Novosti Hrvatska

razgovor s vođom SDSS-a

Milorad Pupovac progovorio o aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj, evo što je rekao o Željki Markić, Plenkoviću, kaosu u SDP-u, desničarskom orgijanju po Zagrebu...

razgovor s vođom SDSS-a

O tome zašto ne bi mogla proći najnovija referendumska inicijativa Željke Markić i Ante Đapića, što je pozadina postavljanja ploče u Jasenovcu, kakva je sudbina aktualne Vlade i zašto smatra da je premijeru Andreju Plenkoviću zadnji čas za obračun s klerikalnom desnicom za Jutarnji list govori predsjednik SDSS-a, Milorad Pupovac.

Očekujete li da će se doista realizirati inicijativa za referendum o izmjeni izbora zastupnika nacionalnih manjina?

- Prema mišljenju Ustavnog suda, takva inicijativa ne bi bila moguća. Ustavni sud je kazao da se o materiji koja se tiče ljudskih i manjinskih prava ne bi moglo odlučivati na referendumu. Budu li se poštivali međunarodni ugovori potpisani od prvog dana priznanja Hrvatske i pristupanja ključnim međunarodnim organizacijama kao što su UN, Vijeće Europe, posebno Europska unija, takav referendum ne bi bio moguć. Stečena prava pripadnika nacionalnih manjina, uključujući predstavljenost u Hrvatskom saboru, sastavni su dio tih ugovora. Referendum nije moguć ni ako se budu štitili sporazumi koje je Hrvatska potpisala s pojedinim zemljama i u kojima se izrijekom kaže da će model koji je na snazi biti poštovan.

Čini se da nikome nije drago što osam manjinskih zastupnika ima moć odlučiti tko će vladati zemljom i što ste jezičac na vagi. Osjećate li tu poziciju kao moć ili vam je ona teret?

- Zastupnik sam kao i ostalih 150. Moje kolege iz SDSS-a i Kluba nacionalnih manjina, nas osam, smo po Ustavu istih prava i obaveza kao i zastupnici birani u ostalih deset izbornih jedinica, ili birani iz XI izborne jedinice za dijasporu. Kada se biraju zastupnici po ovome, za birače Srbe nepovoljnom modelu koji ih ne stimulira da uzimaju roze listiće, dobivamo broj glasova koji je jednak prosječnoj vrijednosti mandata ostalih zastupnika biranih u redovnim izbornim jedinicama.

Govori se suprotno, čak se kao glavni argument za referendum iznosi da ste izabrani s višestruko manjim brojem glasova nego ostali zastupnici.

- To su manipulacije. SDSS-ovi zastupnici su i na zadnjim izborima među prvih 25 od 151 po broju preferencijalnih glasova. Ja sam 11., Horvat je 19., a Milošević 24. Na europskim izborima na koje sam izašao kao kandidat zajedničke liste bio sam osmi po broju osvojenih mandata od svih kandidata koji su izašli na izbore. Ova činjenica, a i ustavne obaveze nalažu nam da sudjelujemo u najtežim odlukama političkog života. Baviti se manjinskim pravima u našoj zemlji je jedan od najtežih poslova koji se mogu politički raditi.

Jesu li pripadnici nacionalnih manjina i vi osobno prava meta klerikalno desnih političkih stranaka i organizacija ili se preko vas udara Vladu i premijera Andreja Plenkovića?

- Posrijedi je jedno i drugo. SDSS i ostali zastupnici, posebno doktor Furio Radin, a i ja osobno smo mete. To je zato što se suprotstavljamo ultrakonzervativnom klerikalno nacionalističkom projektu zemlje. Pa i određenim snagama koje obnavljaju proustašku filozofiju i proustašku političku praksu. Smetamo snagama koje žele smanjiti politički pluralizam u zemlji, koje žele redefinirati Ustav i vratiti Hrvatsku u predmoderna vremena prije Francuske revolucije. Dakle, ne prije socijalističke, nego prije Francuske revolucije, prije građanskih prava i sloboda. Oni koji pod firmom borbe protiv komunizma zapravo žele neslobodnu zemlju s elementima tradicionalnog koncepta političke filozofije. Njima smetaju manjine jer je tako najlakše zaluditi narod i reći, eto vidite što oni imaju, a mi nemamo. Naša djeca odlaze. Pritom se zaboravlja što se sve poduzima da u sredinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina ljudi ostanu, bili Srbi ili Hrvati. Njima to nije važno jer žele osvojiti duhovno političku vlast pa makar zemlja bila prazna i pusta.

Koliko sukobi unutar SDP-a kompliciraju političku situaciju u zemlji i u kojoj mjeri neartikulirane lijeve politike otvaraju prostor konzervativnim snagama?

- Za Hrvatsku je presudan oporavak SDP-a. Što prije SDP izađe iz svoje kaotične i dramatično loše situacije, to bolje za HDZ i Vladu Andreja Plenkovića i ukupan politički život u Hrvatskoj. To tvrdim zato što će ih konsolidirani SDP tjerati da rade drugačije, jer će nametnuti glas i vrijednosti koje će Hrvatsku sačuvati od ekstremnih politika, političkih zamisli i ekstremnih političkih djelovanja. Zato doista želim da SDP što je moguće prije pronađe ključ s kojim će izaći iz sobe kaosa u kojoj je trenutno zatvoren.

Oko ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu s vremenom ste razblažavali stav i na kraju pristajete da Povjerenstvo za prošlost donese svoj sud prema totalitarnim režimima, a da se potom piše zakon. Je li to davanje kredita Plenkoviću ili naprosto niste spremni rušiti Vladu?

- Iskreno, neće Povjerenstvo Plenkoviću i Vladi riješiti problem. To moramo mi. Zakon neće raditi Povjerenstvo niti će ono interpretirati ustavnu praksu na način na koji to čini saborski Odbor za Ustav, Sabor sam po sebi ili Ustavni sud. U razgovoru s nekim članovima Povjerenstva sam shvatio da imaju platformu koja predstavlja solidnu osnovu za neku vrstu usuglašenosti. Ako je tako, ne mogu biti protiv te platforme bez obzira na činjenicu da njen učinak na zakonodavni okvir ne može biti direktan. Tu je mnogo direktniji Ustav i njegova preambula, njegove temeljne odredbe o jednakosti i nacionalnoj ravnopravnosti te ustavna i sudbena praksa. Dakle, nije to davanje kredita Plenkoviću, nego produžetak utakmice koja se mora završiti u rokovima u kojima se produžeci igraju. Da smo to uradili ranije, danas ne bismo imali na leđima.

Je li Povjerenstvo za prošlost tijelo iza kojega se Plenković skriva od političke odgovornosti?

- Kada bi bilo tako, to bi bilo veoma pogrešno. Plenković je prvi čovjek Vlade, prvi čovjek HDZ-a, a to znači prvi čovjek hrvatske politike. Skrivanje od najozbiljnijih tema ne bi bilo dobro za njega, za zemlju i u tom smislu vidim evoluciju koja je rezultat sazrijevanja svijesti kod predsjednice države i premijera.

Plenković govori o HDZ-u kao demokršćanskoj stranci desnog centra. Kako, kao koalicijski partner, vidite politički profil HDZ-a i je li Plenković stranku vratio na smjer kojim ju je vodio Ivo Sanader, a nastavila Jadranka Kosor?

- Tuđmanov HDZ je bio više narodnjački nego demokršćanski. U međuvremenu su nastale nepolitičke snage koje bi klerikalnu dimenziju učinile snažnijom od narodnjačke. I tu je opasnost za Andreja Plenkovića kao što je bila i za Tomislava Karamarka, te svakog lidera od 2013. kada je posrijedi HDZ. To je opasnost za Hrvatsku i tko god će voditi HDZ, toga mora biti svjestan. To više nije Tuđmanov HDZ niti Radićeva ideja desnog centra, kao ni bilo koga od onih koje smatramo očevima domovine. To je projekt koji je mnogo bliži posrnulim, desnim i za Hrvatsku nesretnim i tamnim političkim projektima. Zato obrana istinskih demokršćanskih vrijednosti kakvih imamo u Njemačkoj ili Austriji kod narodnjaka je iznimno zahtjevan posao i oko toga ne može biti dileme.

Nakon paljenja Novosti na Trgu bana Jelačića gostovali ste na RTS-u i tamo konstatirali da je riječ o vandalizmu i nasilju koje prolazi bez sankcija, te naveli da je potrebno održavati redovne konzultacije o položaju Srba i s Vladom u Zagrebu i Beogradu. Hoće li biti takvih konzultacija?

- Krenimo od našeg premijera. Tu konzultacije trebaju biti česte. Budući da je manjinska politika opet postala meta napada, a pitanje manjina sredstvo za antidemokratsku kampanju u Hrvatskoj, onda nema nikakve sumnje da vladajuća koalicija to mora staviti na dnevni red i o tome razgovarati. Ne možemo se praviti da se ne događa to što se događa, okretati glavu i ne čuti. Premijer je na jednom sastanku s predstavnicima opozicije, kao i na sastanku klubova vladajuće koalicije, već upozorio da postoji opasnost da se ovo pretvori u ozbiljan problem za Hrvatsku u međunarodnim i međudržavnim odnosima.

Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE

Naslovnica Hrvatska