Scena Kultura

Traži se konsenzus

Pravopis pomirbe pušten u javnu raspravu

Traži se konsenzus

Željko Jozić: Htjeli smo pravopisne prijepore napokon zaključiti prije ulaska Hrvatske u EU kako bismo i sebi i drugima pokazali da smo zrela nacija koja će i najosjetljivija pitanja moći rješavati u modernom i demokratskom ozračju

Ovo je pravopis pružene ruke na pomirbu svim aktualnim pravopisima, jezikoslovcima i svim govornicima hrvatskoga jezika da svojim primjedbama i komentarima učine ovaj naš prijedlog pravopisnih rješenja još boljim. Htjeli smo pravopisne prijepore napokon zaključiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju kako bismo i sebi i drugima pokazali da smo zrela nacija koja će i najosjetljivija pitanja moći rješavati u modernom i demokratskom ozračju. Nakon dugih godina pravopisnih nejednakosti želimo pravopis prihvatljiv i struci i javnosti. Svi ste pozvani na javnu raspravu!

Tim je riječima ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić u ponedjeljak u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu „pustio“ u javnu raspravu radnu inačicu novoga, i mnogi se nadaju, napokon jedinstvenoga pravopisa hrvatskoga jezika.

Javna rasprava

Na radnoj verziji od lipnja prošle godine radilo je 14 doktora filoloških znanosti IHJJ-a, predvođenih Željkom Jozićem, a u javnu raspravu u sljedećih mjesec dana trebali bi se uključiti svi jezikoslovci, profesori te ostali govornici hrvatskoga jezika. Cilj je do ulaska u EU 1.srpnja dobiti jedinstveni pravopis, koji bi, nadaju se u Institutu, trebao biti obvezujući u javnoj uporabi, odnosno u školama, državnoj i lokalnoj upravi i službama te u institucijama EU.

- Nadamo se da će u javnoj raspravi doći do konsenzusa. Ovo je pravopis koji nastoji objediniti sve hrvatske pravopisne kodifikacije, a predstavlja spoj tradicije i upotrijebljenosti u praksi – pojasnio je Jozić.

Posljednjih godina neujednačena pravila u postojeća četiri pravopisa stvarala su zabune, no oko nekih prijepora ni novi pravopis ne predlaže, čini se, posve striktna i decidirana rješenja. Točnije, predlagači su se u prijedlozima opredijelili za preporučene, dopuštene i istovrijedne inačice. Primjerice, u pisanju negacije glagola htjeti preporučuje se kao ispravno sastavljeno pisanje – neću, nećeš, nećemo. No, iako ne preporučuju, filolozi Instituta dopuštenim smatraju pisanje i oblika ne ću, ne ćeš, ne ćemo.

- U hrvatskoj pravopisnoj tradiciji češće je sastavljeno pisanje niječnice, no pojavljuje se i rastavljeni oblik ne ću, koji ne preporučujemo, ali dopuštamo – pojasnila je filologinja dr.sc. Ermina Ramadanović.

Ipak, pretpostavlja se da će sastavljeni oblik biti propisan na standardnojezičnoj i udžbeničkoj razini, a rastavljeni za neslužbenu uporabu. Nadalje, oko toliko spominjane gr(j)eške i pogr(j)eške, ne nameće se jedno rješenje kao jedino ispravno. Jezikoslovci Instituta predlažu, naime, da se iza pokrivenog r češće piše e, a ne je – na primjer, brijeg – brežuljak, bregovit (ali je dopušteno i bregovi i brjegovi), grijeh – greška i pogreška, što preporučuju, ali može i grješka i pogrješka, strijela – strelica, streljač, streljivo (ali može i strjelica).

- Zbog potvrđenosti u uporabi može se pisati grješka, krjepost, pogrješka, strjelica i vrjedniji, ali to nisu rješenja koja preporučujemo – istaknula je filologinja dr.sc. Lana Hudeček. Kada su u pitanju religijsko-moralni termini, odnosno tvorenice od imenice grijeh, preporučuju istovrijedne dvojnosti bezgrešan i bezgrješan, grešan i grješan, grešnica i grješnica, grešnik i grješnik. Zbog izrazite potvrđenosti u praksi slične dvojnosti dopuštaju i u riječima spriječiti i unaprijediti, a jedino obvezno pisanje je u imenici ogrjev.

Besplatno online

Zadatci, pogotci, sudci, želudci, otpadci – dobili su prednost nad oblicima bez „d“ i „t“ i to, kako objašnjavaju u Institutu, zbog načela sustavnosti preporučeno je da „t“ i „d“ ne ispadaju, ali zbog uporabne čestoće dopušteno je i pisanje preci, suci, sveci, deseci, zadaci, želuci. No, kada bi njihovo nepostojanje moglo izazvati zabunu, kao pluralni oblici za petak, bitak, tetak (peci, bici, teci) „t“ i „d“ ne smiju otpasti. Ostala rješenja i dvojbe svi građani mogu pogledati na mrežnim stranicama Instituta, gdje je novi pravopis dostupan potpuno besplatan.

Ministrica kulture Andrea Zlatar i Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović

‘Sjajan posao’

•• Predstavljanju novog pravopisa nazočili su i ministri znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te kulture Andrea Zlatar.

- Hrvatskoj je potreban jedinstveni pravopis koji neće izazivati prijepore te u djece, osobito školske dobi, stvarati zbunjenost. Drago mi je što donosimo pravopis prije ulaska u EU. To je sjajan posao – izjavio je ministar Jovanović, koji je već najavio da će nova generacija udžbenika 2014. godine biti usklađena s novim pravopisom. Ministrica Andrea Zlatar istaknula je da na pravopisu treba raditi kako bi razina javne uporabe i obrazovanja imale ujednačenu praksu.

- Literarna upotreba i dalje može ostati izazov poigravanja – poručila je ministrica Zlatar.


Marijana CVRTILA
FOTO: BRUNO KONJEVIĆ / CROPIX







Naslovnica Kultura