stdClass Object ( [id] => 251621 [title] => Oliver Dragojević: Puno jubavi ubije, zato najlipše pisme čuvan u sebi, dok je to u meni, bit će dobro [alias] => oliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro [catid] => 295 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Nemojte sve rascvitat. Nisan ništa kalkulira, sve je ovo tako kako san mislija i osjeća – kazao nam je Oliver Dragojević, čovjek glazba i čovjek mora koji je već odavna stvorio jedno posebno i prepoznatljivo glazbeno "kraljevstvo Dragojević“. Stvoreno dušom, notama i glasom.

Kao mrvicu povoda za razgovor uhvatili smo se svojevrsnoga "glasa naroda" u RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan".
Razgovor s Oliverom Dragojevićem ne može teći drugačije nego u njegovu melodičnom dalmatinskom govoru i duhu. Valja ga prenijeti izvorno. Ne može se ni njegova "Galeba“ otpjevati drugačije. Umjesto onog legendarnog, izvornog, neuništivog i za sva vremena "lipo li je, lipo li je, na lažini suvoj ležat“...

U prvoj RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan" vaša "Cesarica“ proglašena je najuspješnijom hrvatskom pjesmom svih vremena. U drugoj emisiji opet ste bili uz sam vrh, vaš "Galeb i ja“ bio je samo pedalj iza Rundekove pjesme "Moja prva ljubav“ koja je proglašena jednim od najuspješnijih ljetnih hitova u Hrvatskoj... Je li vas takve lijepe vijesti bar mrvicu razgale, bez obzira što vi već godinama živite i s "Cesaricom“ i s "Galebom“...

- Najprije, kad čovik dobije priznanje za ono što radi, onda je to lip osjećaj. Naročito kad dobije priznanje od struke. A drugo, ja recimo svoj glas nikad nisam volija slušat. Kad ljudima taj glas nešto znači, onda je to isto nešto lipo. Lipo ti je u tilu. Znači da su se pisme slušale, da su zapamćene i da je pisma ostala i u ovom vrimenu.

Zašto ste se Gibonni i vi ustvari "trampili“ za "Cesaricu“?

- Je, to je Gibina pisma, nije bilo trampe. Zdenko je tu pismu dobija za svoje Melodije Jadrana. On je meni pismu donija, koliko se sićan, ta je pisma bila predviđena za Cocu. Ja san reka Zdenku da mi je da jer je ludilo. Ajde, reka je Zdenko, samo nemoj nikome o tome puno vikat. Ja i Gibo nismo se prije toga čuli sve dok se pisma nije počela snimat. Prije nisan nikome ništa govorija.Tu sam pismu, u principu, "oteja“.

Svuda ste, promocija "Tišine mora" još traje, u petak ste bili u Sloveniji kao gost Faraonima u Tivoliju, nakon toga putujete u Maribor, Njemačku, Švicarsku, Makedoniju, opet u Sloveniju... Kada ćete zapjevati pred dalmatinskom publikom?
- Sad ću nešto reć šta govorin već godinama. Minjaju se ovi gradonačelnici ka na traci. Ali niti jedan nije posluša savjet. Reka san to i prvome gradonačelniku koji me zva, mislim Grabiću. Prvi put su me zvali ka kulturnog radnika da im rečen neke sugestije. Pa sam reka za koncertnu dvoranu i to se još niko nije sitija napravit. Grad je pun pivača, pun sluha, pun kulture i svega, pa da Split nema jednu koncertnu dvoranu. Eto, to je sramota. Opet ću apelirat na poglavarstvo ili glave koje vode grad. Da oće doć, recimo, Berlinska filharmonija... Oni nemaju di doć. Šteta. Grad ima 250 tisuća ljudi. Mi smo po sportu najpoznatiji u svitu, po glazbi smo dobri za hrvatske okvire, ali te dvorane nikako nema. Današnji gradonačenik me nije ni pita, svi ostali jesu. Ne govorin zbog sebe, govorin zbog grada.

Možda današnji gradonačelnik to napravi "utiho“, bez velike najave...

- Sumnjam, jako teško u ovakvoj situaciji. Bija bi odma dočekan "na nož“. Ali koncertna dvorana Splitu triba. Da čovik može sist u lipu katrigu i slušat glazbu. Otprilike za ovoliko veliki grad tribalo bi bit recimo 1500 mista, eto toliko. Ne triba više.

Naravno da nema smisla nabrajati i zapitkivati o svim vašim evergreenima, koncertima, nastupima, to je otprilike kao da se Vladimira Bearu pitalo o svim njegovim maestralnim obranama... Ali, evo, ako podijelimo vašu karijeru u dva dijela, onu prije 90-ih i onu poslije 90-ih? Što najradije pamtite iz prvog, a što iz drugog razdoblja, kolike su razlike, možda je ono prošlo vrijeme bilo malo "pitomije“, malo više po mjeri čovjeka i glazbenika. Tada nije postojala ta velika mašinerija oko glazbe, od jumbo plakata, staylinga, PR-ova...

- Ja nekako mogu svoju karijeru odvojit na dva dila. Ne do devedesetih i iza njih, nego Runjić i ostali. Zato šta smo Zdenko i ja radili skoro... možda i trideset godina. Nekako nikad ne pantin brojke, ne vodin računa o njima. I to je neponovljivo. I tek onda dođu svi ostali autori, od Gibonnija, Stanića, Graše... Harija Rončevića itd. Taj dio bija je jedan mali zaokret što se tiče stila. Znači nije bija totalno mediteranski, nego malo moderniji, nekako malo drugačije, moj vokal je stilski malo drugačiji. A pisme se pamte i ove i one. One lipe, naravno. One koje meni nisu bile drage i ne pivan. Uostalom, nezahvalno je napravit CD jer na njemu se dvi-tri pisme zapamte, a ostale se zaborave. A neki od tih pisama koje sad poslušam su jako dobre, ali nisu stavljane u eter. To je za autora jako loše. Oni pismu napišu s dušom kao i sve ostale. Neke isplivaju najviše zahvaljujući glazbenim uredicima.

Vi kao da ste jedno glazbeno posebno "kraljevstvo Dragojević“...
- A, institucija, rekli bi urbani ljudi. A je, to ja mrzin, ja mislin da ja samo volin pivat. Još uvik virujen u to i naježin se na lipo. I dok to traje, trajat ću i ja. Nekad se ćuti da nisan dobre voje i da san jidan.
Evo sad ste dobre volje...
- Nisan loše voje. Nekad sam malo depresivan, ono malo narušenog nervnog sustava, kako bi se reklo, haha. Ono kad su malo živci tanji, ali inače sam dobre voje.

Koliko stvari nikako ne smije biti u glazbi ili oko glazbe? Što može "šporkat“ i ugušiti umjetnost?

- Ono šta ste maloprije rekli da je bilo više prostora, više se slušalo sve lipo, bilo je ljudskoga pristupa svemu..., ali to je stvar ove tehnologije. Zanemaren je čovik i svi su se uvatili love. Kako se to dogodilo, jako brzo isplivali su ljudi koji nemaju baš podlogu da budu na tom mistu. To se događa isto i s glazbom. Znači, mediji izaberu čovika, od njega naprave superzvijezdu bez podloge i to traje kratko jer dođe novi. A ovi talentirani ostaju sa strane... Ako je neko zgodan, to je predispozicija da odma počne pivat. Prije nije to bilo tako. Ako je neko erotski obdaren, onda i on prođe. Ako je neko čudan ili je, recimo, u najmanju ruku udren, i taj prođe. Talenti su neprepoznati zašto šta nemaju di. Nema emisija na televiziji na kojima se gleda kvaliteta, nego se gleda samo na brzi prolaz. Tu nema mista za talentirane i oni tu nikako ne mogu doć na zelenu granu. Po televiziji su samo neki idoli, zvijezde pjevaju, plešu, kuhaju, nemam pojma šta sve rade. Niša nije bazirano na lipoj priči i lipoj melodiji, nego je sve bazirano na trenutku, sjaju, lažnim predstavljanjima... Najidit će se svi oni koji sada čitaju i koji su trenutno na vrhu, ali to me nije briga.

Vele da nikada niste trčali za karijerom, ona se lijepila na vas, kao i tekstopisci...
- Kada sam ima najveće uspješnice, CD-ove, LP-je, zaustavlja san sve menadžere da se ne krene napravit velike grandiozne turneje. Zaustavlja san i jumbo plakate i te megaturneje. To nisan volija jer je to industrija. Ja tu ne pripadan. Ja san uvik težija nečemu za naježit se, težija za dodiron, za lipim, a sve to odnese veliki posal. Da san ja bija u Americi, sigurno bi propa. Tamo bi mora radit non-stop i bija bi sigurno ovisan o bilo čemu da bi izdrža.

Za takav uspjeh koji ste postigli valjda se mora imati i veliki saveznik u samome sebi... Jaka psiha, karakter ili...

- Nije nego san ja ovo šta iman u sebi čuva. Nisan dozvolija neke utjecaje ove napredne civilizacije. To bi sve uništilo, sve ono šta je lipo u meni. I možda tu ima i jedna doza straha. Da ne bi nestalo ono šta volin. Strašno san u to virova i nekako san uspija to sačuvat.

Je li moguće napamet znati sve pjesme koje ste izvodili, od recimo 67. do danas, neke su vam i puno drage...

- Naravno, to je ka da napamet naučiš "Kralja Leara“. Ima ljudi koji to mogu, ja ne mogu. Ima pisama koje pantin, a niko ih se ne sića, a ima pisama koje neki znaju, a ja ih se eto ne sićan.

Koju pjesmu biste mogli pjevati stalno, ne mislim na vaše pjesme koje traži publika?

- Aha. To van je ono ka "sve šta je lipo kratko traje“ ili - sve šta je lipo ne valja se puno koristit. Puno jubavi ubije. Neke stvari koje su isforsirane dosade. Ja te pisme koje su mi puno drage ne pivan često. Ne želin ih potrošit samon sebi. Čuvan ih.

Onda ne smijem ni pitati koje su... Evo recite nam bar tri...

- Dobro, "Ništa nova“, "Nokturno“, "Galeb i ja“...

Možda "Ključ života“? Ili je ona prerunjićevska, njegova osobna, nekako zaštićena...

- "Ključ života“ je isto tu. Nju isto pivan. Je, to je baš Zdenkova osobna priča. Ja nju pivan baš kad se zaželi čestitat ženi koja je u drugom stanju. Ima taj jedan lipi refren i toliko je vezan uz život.

Koliko vam znače Runjćeve večeri?

- Možda se neko ko gleda sa strane pita šta oni tamo godinama čine oko Runjićevih večeri. Kao, to nije događaj tipa festivala... To je ustvari jedan kulturni događaj koji se slobodno može uvrstiti i u Splitsko ljeto. Znači kao neki tradiconalni glazbeni događaj. Takvi opus jedog autora šteta je zanemarit. To je vridno, to treba. Isto kao što kad opere izvode neki drugi izvođači - uvik je ista arija, ali novi glazbenik donese i novi karakter djela. Tako je i s Runjićevim danima. Drugi izvođači sa svojom energijom donesu neku drugu snagu. I naravno da sve to ima smisla. To je jedna baština.

Violončelista Stjepana Hausera ste opčinili, mlad je, nadaren, poseban, svoj...
- Nastupali smo skupa u Dubrovniku i na Prokurative. On je taj koji sve moje pisme zna. On je odgojen na tim pismama. Ima onih pisama koje odavna nisan čuja, a on ih zna. On je jedna putujuća knjiga. Ima nekih ljudi koji su nekako vezani za mene. Jedan od njih je, recimo, Luka Bulić koji je diplomira na temu Olivera Dragojevića. Eto, oni dvojica, ima ih još koji me stalno prate, ali ih nisan još upozna.

Vi i Hauser imponirate jedno drugome... bar to tako izgleda kada nastupate zajedno...

- On mene malo plaši. Mlad je, prebrz, ima strašne reflekse i nekad me zateče da ga ne mogu uvatit. Ali kad sviramo zajedno, onda smo dobri. Nađemo se uvik, putujemo istim putem što se glazbe tiče, ne možemo uteć. Usput, ove godine u Velu Luku na dane jazza uspili smo dovesti Antonija Serrana. Svira usnu harmoniku, o nama ništa ne zna i nikad nije svira naše pisme. Odsvira je nekoliko pisama. On je jednostavno u takvom glazbenom ozračju da njemu ništa nije tribalo reć. Svira je ka da s nama svira deset godina. To su takvi glazbenici. E, takav je i Hauser. I Elvis Stanić, on isto svira nekad moje pisme. Ima ljudi, strašnih, ali tihi su.

- Kakvo je stanje s koncertima u Moskvi, Tokiju, planirate li još koncerte na tim destinacijama ili vas je minula želja?

- Ma to nešto dogovaram, teško je jer njih čuva njihova glazbena unija, tribaju puste dozvole, triba nać dobar prostor... Čekan, još uvik traju pregovori. Ma, kakvi, ne odustujen. To bi bilo jedno moje priznanje. Za to se cilo vrime borin, da me neko čuje, da ja nešto i pivan i sviran. Ka malo dite kad triba igračku... Ja san u Rusiji bija šest miseci po dva miseca, to je jedna nedohvatljiva kultura.

- Što ste radili šest mjeseci u Rusiji?

- Bija san svirač ka i svi ostali. Tamo se dobro zarađivalo jer su tamo bili koncerti po dva puta dnevno. Pa se onda skupi i bude dobro. To san bija s Trubadurima, negdi 73., 74., pa negdi 76... A šta se Tokija tiče, dva puta san razgovara s veleposlanikon Japana, bili smo na nekom domjenku. Njemu se moja glazba sviđa. Malo san se briga jer u Japanu nema puno Hrvata, ali čovik kaže da to nije bitno jer oni sve vole što dolazi iz Europe.

Je li tamo publika sofiscitiranija, umjetnički obrazovanija?

- Znan samo to da kad "Lado“ ide na istok, bude ludilo, fenomenalno. To je jedan drugi pristup glazbi.

Kako "plivate“ u ovoj neveseloj svakodnevici, ćuti li se ta klima i oko vas ili se protiv toga borite ignoriranjem?
- Ma ja san stanovnik ove države, ja sve znan šta se događa. Ne znan zašto, ali znan da je stanje katastrofalno. Odma se sitin "Maloga mista“. Razgovaraju doktor Luiđi i Servantes. Pita Luiđi da je li se njemu isplati taj prijevod Servantesa. A on kaže – naravno da ne, u ovoj se državi ništa ne isplati radit. Jer u ovoj državi osim šta nema posla i ono šta radiš, ne može se platit kako triba. Sluša san na radiju kako je naš čovik znanstvenik, doktor kemije, kupija maslinik od dva i po hektara u Španjolskoj. Za lovu koju je da za maslinik tamo u nas ne bi moga kupit ni garažu.Tamo je čovik sad uspješan maslinar. Ono šta imamo precijenjeno je, posla nema, perspektive za mlade pogotovo nema. Svi oni koji imalo valjaju traže šansu vanka.

Hoćete li na izbore, znam se držite one "neće politika u moju butigu“?

- Neke referendume sam potpisa i svaki put je bilo još gore. Mislin da ću odustat.

Kažete da ste odmorniji nakon koncerta nego na početku, zbog odgovornosti pred publikom...

- To je stvar zadovoljstva. Ako ti je bilo lipo na koncertu, ako sam uspija izabrat tri pisme u kojima san baš gušta onda iza koncerta letin. Ako je koncert bija loš, buden neraspoložen, depresivan... ali ne bude to ona zabrinjavajuća depra.

Biste li radije napravili duet s Leonardom Cohenom ili Bobom Dylanom ili s nekim trećim?

- Jedan i drugi su dobri autori. Ali Cohen mi je ka pivač draži. Dylan ne vodi računa o intonaciji, drugačije on piva. Cohen već ima glas. Ne bi bili Cohen i ja dobar spoj jer smo po glasu slični...

S kim biste pjevali?

- Sa Steviejem Wonderom. To bi bilo dobro jer me ne bi moga vidit. Evo, možda bi piva s Bocellijem, e on mi je drag. Lipi tenor, blizu je popu, zabavnjak je, a operni je pivač. Nije preozbiljan, nije Pavarotti. Ima toplinu koju ja strašno volim. Nešto ljudsko.

Sto posto niste razmišljali o pisanju biografije?

- Ne bi. Napisa je Zlatko Gall, ne biografiju, nego moje kronološko "životarenje“ po glazbi. Nisam mislija o biografiji, ne triba mi, ništa se nije epohalno događalo da bi ja to stavija na papir. Ja san cili život piva i svira i to san cili život slijedija, od početka do kraja. I to mi se događa.

To je ono "svoju zvizdu slidin“...

- E tako. Ja san reka da je moj spas ono šta osjećan u sebi. To je ono najbolje. Dok je to u meni, bit će dobro.

senka bakota

Asocijacije na prvu

Djetinjstvo: Bezbrižnost
Unučad: Veselje
Galeb: Život
Klape: Druženje
More: Snaga
Klavir: Spas

Bolja je alternativa nego pop

Osluhnete li domaću scenu?
- Baš se nešto posebno i ne događa na našoj sceni. Neman šta pratit. Nikoga ne krivin, to je došlo takvo vrime. Sve se mora događat odma i sad - zaradi i biž! Svi samo uzimaju. Niko ne razmišlja o glazbi. Sve je to jedan prenaglašeni ritam u glazbi, više se govori nego piva. Čak je i alternativa postala puno bolja nego recimo pop glazba.

U životu san više piva nego priča

Možete li procijeniti jeste li u životu više pjevali ili pričali?
- Ja mislin da san više piva. Ima san milijun koncerti, a koncert traje po dvi, dvi i po ure, kako kad. Nekako je na vagi, pivanje i pričanje... Liti ništa ne govorin. Zapivan na brodu kad san sam i to mi je lipo. Kad me niko ne čuje. Sam za se, pivan ja galebima, oni meni. Izmislin pisme, neki svoj đir, neki moj morski tajni repertoar.

Zadnji put san gušta balun kad su igrali Hajduk - Steaua

Kad ste zadnji put bili na utakmici Hajduka, nije valjda na Starome placu?
- Nije, nije. Bija san ja kad se igrala Liga prvaka. Kad je Hajduk igra sa Steauom iz Bukurešta, kad su \'bili\' gubili 3:0 na poluvremenu. Zvali su me, triba san pivat na poluvremenu, ali san odusta od pivanja. Znan, bilo je sve euforično. Ali to je ono zadnji put šta san uživa u svemu tome. Sad je sve drugačije, nervoza, nemir, sve je nešto u toj vražjoj lovi. Pa mi nije nešto za guštat u tome. Ne živi se za Hajduka, sve neka stihija. Oni prije šta su išli na Hajduka klub in je bija u duši. Naravno da pravih hajdukovaca ima i bit će. Pa sad ti neredi po stadionima, nervoze, mržnje, sukobi između klubova... Toga prije nije bilo. Prije bi čovik iša na lipi događaj, a sad je sve to napeto. Valjda sve to nosi ovo vražje vrime. Nikako se s tin ne mogu složit. Ne živi se život, nego se živi vrime koje je strašno, siromašno, brzo, informacije sa svih strana cure, laži, ma svašta. Vrijedosti su potpuno izokrenute.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ekskluzivni razgovor [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2014-10-29 13:45:04 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2014-10-29 13:59:18 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2014-10-30 14:00:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 8751 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 295 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja filma i televizije. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, reflektor, film, tv, tv program [secure] => 0 [page_title] => Reflektor [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2014/10/30/Teme/oliver1.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "800x488" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 295 [name] => Reflektor [alias] => reflektor [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7386329 Threads: 8 Questions: 1527445031 Slow queries: 4644947 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110572958 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 53 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/reflektor ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/reflektor/oliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro-251621 [printLink] => /sd-plus/reflektor/oliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro-251621?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 226127 [name] => oliverdragojević [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => oliverdragojevic [link] => /tag/oliverdragojevic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ekskluzivni razgovor [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Oliver Dragojević: Puno jubavi ubije, zato najlipše pisme čuvan u sebi, dok je to u meni, bit će dobro [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-11-19-01-03-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/10/30/Teme/oliver1.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/10/30/Teme/oliver1.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Nemojte sve rascvitat. Nisan ništa kalkulira, sve je ovo tako kako san mislija i osjeća – kazao nam je Oliver Dragojević, čovjek glazba i čovjek mora koji je već odavna stvorio jedno posebno i prepoznatljivo glazbeno "kraljevstvo Dragojević“. Stvoreno dušom, notama i glasom.

Kao mrvicu povoda za razgovor uhvatili smo se svojevrsnoga "glasa naroda" u RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan".
Razgovor s Oliverom Dragojevićem ne može teći drugačije nego u njegovu melodičnom dalmatinskom govoru i duhu. Valja ga prenijeti izvorno. Ne može se ni njegova "Galeba“ otpjevati drugačije. Umjesto onog legendarnog, izvornog, neuništivog i za sva vremena "lipo li je, lipo li je, na lažini suvoj ležat“...

U prvoj RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan" vaša "Cesarica“ proglašena je najuspješnijom hrvatskom pjesmom svih vremena. U drugoj emisiji opet ste bili uz sam vrh, vaš "Galeb i ja“ bio je samo pedalj iza Rundekove pjesme "Moja prva ljubav“ koja je proglašena jednim od najuspješnijih ljetnih hitova u Hrvatskoj... Je li vas takve lijepe vijesti bar mrvicu razgale, bez obzira što vi već godinama živite i s "Cesaricom“ i s "Galebom“...

- Najprije, kad čovik dobije priznanje za ono što radi, onda je to lip osjećaj. Naročito kad dobije priznanje od struke. A drugo, ja recimo svoj glas nikad nisam volija slušat. Kad ljudima taj glas nešto znači, onda je to isto nešto lipo. Lipo ti je u tilu. Znači da su se pisme slušale, da su zapamćene i da je pisma ostala i u ovom vrimenu.

Zašto ste se Gibonni i vi ustvari "trampili“ za "Cesaricu“?

- Je, to je Gibina pisma, nije bilo trampe. Zdenko je tu pismu dobija za svoje Melodije Jadrana. On je meni pismu donija, koliko se sićan, ta je pisma bila predviđena za Cocu. Ja san reka Zdenku da mi je da jer je ludilo. Ajde, reka je Zdenko, samo nemoj nikome o tome puno vikat. Ja i Gibo nismo se prije toga čuli sve dok se pisma nije počela snimat. Prije nisan nikome ništa govorija.Tu sam pismu, u principu, "oteja“.

Svuda ste, promocija "Tišine mora" još traje, u petak ste bili u Sloveniji kao gost Faraonima u Tivoliju, nakon toga putujete u Maribor, Njemačku, Švicarsku, Makedoniju, opet u Sloveniju... Kada ćete zapjevati pred dalmatinskom publikom?
- Sad ću nešto reć šta govorin već godinama. Minjaju se ovi gradonačelnici ka na traci. Ali niti jedan nije posluša savjet. Reka san to i prvome gradonačelniku koji me zva, mislim Grabiću. Prvi put su me zvali ka kulturnog radnika da im rečen neke sugestije. Pa sam reka za koncertnu dvoranu i to se još niko nije sitija napravit. Grad je pun pivača, pun sluha, pun kulture i svega, pa da Split nema jednu koncertnu dvoranu. Eto, to je sramota. Opet ću apelirat na poglavarstvo ili glave koje vode grad. Da oće doć, recimo, Berlinska filharmonija... Oni nemaju di doć. Šteta. Grad ima 250 tisuća ljudi. Mi smo po sportu najpoznatiji u svitu, po glazbi smo dobri za hrvatske okvire, ali te dvorane nikako nema. Današnji gradonačenik me nije ni pita, svi ostali jesu. Ne govorin zbog sebe, govorin zbog grada.

Možda današnji gradonačelnik to napravi "utiho“, bez velike najave...

- Sumnjam, jako teško u ovakvoj situaciji. Bija bi odma dočekan "na nož“. Ali koncertna dvorana Splitu triba. Da čovik može sist u lipu katrigu i slušat glazbu. Otprilike za ovoliko veliki grad tribalo bi bit recimo 1500 mista, eto toliko. Ne triba više.

Naravno da nema smisla nabrajati i zapitkivati o svim vašim evergreenima, koncertima, nastupima, to je otprilike kao da se Vladimira Bearu pitalo o svim njegovim maestralnim obranama... Ali, evo, ako podijelimo vašu karijeru u dva dijela, onu prije 90-ih i onu poslije 90-ih? Što najradije pamtite iz prvog, a što iz drugog razdoblja, kolike su razlike, možda je ono prošlo vrijeme bilo malo "pitomije“, malo više po mjeri čovjeka i glazbenika. Tada nije postojala ta velika mašinerija oko glazbe, od jumbo plakata, staylinga, PR-ova...

- Ja nekako mogu svoju karijeru odvojit na dva dila. Ne do devedesetih i iza njih, nego Runjić i ostali. Zato šta smo Zdenko i ja radili skoro... možda i trideset godina. Nekako nikad ne pantin brojke, ne vodin računa o njima. I to je neponovljivo. I tek onda dođu svi ostali autori, od Gibonnija, Stanića, Graše... Harija Rončevića itd. Taj dio bija je jedan mali zaokret što se tiče stila. Znači nije bija totalno mediteranski, nego malo moderniji, nekako malo drugačije, moj vokal je stilski malo drugačiji. A pisme se pamte i ove i one. One lipe, naravno. One koje meni nisu bile drage i ne pivan. Uostalom, nezahvalno je napravit CD jer na njemu se dvi-tri pisme zapamte, a ostale se zaborave. A neki od tih pisama koje sad poslušam su jako dobre, ali nisu stavljane u eter. To je za autora jako loše. Oni pismu napišu s dušom kao i sve ostale. Neke isplivaju najviše zahvaljujući glazbenim uredicima.

Vi kao da ste jedno glazbeno posebno "kraljevstvo Dragojević“...
- A, institucija, rekli bi urbani ljudi. A je, to ja mrzin, ja mislin da ja samo volin pivat. Još uvik virujen u to i naježin se na lipo. I dok to traje, trajat ću i ja. Nekad se ćuti da nisan dobre voje i da san jidan.
Evo sad ste dobre volje...
- Nisan loše voje. Nekad sam malo depresivan, ono malo narušenog nervnog sustava, kako bi se reklo, haha. Ono kad su malo živci tanji, ali inače sam dobre voje.

Koliko stvari nikako ne smije biti u glazbi ili oko glazbe? Što može "šporkat“ i ugušiti umjetnost?

- Ono šta ste maloprije rekli da je bilo više prostora, više se slušalo sve lipo, bilo je ljudskoga pristupa svemu..., ali to je stvar ove tehnologije. Zanemaren je čovik i svi su se uvatili love. Kako se to dogodilo, jako brzo isplivali su ljudi koji nemaju baš podlogu da budu na tom mistu. To se događa isto i s glazbom. Znači, mediji izaberu čovika, od njega naprave superzvijezdu bez podloge i to traje kratko jer dođe novi. A ovi talentirani ostaju sa strane... Ako je neko zgodan, to je predispozicija da odma počne pivat. Prije nije to bilo tako. Ako je neko erotski obdaren, onda i on prođe. Ako je neko čudan ili je, recimo, u najmanju ruku udren, i taj prođe. Talenti su neprepoznati zašto šta nemaju di. Nema emisija na televiziji na kojima se gleda kvaliteta, nego se gleda samo na brzi prolaz. Tu nema mista za talentirane i oni tu nikako ne mogu doć na zelenu granu. Po televiziji su samo neki idoli, zvijezde pjevaju, plešu, kuhaju, nemam pojma šta sve rade. Niša nije bazirano na lipoj priči i lipoj melodiji, nego je sve bazirano na trenutku, sjaju, lažnim predstavljanjima... Najidit će se svi oni koji sada čitaju i koji su trenutno na vrhu, ali to me nije briga.

Vele da nikada niste trčali za karijerom, ona se lijepila na vas, kao i tekstopisci...
- Kada sam ima najveće uspješnice, CD-ove, LP-je, zaustavlja san sve menadžere da se ne krene napravit velike grandiozne turneje. Zaustavlja san i jumbo plakate i te megaturneje. To nisan volija jer je to industrija. Ja tu ne pripadan. Ja san uvik težija nečemu za naježit se, težija za dodiron, za lipim, a sve to odnese veliki posal. Da san ja bija u Americi, sigurno bi propa. Tamo bi mora radit non-stop i bija bi sigurno ovisan o bilo čemu da bi izdrža.

Za takav uspjeh koji ste postigli valjda se mora imati i veliki saveznik u samome sebi... Jaka psiha, karakter ili...

- Nije nego san ja ovo šta iman u sebi čuva. Nisan dozvolija neke utjecaje ove napredne civilizacije. To bi sve uništilo, sve ono šta je lipo u meni. I možda tu ima i jedna doza straha. Da ne bi nestalo ono šta volin. Strašno san u to virova i nekako san uspija to sačuvat.

Je li moguće napamet znati sve pjesme koje ste izvodili, od recimo 67. do danas, neke su vam i puno drage...

- Naravno, to je ka da napamet naučiš "Kralja Leara“. Ima ljudi koji to mogu, ja ne mogu. Ima pisama koje pantin, a niko ih se ne sića, a ima pisama koje neki znaju, a ja ih se eto ne sićan.

Koju pjesmu biste mogli pjevati stalno, ne mislim na vaše pjesme koje traži publika?

- Aha. To van je ono ka "sve šta je lipo kratko traje“ ili - sve šta je lipo ne valja se puno koristit. Puno jubavi ubije. Neke stvari koje su isforsirane dosade. Ja te pisme koje su mi puno drage ne pivan često. Ne želin ih potrošit samon sebi. Čuvan ih.

Onda ne smijem ni pitati koje su... Evo recite nam bar tri...

- Dobro, "Ništa nova“, "Nokturno“, "Galeb i ja“...

Možda "Ključ života“? Ili je ona prerunjićevska, njegova osobna, nekako zaštićena...

- "Ključ života“ je isto tu. Nju isto pivan. Je, to je baš Zdenkova osobna priča. Ja nju pivan baš kad se zaželi čestitat ženi koja je u drugom stanju. Ima taj jedan lipi refren i toliko je vezan uz život.

Koliko vam znače Runjćeve večeri?

- Možda se neko ko gleda sa strane pita šta oni tamo godinama čine oko Runjićevih večeri. Kao, to nije događaj tipa festivala... To je ustvari jedan kulturni događaj koji se slobodno može uvrstiti i u Splitsko ljeto. Znači kao neki tradiconalni glazbeni događaj. Takvi opus jedog autora šteta je zanemarit. To je vridno, to treba. Isto kao što kad opere izvode neki drugi izvođači - uvik je ista arija, ali novi glazbenik donese i novi karakter djela. Tako je i s Runjićevim danima. Drugi izvođači sa svojom energijom donesu neku drugu snagu. I naravno da sve to ima smisla. To je jedna baština.

Violončelista Stjepana Hausera ste opčinili, mlad je, nadaren, poseban, svoj...
- Nastupali smo skupa u Dubrovniku i na Prokurative. On je taj koji sve moje pisme zna. On je odgojen na tim pismama. Ima onih pisama koje odavna nisan čuja, a on ih zna. On je jedna putujuća knjiga. Ima nekih ljudi koji su nekako vezani za mene. Jedan od njih je, recimo, Luka Bulić koji je diplomira na temu Olivera Dragojevića. Eto, oni dvojica, ima ih još koji me stalno prate, ali ih nisan još upozna.

Vi i Hauser imponirate jedno drugome... bar to tako izgleda kada nastupate zajedno...

- On mene malo plaši. Mlad je, prebrz, ima strašne reflekse i nekad me zateče da ga ne mogu uvatit. Ali kad sviramo zajedno, onda smo dobri. Nađemo se uvik, putujemo istim putem što se glazbe tiče, ne možemo uteć. Usput, ove godine u Velu Luku na dane jazza uspili smo dovesti Antonija Serrana. Svira usnu harmoniku, o nama ništa ne zna i nikad nije svira naše pisme. Odsvira je nekoliko pisama. On je jednostavno u takvom glazbenom ozračju da njemu ništa nije tribalo reć. Svira je ka da s nama svira deset godina. To su takvi glazbenici. E, takav je i Hauser. I Elvis Stanić, on isto svira nekad moje pisme. Ima ljudi, strašnih, ali tihi su.

- Kakvo je stanje s koncertima u Moskvi, Tokiju, planirate li još koncerte na tim destinacijama ili vas je minula želja?

- Ma to nešto dogovaram, teško je jer njih čuva njihova glazbena unija, tribaju puste dozvole, triba nać dobar prostor... Čekan, još uvik traju pregovori. Ma, kakvi, ne odustujen. To bi bilo jedno moje priznanje. Za to se cilo vrime borin, da me neko čuje, da ja nešto i pivan i sviran. Ka malo dite kad triba igračku... Ja san u Rusiji bija šest miseci po dva miseca, to je jedna nedohvatljiva kultura.

- Što ste radili šest mjeseci u Rusiji?

- Bija san svirač ka i svi ostali. Tamo se dobro zarađivalo jer su tamo bili koncerti po dva puta dnevno. Pa se onda skupi i bude dobro. To san bija s Trubadurima, negdi 73., 74., pa negdi 76... A šta se Tokija tiče, dva puta san razgovara s veleposlanikon Japana, bili smo na nekom domjenku. Njemu se moja glazba sviđa. Malo san se briga jer u Japanu nema puno Hrvata, ali čovik kaže da to nije bitno jer oni sve vole što dolazi iz Europe.

Je li tamo publika sofiscitiranija, umjetnički obrazovanija?

- Znan samo to da kad "Lado“ ide na istok, bude ludilo, fenomenalno. To je jedan drugi pristup glazbi.

Kako "plivate“ u ovoj neveseloj svakodnevici, ćuti li se ta klima i oko vas ili se protiv toga borite ignoriranjem?
- Ma ja san stanovnik ove države, ja sve znan šta se događa. Ne znan zašto, ali znan da je stanje katastrofalno. Odma se sitin "Maloga mista“. Razgovaraju doktor Luiđi i Servantes. Pita Luiđi da je li se njemu isplati taj prijevod Servantesa. A on kaže – naravno da ne, u ovoj se državi ništa ne isplati radit. Jer u ovoj državi osim šta nema posla i ono šta radiš, ne može se platit kako triba. Sluša san na radiju kako je naš čovik znanstvenik, doktor kemije, kupija maslinik od dva i po hektara u Španjolskoj. Za lovu koju je da za maslinik tamo u nas ne bi moga kupit ni garažu.Tamo je čovik sad uspješan maslinar. Ono šta imamo precijenjeno je, posla nema, perspektive za mlade pogotovo nema. Svi oni koji imalo valjaju traže šansu vanka.

Hoćete li na izbore, znam se držite one "neće politika u moju butigu“?

- Neke referendume sam potpisa i svaki put je bilo još gore. Mislin da ću odustat.

Kažete da ste odmorniji nakon koncerta nego na početku, zbog odgovornosti pred publikom...

- To je stvar zadovoljstva. Ako ti je bilo lipo na koncertu, ako sam uspija izabrat tri pisme u kojima san baš gušta onda iza koncerta letin. Ako je koncert bija loš, buden neraspoložen, depresivan... ali ne bude to ona zabrinjavajuća depra.

Biste li radije napravili duet s Leonardom Cohenom ili Bobom Dylanom ili s nekim trećim?

- Jedan i drugi su dobri autori. Ali Cohen mi je ka pivač draži. Dylan ne vodi računa o intonaciji, drugačije on piva. Cohen već ima glas. Ne bi bili Cohen i ja dobar spoj jer smo po glasu slični...

S kim biste pjevali?

- Sa Steviejem Wonderom. To bi bilo dobro jer me ne bi moga vidit. Evo, možda bi piva s Bocellijem, e on mi je drag. Lipi tenor, blizu je popu, zabavnjak je, a operni je pivač. Nije preozbiljan, nije Pavarotti. Ima toplinu koju ja strašno volim. Nešto ljudsko.

Sto posto niste razmišljali o pisanju biografije?

- Ne bi. Napisa je Zlatko Gall, ne biografiju, nego moje kronološko "životarenje“ po glazbi. Nisam mislija o biografiji, ne triba mi, ništa se nije epohalno događalo da bi ja to stavija na papir. Ja san cili život piva i svira i to san cili život slijedija, od početka do kraja. I to mi se događa.

To je ono "svoju zvizdu slidin“...

- E tako. Ja san reka da je moj spas ono šta osjećan u sebi. To je ono najbolje. Dok je to u meni, bit će dobro.

senka bakota

Asocijacije na prvu

Djetinjstvo: Bezbrižnost
Unučad: Veselje
Galeb: Život
Klape: Druženje
More: Snaga
Klavir: Spas

Bolja je alternativa nego pop

Osluhnete li domaću scenu?
- Baš se nešto posebno i ne događa na našoj sceni. Neman šta pratit. Nikoga ne krivin, to je došlo takvo vrime. Sve se mora događat odma i sad - zaradi i biž! Svi samo uzimaju. Niko ne razmišlja o glazbi. Sve je to jedan prenaglašeni ritam u glazbi, više se govori nego piva. Čak je i alternativa postala puno bolja nego recimo pop glazba.

U životu san više piva nego priča

Možete li procijeniti jeste li u životu više pjevali ili pričali?
- Ja mislin da san više piva. Ima san milijun koncerti, a koncert traje po dvi, dvi i po ure, kako kad. Nekako je na vagi, pivanje i pričanje... Liti ništa ne govorin. Zapivan na brodu kad san sam i to mi je lipo. Kad me niko ne čuje. Sam za se, pivan ja galebima, oni meni. Izmislin pisme, neki svoj đir, neki moj morski tajni repertoar.

Zadnji put san gušta balun kad su igrali Hajduk - Steaua

Kad ste zadnji put bili na utakmici Hajduka, nije valjda na Starome placu?
- Nije, nije. Bija san ja kad se igrala Liga prvaka. Kad je Hajduk igra sa Steauom iz Bukurešta, kad su \'bili\' gubili 3:0 na poluvremenu. Zvali su me, triba san pivat na poluvremenu, ali san odusta od pivanja. Znan, bilo je sve euforično. Ali to je ono zadnji put šta san uživa u svemu tome. Sad je sve drugačije, nervoza, nemir, sve je nešto u toj vražjoj lovi. Pa mi nije nešto za guštat u tome. Ne živi se za Hajduka, sve neka stihija. Oni prije šta su išli na Hajduka klub in je bija u duši. Naravno da pravih hajdukovaca ima i bit će. Pa sad ti neredi po stadionima, nervoze, mržnje, sukobi između klubova... Toga prije nije bilo. Prije bi čovik iša na lipi događaj, a sad je sve to napeto. Valjda sve to nosi ovo vražje vrime. Nikako se s tin ne mogu složit. Ne živi se život, nego se živi vrime koje je strašno, siromašno, brzo, informacije sa svih strana cure, laži, ma svašta. Vrijedosti su potpuno izokrenute.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/reflektor/oliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro-251621 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=bc0d3db8ce1858ae9b2e7492ffc77e323a9b0913 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Oliver+Dragojevi%C4%87%3A+Puno+jubavi+ubije%2C+zato+najlip%C5%A1e+pisme+%C4%8Duvan+u+sebi%2C+dok+je+to+u+meni%2C+bit+%C4%87e+dobro&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Freflektor%2Foliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro-251621 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Freflektor%2Foliver-dragojevic-puno-jubavi-ubije-zato-najlipse-pisme-cuvan-u-sebi-dok-je-to-u-meni-bit-ce-dobro-251621 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ekskluzivni razgovor [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Reflektorekskluzivni razgovor

Oliver Dragojević: Puno jubavi ubije, zato najlipše pisme čuvan u sebi, dok je to u meni, bit će dobro

Piše PSD.
30. listopada 2014. - 15:00

Nemojte sve rascvitat. Nisan ništa kalkulira, sve je ovo tako kako san mislija i osjeća – kazao nam je Oliver Dragojević, čovjek glazba i čovjek mora koji je već odavna stvorio jedno posebno i prepoznatljivo glazbeno "kraljevstvo Dragojević“. Stvoreno dušom, notama i glasom.

Kao mrvicu povoda za razgovor uhvatili smo se svojevrsnoga "glasa naroda" u RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan".
Razgovor s Oliverom Dragojevićem ne može teći drugačije nego u njegovu melodičnom dalmatinskom govoru i duhu. Valja ga prenijeti izvorno. Ne može se ni njegova "Galeba“ otpjevati drugačije. Umjesto onog legendarnog, izvornog, neuništivog i za sva vremena "lipo li je, lipo li je, na lažini suvoj ležat“...

U prvoj RTL-ovoj emisiji "Hrvatski broj jedan" vaša "Cesarica“ proglašena je...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 21:01