Novosti Hrvatska

Sinonim hrabrog novinarstva

Radni vijek posvetila otkrivanju afera: Jasna Babić pisala je o mafiji, ubojstvima, ratnim zločinima, ali i političkim manevrima od Tuđmana do Sanadera

Sinonim hrabrog novinarstva

Dugogodišnja novinarka Jasna Babić koja je u 60 godini u utorak umrla od posljedica teške bolesti, dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 1996. i nagrade za životno djelo Otokar Keršovani za 2016., izvijestilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Preminula poznata novinarka Jasna Babić: karijeru je započela u omladinskim novinama, bila je ratna reporterka, pisala za gotovo sve relevantne hrvatske medije

Babić je u novinarstvu od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i pisala je za brojne časopise od Poleta i Studentskog lista do Večernji lista, Slobodne Dalmacije, Globusa i Nacionala te portala Lupiga.com.

Njezine dvije knjige, „Zagrebačka mafija“ i „Urota Blaškić“ dosežu širi kontekst umrežavanja podzemlja, kriminalaca i predstavnika državnih institucija, obavještajnih službi i pravosuđa, sve do vremena, kada se malo tko to usudio izreći.

U profesionalno novinarstvo ušla je 1987. kao već afirmirana novinarka, a  2017. kad je zaokružila 30 godina novinarskog rada i 60 godina života dobila je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Ostat će upamćene njezine riječi koje su citirane na dodjeli nagrade  za životno djelo Otokar Keršovani za 2016. na koju nije mogla doći. "Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme".

HND navodi da su vrsnoća i strast kojom je prepoznavala naloge vremena i ispisivala važne tekstove krajem turbulentnih osamdesetih ključna odrednica njezina novinarstva.

Sredinom osamdesetih zapažena je njezina serija reportaža objavljivana u Poletu, s putovanja autostopom od "Triglava do Gevgelije", danas gotovo zaboravljeni žanr, u kojemu je ispisivala dojmove i slike Jugoslavije i početke rastakanja jednoga sustava. Za vrijeme rata radila je kao ratna reporterka, da bi se nakon toga posvetila istraživanju afera koje su devedesetih potresale Hrvatsku, podsjeća novinarska udruga.

Sudjelovala je u samim počecima magazina Globus, a zasluge ima i za proboj Nacionala, lista kojemu je jedan od osnivača. 
Kada su je kolege predlagale za nagradu za životno djelo isticali su njene dojmljive reportaže, ali i otkrivanje brojnih afere. Za niz tekstova 1996.  o prisluškivanju novinara, sindikalnih lidera i oporbenih političara dobila je i nagradu HND-a za istraživačko novinarstvo „Marija Jurić Zagorka“.

U uvodniku HRT-ove emisije Nedjeljom u 2, emitirane 2. siječnja 2011., novinarka Đurđica Čočić opisala ju je kao „jednu od rijetkih iz novinarske sorte koja je cijeli svoj radni vijek posvetila otkrivanju afera, raskrinkavanju kriminalaca, pisala o mafiji, ubojstvima, ratnim zločinima, ali i političkim manevrima od Tuđmana do Ive Sanadera“, a novinar Ladislav Tomičić za isti je uvodnik rekao da je Jasna Babić „jedna od deset posto hrvatskih novinara koji još uvijek mogu hodati uzdignute glave“.

Jasna Babić rođena je 13. veljače 1957. u Zagrebu, a komemoracija će joj biti u ponedjeljak 6. studenog u 10 sati.

 

Naslovnica Hrvatska