Scena Kultura

razgovor s Elvisom Bošnjakom o velikom projektu novoga kazališta

PlayDrama - novi teatar u Splitu

I Play i Drama znače kazališni tekst. U centru istraživanja ovoga kazališta bit će suvremeni dramski tekst, koji će prvi put biti izvođen u Hrvatskoj. Mi ćemo biti prvo hrvatsko kazalište praizvedaba - kaže Bošnjak

I Play i Drama znače kazališni tekst. U centru istraživanja ovoga kazališta bit će suvremeni dramski tekst, koji će prvi put biti izvođen u Hrvatskoj. Mi ćemo biti prvo hrvatsko kazalište praizvedaba - kaže Bošnjak

Split, koji volimo zvati kulturnim gradom ali sve manje u to vjerujemo, konačno dobiva novo kazalište za odrasle. Riječ je o PlayDrami, iznimnom projektu o kojemu za “Slobodnu” govori Elvis Bošnjak, glumac i scenarist, ujedno i jedan od pokretača.

- Osnivači kazališta PlayDrama su Nina Mitrović, jedna od najvažnijih hrvatskih dramskih spisateljica, autorica vrlo popularnih dramskih naslova (“Komšiluk naglavačke”, “Kad se mi mrtvi pokoljemo”, “Ovaj krevet je prekratak”) izvođenih u mnogim hrvatskim, ali i inozemnim kazalištima, zatim Lina Vengoechea, kulturna menadžerica, koja je bila utemeljiteljica i ravnateljica nekoliko kulturnih centara, kazališta i festivala u Venezueli, a sada već dugo živi u Hrvatskoj i radi u kazalištima kao glazbena suradnica, asistentica redatelja, prevoditeljica, i ja. Lina Vengoechea je producentica, Nina Mitrović dramaturginja, a ja sam umjetnički voditelj kazališta.

Elvis Bošnjak /Vladimir Dugandžić / Cropix

Igrajmo dramu

Vrlo usko surađujemo s Nenni Delmestre koja ima funkciju umjetničkog savjetnika. Dakle, svi dolazimo iz kazališta i imamo dosta iskustva na različitim kazališnim poljima. Često razgovaramo s Ladom Kaštelan, profesoricom dramaturgije iz Zagreba, koja nam skreće pažnju na mlade hrvatske pisce.

Naziv PlayDrama implicira fokusiranje na dramu. Hoće li to biti samo to ili će biti i plesa, koncerata...?
- PlayDrama je ime koje najtočnije pozicionira naše kazalište. Play i drama zapravo znače isto, kazališni tekst, a može se pročitati i kao igra dramom ili igrajmo dramu. Dakle, u centru istraživanja ovoga kazališta bit će suvremeni dramski tekst, koji će prvi put biti izvođen u Hrvatskoj. Mi ćemo biti prvo hrvatsko kazalište praizvedbi.

Koje su prednosti takvog oblika kazališta, te što Split konkretno time dobiva?
 - Namjera nam je dovesti na splitsku scenu recentnu svjetsku dramu, tekstove koji se u nas još uvijek izvode tek povremeno. Ovo je ujedno i najuzbudljiviji dio europskih kazališnih repertoara zato što na izravan način propituje političke, društvene, pa i sasvim osobne dileme s kojima se danas susrećemo. Posebnu pažnju želimo posvetiti razvoju hrvatske drame.

Hrvatskog pisca zatrpavamo sve težim nagradama, ali njegov položaj u praksi ostaje inferioran. To želimo promijeniti. Domaći pisac je proizvod koji zanima domaću publiku i, potvrđeno brojnim inozemnim nagradama, ima velik izvozni potencijal. Naša kazališta se često maćehinski odnose prema domaćim piscima tako da oni sve češće pišu na stranim jezicima. Polovica našeg repertoara bit će praizvedbe tekstova hrvatskih pisaca.

Split će time dobiti puno. Dobit će prvo kazalište za odrasle nakon 116 godina. Postat će centar za praćenje i razvoj hrvatske drame. Dobit će drukčije kazalište, okrenuto urbanoj tematici, konačno ćemo moći reći da se u ovom gradu počeo događati kazališni i kulturni pluralizam.

Prva sezona u jesen

Kada kreće prva sezona i gdje će se izvoditi predstave?
- Prva sezona kreće u jesen, 2009./2010. Predstave će se, dok s Gradom ne riješimo stalan prostor, izvoditi u Gradskom Kazalištu lutaka. Zdenka Mišura prepoznala je naš projekt i odlučila nam pomoći, ne samo ustupanjem dvorane za 60 repriza u prvoj sezoni nego i tehničkom podrškom. Dakle, GKL će biti jedan od koproducenata naših predstava.

Naravno, bez podrške Grada Splita ne bi bilo ništa. Osobitu zahvalnost dugujemo Tamari Visković, članici Poglavarstva zaduženoj za kulturu, koja je s oduševljenjem prihvatila našu ideju, prepoznavši da se radi o visoko profesionalnom projektu od vitalnog značenja za razvoj kulture u Splitu, te je zagovarala kod gradskih struktura i osigurala sredstva za njegovo djelovanje. Ta sredstva su umanjena na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, mimo naših dogovora s gradonačelnikom Ivanom Kuretom i gospođom Visković, s argumentima koji s kulturom imaju malo veze, ali mi ne namjeravamo odustati.

Split grca u mrtvilu provincijalizma i krajnje je vrijeme da ga počnemo čupati iz te baruštine. Neće biti lako ostvariti ovako ambiciozan program sredstvima koje nam je Grad dao, ali Sizif već odavno stanuje ovdje i uporniji je od kamena koji se kotrlja unatrag.

Koji se naslovi planiraju prezentirati za početak?
- Morali smo se snalaziti u hodu, s obzirom na iznenadnu sječu budžeta, režiranu na Gradskom vijeću, no pročitali smo zbilja gomilu tekstova, proveli sate i sate razgovarajući o njima i čitajući ponovno. Naša prva premijera u listopadu 2009. bit će praizvedba njemačkog teksta “Der Kick” (Udarac) Andresa Veiela i Gesine Schmidt.

Radi se o vrlo snažnom tekstu koji sagledava uzroke i posljedice jednog tinejdžerskog ubojstva, koje se dogodilo iz dosade i radi zabave, i nesnalaženja ljudi odgojenih u socijalizmu u okrutnim pravilima kapitalističkog wonderlanda. Zvuči poznato, zar ne?

Za drugu premijeru, koja bi se trebala izvesti početkom 2010., naručili smo tekst od Dubravka Mihanovića, jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca mlađe generacije.

 Što kažu iz HNK-a na prvu konkurenciju nakon 116 godina?
- Ljudi koji vode HNK također su građani ovoga grada. Mislim da im je potpuno jasno da Split kulturno zaostaje, ne samo u usporedbi sa Zagrebom. Rekao bih da kulturno zaostaje za samim sobom. Split se prema svojim umjetnicima često ponašao kao Saturn koji guta svoju djecu. Zamislite da su svi ljudi koji su otišli odavde ostali? Kakva bi to kulturna scena bila?

Krajnje je vrijeme da se taj proces zaustavi. Ostanu li stvari na ovoj razini, Split se više neće moći nazivati glavnim gradom Dalmacije, a možda čak ni gradom. Kultura je mjera vrijednosti nekoga grada i ne shvate li to naši gradski oci jako brzo, loše nam se piše. Sadašnji kulturni kapaciteti nisu dovoljni da Split bude relevantan kulturni centar.

Repertoar HNK-a i PlayDrame se neće sudarati. Zajedno s ostalim kazalištima, sasvim sigurno ćemo stvoriti jasniju i bolju kazališnu sliku. Uskoro će na Umjetničkoj akademiji glumu upisati treća generacija studenata. Da bi taj studij imao smisla, ti ljudi moraju negdje moći nastupati. Ne mogu tri kazališta zaposliti toliko glumaca. Treba biti odgovoran prema tim mladim ljudima i stvarati im uvjete za posao. Mi svakako računamo na njih. Vas vjerojatno zanima što mi je rekao Milan Štrljić. Rekao je: “Ja ću ti pomoći.”

Čime se trenutačno bavite osim PlayDramom? Serije...? Pišete li...?
- S Igorom Mirkovićem, radim na scenariju za film “Zagrljaj noćnog broda”. Prošli smo na natječaju Ministarstva kulture i na East meets East natječaju, pa imamo priliku u Berlinu i Cannesu za vrijeme filmskih festivala brusiti tekst uz mentorstvo uglednih europskih scenarista. Nastupam u predstavama HNK-a: “Bog Masakra”, “Ujak Vanja” i “Ćelava pjevačica”, a uskoro počinjem raditi na predstavi “Gronholmova metoda”.

Polemično

Evidentno, ciljamo na urbanu publiku, svejedno kojih godina. To je najuzbudljivija, najkritičnija i najzahtjevnija publika. Ona je nekako ostala bez svojega kazališta, ne zato što je kazalište ne bi zanimalo nego zato što u Splitu rijetko ima priliku gledati kazalište koje izravno polemizira s našim vremenom. Svaka razvijena sredina dužna je uspostaviti taj dijalog. Bez tog dijaloga sredina postaje inertna. PlayDrama nudi upravo takav dijalog. Dijalog s čovjekom danas.

Visković: kvalitetno

Potreba da Split ima još barem jednu dramsku scenu koja bi funkcionirala na fleksibilniji, manje institucionaliziran način postoji dugo, no problemi njezine realizacije u gradu koji nije ekonomski jak poput Zagreba, i još nema formiranu kritičnu masu ozbiljne dramske publike, bili su veliki. Najvažniji od njih su oni kadrovski. Neinstitucionalizirano nipošto ne znači neprofesionalno.

Dapače, kazalište koje želi biti alternativa u nekoj sredini, zahtijeva visoku stručnu razinu u umjetničkom i financijskom upravljanju. Program koji su pripremili predstavnici PlayDrame, predanost koju su pokazali spremnošću da svoju karijeru i osobnu egzistenciju stave na kocku kako bi ga realizirali, suradnici koje su motivirali i jasan koncept rada, Gradu su

jamčili da se napokon radi o projektu koji ima šanse biti i kvalitetan i realan. U tom smislu Služba za kulturu je bez rezerve stala iza projekta, i neovisno o tome što je naknadnim amandmanima gradskih vijećnika predviđena financijska potpora svedena na trećinu, krenut ćemo s projektom.

 

 

Naslovnica Kultura