Novosti Hrvatska

nama ali

Ubijeno je 300 žena, nasilje u obitelji raste, a konzervativci govore o rodu: evo što je istina, a što prodavanje magle oko Istanbulske konvencije

nama ali

U hrvatskoj političkoj javnosti u zadnje vrijeme živo se raspravlja o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Dok donošenje i prihvaćanje toga dokumenta međunarodnog prava jedni smatraju civilizacijskim dosegom, drugi – uglavnom konzervativni krugovi povezani s Katoličkom crkvom – ovu konvenciju nazivaju "ideološkom podvalom", tražeći od Vlade i Sabora njezino odbijanje.

Što je, zapravo, Istanbulska konvencija, što predstavlja, s kakvim je ciljem donesena, zašto ju je Hrvatska u siječnju 2013. godine potpisala, a danas oklijeva s njezinim prihvaćanjem i provođenjem, te što će se dogoditi ako je, kako to uporno zahtijevaju ultrakonzervativne obiteljske udruge, Hrvatska ne ratificira?

Što sve postaje kazneno djelo?

Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kako joj glasi puni naziv, donesena je 2011. godine u Istanbulu, a na snazi je od 1. kolovoza 2014. godine. Pravno je obvezujući međunarodni ugovor, prvi u Europi koji kriminalizira različite oblike nasilja nad ženama, uključujući nasilje u obitelji, fizičko i psihičko nasilje, seksualno nasilje, seksualno uznemiravanje, silovanje, uhođenje, sakaćenje ženskih spolnih organa, zločine počinjene u ime "časti", prisilni brak, prisilni pobačaj i prisilnu sterilizaciju.

Katolički fundamentalisti predali Saboru 168.000 potpisa za zabranu pobačaja pa iznijeli nove skandalozne tvrdnje o silovanim ženama

Potresna ispovijest mlade Splićanke: Muž me i trudnu mlatio, visila sam s desetog kata, prijeti da će me raskomadanu voziti po gradu... Nakon svega, uzeo mi je djecu

U različitim zemljama, naime, s različitom tradicijom, običajima, kulturom, vjerom i društvenim okolnostima prevladavaju i provode se različiti oblici nasilja, no Konvencijom se proširuje pravni okvir kako bi ih sve obuhvatio, standardizirao i ojačao mehanizme kažnjavanja, kao i sustav pomoći i zaštite.

Konvencija, također, naglašava da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava, oblik diskriminacije žena te uzrok i posljedica nejednakosti između žena i muškaraca, a od tijela vlasti zahtijeva proaktivno usvajanje opsežnih i multidisciplinarnih mjera kako bi se nasilje spriječilo, žrtve zaštitilo, a počinitelje progonilo.

Konvencija prepoznaje da je nasilje nad ženama rodno utemeljeno i jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce.

U Konvenciji termin "rod" označava "društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce", a "rodno utemeljeno nasilje nad ženama" definirano je kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.

Predsjednica udruge koja se jedina u Dalmaciji brine o žrtvama nasilnih djela: Žene sedam godina trpe nasilje prije negoli ga se usude prijaviti

Hrvatska se prisjeća triju ubijenih žena na zagrebačkom sudu

Konzervativci u Hrvatskoj, krugovi oko Željke Markić i njezine udruge "U ime obitelji", udruga "Vigilare", Crkva te njihovi svjetonazorski srodnici podigli su veliku buku oko spomenutih termina, bojeći se da se Istanbulskom konvencijom, uz neosporno korisne društvene mjere, pokušava podvaliti "rodna ideologija" koja, prema njihovim zamislima, potire muški i ženski spol kako bi se nametnuli različiti neprihvatljivi rodni identiteti (na prosvjednim plakatima konzervativaca definirani kao "ono").

Činjenica je, međutim, da hrvatsko zakonodavstvo pojmove "rod" i "rodni identitet" poznaje otprije (unesene u Zakon o suzbijanju diskriminacije), te da je hrvatski Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji usklađen s tekstom Konvencije, sa svim njezinim odredbama i definicijama, uključujući i one koje se odnose na "rod" i "rodno utemeljeno nasilje nad ženama".

U Europi svaki tjedan ubiju 50 žena

Konvencija je usmjerena na žrtvu čija prava stavlja središte svih mjera koje predviđa i koje će se provoditi suradnjom svih nadležnih tijela, institucija i organizacija. Koliko je to doista potrebno, s obzirom na porast broja slučajeva nasilja u cijeloj Europi, možda najbolje pokazuju brojke: prema podacima istraživanja europske Agencije za temeljna prava (FRA), kao i rezultatima drugih istraživanja, u Europi svakog tjedna od posljedica nasilja u obitelji koje prakticiraju muškarci umre 50 žena; 95 posto ukupnog nasilja u obitelji usmjereno je na žene, jedna od tri žene doživi fizičko ili seksualno zlostavljanje od 15. godine, a jedna od četiri tijekom trudnoće; 75 posto žena žrtve su seksualnog zlostavljanja na radnome mjestu, a jedna od deset žena žrtve su seksualnog zlostavljanja preko novih tehnologija.

Brutalno nasilje na Bačvicama: pijan bivšu suprugu izvukao iz noćnog kluba i izudarao rukama i nogama, a 'muškarčine' su samo gledale...

Muškarac koji je suprugu ubio puškom dok je bila na koljenima osuđen na 31 godinu zatvora

Što se Hrvatske tiče, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine, 2016., u odnosu na pretprošlu za 127 posto narastao broj prijavljenih kaznenih djela nasilja u obitelji. Što se tiče kaznenih djela protiv spolne slobode, silovanja je manje za 16,7 posto, ali je zato broj prijavljenih "spolnih odnošaja bez pristanka", koje od silovanja dijeli tek tanka linija pravnog tumačenja, u porastu za gotovo 300 posto.

Na koncu, prema podatku koji je prošlog studenog iznesen na Regionalnoj konferenciji "Femicid Watch – za prevenciju femicida u RH", u zadnjih deset godina u Hrvatskoj je ubijeno 300 žena.

Prihvaćanje Konvencije značilo bi nadogradnju postojećeg nacionalnog zakonodavstva koje se odnosi na žrtve nasilja, odnosno proširenje definicije nasilja, podizanje razine zaštite žrtve i strože kažnjavanje nasilnika.

Župan Tomašević prijavljen zbog nasilja u obitelji, policija mu u kući pronašla nelegalno oružje

Svećenik stao u obranu HDZ-ovca koji je tukao vlastitu suprugu i osudio 'linč nad nesretnim županom'

Države bi, među ostalim, trebale osigurati i "odgovarajuće financijske i ljudske resurse" za borbu protiv svih oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom (koja štiti i druge žrtve nasilja – muškarce, djecu, starije osobe, tražitelje azila, migrante itd.).

Konvencija, među ostalim, nalaže da žrtve nasilja imaju pristup uslugama koje bi im pomagale pri oporavku, uključujući pravno i psihološko savjetovanje, financijsku pomoć, obrazovanje, pomoć pri pronalasku mjesta za stanovanje, pri zapošljavanju; države moraju otvoriti dovoljan broj odgovarajućih i lako dostupnih skloništa kako bi se osigurao siguran smještaj i kako bi se žrtvama, osobito ženama i djeci, aktivno pomoglo.

Izvlačenje na račun skupoće

Iz svega toga jasno je da primjena Konvencije i košta. Kako je svojedobno upozorila europarlamentarka iz redova SDP-a Biljana Borzan, članica Odbora EP-a za ravnopravnost spolova, države EU-a koje nisu usvojile Konvenciju pravdaju se visokim troškovima implementacije (iako svoju cijenu ima i nasilje: godišnji trošak nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja u Uniji je 2011. godine, kad je Konvencija donesena, iznosio 228 milijardi eura, ili 1,8 posto BDP-a EU-a, od čega je 45 milijardi godišnje išlo za javne i državne službe, a 24 milijarde eura cijena je izgubljene gospodarske proizvodnje).

Muškarac zlostavljao ženu i prijetio joj, sud mu odredio jamčevinu: 'Ovdje će biti puno krvi! Zaklat ću tebe pa sebe! Ubit ću sina!'

Brak iz pakla: ženu zatočio, tjerao da jede sol i papar, vezao sajlom za automobil i vukao...

Drugi, međutim, upozoravaju kako nije u pitanju novac, nego manjak političke volje, bez obzira na to što bi primjena Konvencije kao moćnog alata značila manje nasilja i za golemi broj žena bolju i kvalitetniju svakodnevnu zaštitu.

Ne ratificira li Hrvatska na koncu ovu Konvenciju, ne znači da se ona neće primjenjivati. Kako je u razgovoru za N1 televiziju objasnila Snježana Vasiljević s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao članica EU-a obvezni smo implementirati ono što i Unija u vlastito zakonodavstvo, što dovodi do toga da se žrtve nasilja, kad EU danas-sutra poboljša svoj zakonodavni okvir temeljem Istanbulske konvencije, odnosno uvede širi okvir direktiva za suzbijanje nasilja nad ženama, pred nacionalnim sudovima mogu izravno pozivati na europsko pravo.

 

 

Naslovnica Hrvatska