko 3.900.000 stanovnika. To je, kažem, njihova procjena jer službenog popisa stanovništva nije bilo. Od toga ima 510.000 Hrvata, dok CIA procjenjuje da ima 570.000 Hrvata i 590.000 katolika.

Dobili 180 tisuća Hrvata

Koliko je Hrvata bilo prije rata?

- Oko 760.000 tisuća, a mi stalno govorimo da se brojka Hrvata prepolovila. Neće valjda CIA lagati. Politika stalno podvlači time da za Hrvate u BiH nema života i potencira se iseljavanje iz Sarajeva, i to znate zašto, jer tamo kao nema hrvatske vlasti, ali imamo hrvatsku vlast u Livnu odakle se od 1991. godine iselilo 12 tisuća Hrvata. Devedeset i pet posto svjetskih migracija su ekonomske.

Trebaju li Hrvati koji žive u BiH imati biračko pravo u Hrvatskoj? Oni plaćaju porez u drugoj državi.

- Mislim da ne trebaju imati biračko pravo, no za Hrvatsku je BiH najvažnija država i obratno. Od 1991. godine, Hrvatska je iz BiH “dobila” 180 tisuća Hrvata. Hrvatska je u BiH, u zadnjih petnaest godina, prodala robe u vrijednosti milijardu i sto pedeset milijuna eura. Da nema nas Hrvata u BiH, to nikad ne bilo tako.

Koliko Hrvata živi u Mađarskoj, pa tamo ni za lijeka nema naše robe. A tek turizam? Koliko ljudi iz BiH dolazi na more u Hrvatsku, pa onda turisti iz Hrvatske koji idu u Međugorje i obrnuto... Ili da budem konkretan: u Vitezu oko petnaest tisuća Hrvata imau više nepokretne imovine nego svih sto tisuća Hrvata u Austriji! Samo FIS u Vitezu, u vlasništvu hrvatske obitelji, ima 2500 zaposlenih!

Don Franjo Topić sa stipendisticom Napretka

Nađite mi Hrvata u Austriji koji ima toliko zaposlenih? Ima možda restoran, ali iznajmljeni ili malu radnju. Vidite, “Napredak” je više napravio nego sva društva koja nose hrvatski predznak u Europi, i sad meni netko govori da za Hrvate u Bosni nema budućnosti? Ili treba otvoreno reći: u inozemstvu mi je bolja plaća, bolji stan, i zato ću se seliti, ali nemoj to podvoditi pod hrvatska prava.

Živimo vrlo dobro

Hrvati jesu najmanji narod u BiH, ali među njima je najviše bogatih ljudi. Puno je uspješnih gospodarstvenika, biznismena... Mogu li Hrvati u BiH biti zamašnjakom tamošnjega gospodarstva?

- Mi i sada puno bolje živimo i od Srba, i od Bošnjaka, po svim parametrima. U Kreševu nema ni jednog nezaposlenog! U Kiseljaku, gdje su Hrvati većina, ima jedanaest tisuća automobila, a jedne godine načelnik općine izdao je 500 građevinskih dozvola.

Da je kokošinjac u pitanju, da ih je sto napraviti, nije malo, a politika stalno ponavlja da mi u BiH nemamo života. U Novom Travniku je bila najveća tvornica oružja, kada se proizvodnja ugasila govorilo se da tamo Hrvata više neće biti, a mi i danas tamo živimo vrlo dobro. Stalno se ljudima servira pesimizam, a ni jedan pesimist u životu nije napravio ništa dobro.

Nigdje Hrvati nisu značajniji nego u BiH. Sada u BiH imamo 25 hrvatskih radiopostaja, tri televizije, barem dvadeset novina... “Napredak” izdaje četiri novine mjesečno, držimo dva radija, imamo 40 zborova, orkestara, folklornih skupina... U Tuzli imamo 4200 članova, likovnu koloniju...

Busovača i Sarajevo

Što je s Hrvatima u Sarajevu?

- U Sarajevu danas živi dvadeset tisuća Hrvata, a 1872. bilo ih je 634. Ni jedan hrvatski političar neće da živi u Sarajevu, a to je glavni grad i bez njega se ne mogu braniti nikakvi nacionalni i politički interesi. Neka se presele u Sarajevo, pa ćete vidjeti koliko će sposobnih ljudi tu biti. Voljeli Sarajevo ili ne, ne može biti deset glavnih gradova. Što bi kardinal Puljić značio da živi u Busovači? Ništa.

Osjećaju li se to još i danas refleksije pogrešne Bobanove politike?

- Jasno. I sad oni hoće treći entitet. Mora živjeti dobro i Tuzla, i Posušje, i Banja Luka, ali ne može biti deset glavnih gradova. Ja sam bezbroj puta na tolikim večerima u Sarajevu, na kojima su bili ugledni svjetski političari, od DeMirela naovamo, bio jedini predstavnik Hrvata.

 Ako stalno živite pod napetošću, kako će te se onda ozbiljno posvetiti bilo kojem poslu? Kako će se netko boriti, recimo, za Posušje, ako mu se stalno govori kako tu nema života. Ajde, političko rješenje dva entiteta nije dobro, ali što je to dobro?

Je li na Cipru dobro? Italija i Vatikan su 59 godina dogovarali svoje odnose. Ulazak BiH u NATO je prioritetan cilj tako da barem budemo sigurni da više neće biti rata, a ulazak u EU je dugoročnije rješenje. Ja mislim da je za Hrvatsku važnije da Hrvati ostanu u BiH nego da se presele u Hrvatsku.

piše SAŠA LJUBIČIĆ

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => U Kreševu nema ni jednog nezaposlenog! U Kiseljaku, gdje su Hrvati većina, ima jedanaest tisuća automobila, a jedne godine načelnik općine izdao je 500 građevinskih dozvola. U Novom Travniku je bila najveća tvornica oružja. Kada se proizvodnja ugasila, go [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => UGLEDNI SVEĆENIK I PREDSJEDNIK HKD-a ‘NAPREDAK’, KOJI JE ORGANIZIRAO POSJET JOSIPOVIĆA AHMIĆIMA, OPTiMISTIČNO GLEDA NA BUDUĆNOST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2010-04-29 18:05:11 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2010-05-01 11:56:17 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2010-05-01 09:18:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 6638 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2010/04/30/spektar/TOPIC00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x253" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15251310 Threads: 4 Questions: 3175436092 Slow queries: 7118527 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235471737 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/franjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba-97385 [printLink] => /sd-plus/spektar/franjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba-97385?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 200556 [name] => franjotopić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => franjotopic [link] => /tag/franjotopic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => U Kreševu nema ni jednog nezaposlenog! U Kiseljaku, gdje su Hrvati većina, ima jedanaest tisuća automobila, a jedne godine načelnik općine izdao je 500 građevinskih dozvola. U Novom Travniku je bila najveća tvornica oružja. Kada se proizvodnja ugasila, go [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => UGLEDNI SVEĆENIK I PREDSJEDNIK HKD-a ‘NAPREDAK’, KOJI JE ORGANIZIRAO POSJET JOSIPOVIĆA AHMIĆIMA, OPTiMISTIČNO GLEDA NA BUDUĆNOST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Franjo Topić: Hrvati u BiH žive puno bolje od Bošnjaka i Srba [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-15-21-39-26-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/04/30/spektar/TOPIC00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/04/30/spektar/TOPIC00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Prof. dr. Franjo Topić predsjednik je Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, a za Spektar otvoreno govori o stranputicama aktualne hrvatske politike u BiH i predrasudama o životu Hrvata u toj susjednoj zemlji.

Predsjednik Josipović je bio u Ahmićima. Kažu da ste Vi bili jedan od onih koji je pomogao da do tog povijesno značajnog posjeta uopće i dođe?

- Da, ja sam se susreo s predsjednikom Josipovićem već tri puta. Zvao me odmah drugi dan nakon što je proglašen predsjednikom, a susreli smo se i za vrijeme njegove predizborne kampanje, što je on respektirao. Predsjednik Josipović se nije ispričavao u Ahmićima i Križančevu Selu, nego se samo došao pokloniti žrtvama.

Izrazio je žaljenje zbog zločina koji su tamo počinjeni.

- Ne, to je uradio u Parlamentu BiH, i mislim da je to dobra stvar, jer mrtve ne možemo oživiti, niti, nažalost, popraviti ono što je tamo napravljeno, ali zato možemo pomoći živima. Ono što je najvažnije jest da su zajedno s Predsjednikom tu bila i dva vjerska poglavara msgr. Vinko Puljić i reis-l-ulema Mustafa Cerić, i time je izraženo žaljenje  zbog onoga što se dogodilo. Dakle, nikakvih isprika ili politizacije nije bilo.

Kako je bosanska javnost ocijenila taj čin? Je li to shvatila kao nastavak pomirljive politike prema BiH koju je vodio bivši predsjednik Mesić, inače omiljen u Bosni?

- Nije. Te su stvari uvijek vrlo osjetljive jer se radi o mrtvima, politika ne poznaje kajanje, ono postoji samo u religiji. Naravno je da se oni koji su sudjelovali u tome ratu osjećaju drukčije nego oni koji u njemu bili nisu, a gospodin Josipović nije bio u ratu. To je možda njegova prednost ili njegov nedostatak što nije bio aktivan u ratnim ili poratnim vremenima, ali kao takav nema ni nikakve odgovornosti za ono što se dogodilo. Najznačajnije je što se simbolike Ahmića i Križančeva Sela tiče, da su to mjesta na kojem su stradali Muslimani Bošnjaci i Hrvati, i da su ljudi koji danas žive tamo dobro primili Josipovićev posjet. To je vrlo značajno jer život mora ići dalje. Povijest nije bila laka, ne treba je i ne može ju se mijenjati, ali ona je bila takva kakva jest. Političku odgovornost, pravnu odgovornost, treba ostaviti sudovima i politici, a ovo je bila gesta da se pomogne živima da se lakše nose sa svojim ranama bilo koje vrste.

S bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom...

Politika nije jedina

Kakva je sigurnosna situacija u BiH? Vjerojatno potaknuto i ovom krizom, sve je više incidenata koji imaju nekakav međunacionalni predznak. Svjedoci smo ubojstva navijača u Širokom Brijegu, pa nereda na stadionu Koševo koje su napravile Horde zla nakon što je Sarajevo remiziralo sa Širokim. Branitelji su prosvjedovali tako da su se sukobili s policijom. Kontroliraju li međunarodne organizacije situaciju u BiH?

- Treba reći da je BiH specifična zemlja. Ona je kompliciranija, recimo, nego Hrvatska, Austrija ili netko drugi. Imamo tri naroda i politički su odnosi sada riješeni kako su riješeni. Da ta dva entiteta nisu dobro rješenje ponavljaju svi od Holbrooka, visokog predstavnika za BiH do zadnjeg čovjeka u Bosni, no političke volje da se to mijenja nema bez političkih predstavnika.

Osim toga sve se u BiH gleda kroz političke naočale: i politička i vjerska i gospodarska prava, a to je krivo. Politika je bitna, ali nije jedina. I to djeluje frustrirajuće: jer, kao prvo, svaka bi politika željela imati sto posto vlasti, kako nema sto posto vlasti ili nema ono što bi htjela imati, tu frustraciju prenosi na druge.

Kako mediji prenose stavove političara, ta se situacija dodatno dramatizira. Po mome sudu, a ja nisam političar, mislim da ima puno više pomirenja među ljudima u Bosni nego što je bilo, recimo, između Poljaka i Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata.

... s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem...

Sve se politizira

Valjda se dobri primjeri ne vide jer mediji uvijek ističu ono što je najgore – a to su incidenti, sukobi.

- Nisu krivi mediji, nego ljudi, koji najčešće nisu svjesni, pa prebacuju odgovornost na druge. Crna kronika je uvijek zanimljivija ljudima nego dobre vijesti. Trebalo bi uvesti kroniku dobrih vijesti, no to ne postoji jer vijest je ako se netko potuče ili netko nekoga ne ubije, a ne ako netko nekome pomogne. Često se nepotrebno politizira.

Kad je prije nekoliko godina ubijen navijač Čelika u tučnjavi između navijača Željezničara i Čelika, uvjetno rečeno muslimanskih klubova, nastradao je jedan čovjek, no nikome ništa – to se tumačilo kao obična tučnjava. A sada kada se isto dogodilo u Širokome Brijegu, a da sve paradoksalnije bude, ubijeni navijač Sarajeva po nacionalnosti je Hrvat, sada bi to trebao biti međunacionalni incident?!

Znate, mnogim političarima bolje odgovara da je država što nesređenija, jer ako institucije rade svoj posao, onda je teže raditi mutne poslove, a nažalost, mnogi političari u politici vide samo korist. Ne moraliziram, ali to je jednostavno dio stvarnosti. Politika je postala sredstvo bogaćenja i slave, a ne služenja općem dobru.

Što je s trećim entitetom? Čekaju li se neka bolja vremena u kojima će se mirnije glave prići i toj političkoj reformi.

- Dio hrvatske politike to forsira, no nitko ne govori što je to, koji će sadržaj trećeg entiteta biti, i kako bi se on realizirao. Tko će to izglasati? Neki parlament? Tko? Onda, koje su prednosti, a koje mane trećeg entiteta? Nitko nam to ne govori, a treći entitet postaje pomalo metafora za neki bolji život Hrvata.

... Ivanom Pavlom Drugim...

Već smo rekli, dva entiteta ne valjaju, bolja bi bila tri nego dva, no kako će se to napraviti to nitko ne govori? Međunarodna zajednica nije za to, dok gospodin Dodig forsira treći entitet da bi istodobno ponavljao da je Republika Srpska neupitna. Može treći entitet – ali u Posavini, jer Posavina nije bila srpska, već pretežito hrvatska i bošnjačka.

No, Dodigu, politički pragmatično, odgovara proglašenje trećeg entiteta, tako da bi njegov entitet sigurno opstao. A, što bi to značilo, možda novi sukob Hrvata i Bošnjaka u Federaciji koji imaju 51 posto teritorija, a Republika Srpska ima 49 posto? Ni ja ni Crkva, ni “Napredak”, ne bavimo se politikom, ali s druge strane, sve je politika i lažna je isprika kazati da nas ona zanima.

Već je i Kurtilierov plan, pa i Hrvatsko narodno vijeće i Sabor još 1994. godine, predlagao deset provincija ili županija: tri bošnjačke, tri srpske, tri hrvatske i Sarajevo kao distrikt. To je kombinacija koja bi zadovoljila kriterije ravnopravnosti - i zemljopisne i nacionalne, a BiH mora biti kombinirano demokratska zemlja jer ćemo u protivnom imati situaciju jedan čovjek - jedan glas, što bi Bošnjacima donijelo prednost jer su najbrojniji.

Višak prava

Piše se da broj Hrvata u BiH stalno pada, no s druge strane iseljavaju se i Bošnjaci i Srbi u potrazi za boljim životom?

- I to se politizira. Ne treba kukati nad onima koji odlaze, već pomoći onima koji ostaju. Naša politika stalno ponavlja da mi tamo nemamo prava, a mi, naprotiv, imamo i viška prava. Ja sam predsjednik nacionalnog društva i nitko mi ništa ne smeta, no u javnosti se prezentira kao da Hrvati nemaju nikakvih nacionalnih i vjerskih prava.

... na otkrivanju spomen-ploče Silviju Strahimiru Kranjčeviću...

 Tko brani danas išta vjersko? Nitko ništa. Nego se sve politizira: netko nije dobio dozvolu za crkvu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, i odmah je ugrožen. Bio je komunizam, zemlja se oduzimala, to se nije unosilo u knjige, i odmah se to stavlja na političku razinu odnosa dvaju naroda, a to nema veze s time. Naša sarajevska nadbiskupija ima kuću u Zagrebu gdje se pravne zavrzlame ne rješavaju već petnaest godina, i tko je kriv za to?

Ima jedna crkva u Sarajevu, na Grbavici, od 1982. godine se to rješava... Naravno, za to treba i politička volja jer politika donosi odluke, ali s druge strane treba riješiti i imovinsko-pravna pitanja. Taj se primjer upotrebljava stalno da bi se kazalo kako mi nemamo vjerskih ili nacionalnih prava što jednostavno nije točno.

Zašto onda ljudi odlaze iz BiH?

- Zato što ih je politika uvjerila da oni tamo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci nemaju prava. Najgora je posljedica ovakve negativne politike ta što se Hrvati sele u Austriju, Australiju ili drugdje gdje onda nemaju nikakva prava, odnosno imaju ih puno manje nego što su ih imali u BiH.

Valjda je jedinstven primjer u Europi da hrvatska politika u BiH stalno smanjuje broj Hrvata tvrdeći da nas danas nema ni pola od onoga koliko nas je bilo prije rata. Hajde, neka nas ima i sto tisuća, ali da vidimo što ćemo s tim narodom, ponudimo projekte, programe, o tome nitko ne govori, već se samo ističe kako je Hrvatima teško. 

... i s nadbiskupom vrhbosanskim msgr. Vinkom Puljićem

 Je li onda Hrvatima u BiH zaista tako teško?

- Reći ću vam primjer: što se brojki tiče, Ujedinjeni narodi procjenjuju da u BiH živi oko 3.900.000 stanovnika. To je, kažem, njihova procjena jer službenog popisa stanovništva nije bilo. Od toga ima 510.000 Hrvata, dok CIA procjenjuje da ima 570.000 Hrvata i 590.000 katolika.

Dobili 180 tisuća Hrvata

Koliko je Hrvata bilo prije rata?

- Oko 760.000 tisuća, a mi stalno govorimo da se brojka Hrvata prepolovila. Neće valjda CIA lagati. Politika stalno podvlači time da za Hrvate u BiH nema života i potencira se iseljavanje iz Sarajeva, i to znate zašto, jer tamo kao nema hrvatske vlasti, ali imamo hrvatsku vlast u Livnu odakle se od 1991. godine iselilo 12 tisuća Hrvata. Devedeset i pet posto svjetskih migracija su ekonomske.

Trebaju li Hrvati koji žive u BiH imati biračko pravo u Hrvatskoj? Oni plaćaju porez u drugoj državi.

- Mislim da ne trebaju imati biračko pravo, no za Hrvatsku je BiH najvažnija država i obratno. Od 1991. godine, Hrvatska je iz BiH “dobila” 180 tisuća Hrvata. Hrvatska je u BiH, u zadnjih petnaest godina, prodala robe u vrijednosti milijardu i sto pedeset milijuna eura. Da nema nas Hrvata u BiH, to nikad ne bilo tako.

Koliko Hrvata živi u Mađarskoj, pa tamo ni za lijeka nema naše robe. A tek turizam? Koliko ljudi iz BiH dolazi na more u Hrvatsku, pa onda turisti iz Hrvatske koji idu u Međugorje i obrnuto... Ili da budem konkretan: u Vitezu oko petnaest tisuća Hrvata imau više nepokretne imovine nego svih sto tisuća Hrvata u Austriji! Samo FIS u Vitezu, u vlasništvu hrvatske obitelji, ima 2500 zaposlenih!

Don Franjo Topić sa stipendisticom Napretka

Nađite mi Hrvata u Austriji koji ima toliko zaposlenih? Ima možda restoran, ali iznajmljeni ili malu radnju. Vidite, “Napredak” je više napravio nego sva društva koja nose hrvatski predznak u Europi, i sad meni netko govori da za Hrvate u Bosni nema budućnosti? Ili treba otvoreno reći: u inozemstvu mi je bolja plaća, bolji stan, i zato ću se seliti, ali nemoj to podvoditi pod hrvatska prava.

Živimo vrlo dobro

Hrvati jesu najmanji narod u BiH, ali među njima je najviše bogatih ljudi. Puno je uspješnih gospodarstvenika, biznismena... Mogu li Hrvati u BiH biti zamašnjakom tamošnjega gospodarstva?

- Mi i sada puno bolje živimo i od Srba, i od Bošnjaka, po svim parametrima. U Kreševu nema ni jednog nezaposlenog! U Kiseljaku, gdje su Hrvati većina, ima jedanaest tisuća automobila, a jedne godine načelnik općine izdao je 500 građevinskih dozvola.

Da je kokošinjac u pitanju, da ih je sto napraviti, nije malo, a politika stalno ponavlja da mi u BiH nemamo života. U Novom Travniku je bila najveća tvornica oružja, kada se proizvodnja ugasila govorilo se da tamo Hrvata više neće biti, a mi i danas tamo živimo vrlo dobro. Stalno se ljudima servira pesimizam, a ni jedan pesimist u životu nije napravio ništa dobro.

Nigdje Hrvati nisu značajniji nego u BiH. Sada u BiH imamo 25 hrvatskih radiopostaja, tri televizije, barem dvadeset novina... “Napredak” izdaje četiri novine mjesečno, držimo dva radija, imamo 40 zborova, orkestara, folklornih skupina... U Tuzli imamo 4200 članova, likovnu koloniju...

Busovača i Sarajevo

Što je s Hrvatima u Sarajevu?

- U Sarajevu danas živi dvadeset tisuća Hrvata, a 1872. bilo ih je 634. Ni jedan hrvatski političar neće da živi u Sarajevu, a to je glavni grad i bez njega se ne mogu braniti nikakvi nacionalni i politički interesi. Neka se presele u Sarajevo, pa ćete vidjeti koliko će sposobnih ljudi tu biti. Voljeli Sarajevo ili ne, ne može biti deset glavnih gradova. Što bi kardinal Puljić značio da živi u Busovači? Ništa.

Osjećaju li se to još i danas refleksije pogrešne Bobanove politike?

- Jasno. I sad oni hoće treći entitet. Mora živjeti dobro i Tuzla, i Posušje, i Banja Luka, ali ne može biti deset glavnih gradova. Ja sam bezbroj puta na tolikim večerima u Sarajevu, na kojima su bili ugledni svjetski političari, od DeMirela naovamo, bio jedini predstavnik Hrvata.

 Ako stalno živite pod napetošću, kako će te se onda ozbiljno posvetiti bilo kojem poslu? Kako će se netko boriti, recimo, za Posušje, ako mu se stalno govori kako tu nema života. Ajde, političko rješenje dva entiteta nije dobro, ali što je to dobro?

Je li na Cipru dobro? Italija i Vatikan su 59 godina dogovarali svoje odnose. Ulazak BiH u NATO je prioritetan cilj tako da barem budemo sigurni da više neće biti rata, a ulazak u EU je dugoročnije rješenje. Ja mislim da je za Hrvatsku važnije da Hrvati ostanu u BiH nego da se presele u Hrvatsku.

piše SAŠA LJUBIČIĆ

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/franjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba-97385 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=50d0be097ad8edf2e25d009b11a9648c8231873a [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Franjo+Topi%C4%87%3A+Hrvati+u+BiH+%C5%BEive+puno+bolje+od+Bo%C5%A1njaka+i+Srba&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Ffranjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba-97385 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Ffranjo-topic-hrvati-u-bih-zive-puno-bolje-od-bosnjaka-i-srba-97385 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => U Kreševu nema ni jednog nezaposlenog! U Kiseljaku, gdje su Hrvati većina, ima jedanaest tisuća automobila, a jedne godine načelnik općine izdao je 500 građevinskih dozvola. U Novom Travniku je bila najveća tvornica oružja. Kada se proizvodnja ugasila, go [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => UGLEDNI SVEĆENIK I PREDSJEDNIK HKD-a ‘NAPREDAK’, KOJI JE ORGANIZIRAO POSJET JOSIPOVIĆA AHMIĆIMA, OPTiMISTIČNO GLEDA NA BUDUĆNOST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SpektarUGLEDNI SVEĆENIK I PREDSJEDNIK HKD-a ‘NAPREDAK’, KOJI JE ORGANIZIRAO POSJET JOSIPOVIĆA AHMIĆIMA, OPTiMISTIČNO GLEDA NA BUDUĆNOST

Franjo Topić: Hrvati u BiH žive puno bolje od Bošnjaka i Srba

Piše PSD.
1. svibnja 2010. - 11:18

Prof. dr. Franjo Topić predsjednik je Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, a za Spektar otvoreno govori o stranputicama aktualne hrvatske politike u BiH i predrasudama o životu Hrvata u toj susjednoj zemlji.

Predsjednik Josipović je bio u Ahmićima. Kažu da ste Vi bili jedan od onih koji je pomogao da do tog povijesno značajnog posjeta uopće i dođe?

- Da, ja sam se susreo s predsjednikom Josipovićem već tri puta. Zvao me odmah drugi dan nakon što je proglašen predsjednikom, a susreli smo se i za vrijeme njegove predizborne kampanje, što je on respektirao. Predsjednik Josipović se nije ispričavao u Ahmićima i Križančevu Selu, nego se samo došao pokloniti žrtvama.

Izrazio je žaljenje zbog zločina koji su tamo počinjeni.

- Ne, to je uradio u Parlamentu BiH, i ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2024 23:39