Novosti Hrvatska

opet se lome koplja

Vlada mijenja Zakon o vodama kako bi HEP-u podigla cijenu prije prodaje: državna tvrtka postaje vlasnik elektrana, ali ne i akumulacijskih jezera

opet se lome koplja

Paralelno s najavom o mogućnosti privatizacije najmanje 25 posto Hrvatske elektroprivrede, Ministarstvo energetike i okoliša je u javnu raspravu uputilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o vodama kojim se predlaže da se HEP-u u vlasništvo vrate brane i drugi hidroenergetski objekti koji su im oduzeti izmjenama zakona iz 2009.

Na taj način, spekulira se, HEP-u bi se podignula kupoprodajna vrijednost, jer bi rijetko koji investitor kupio ovu energetsku kompaniju, a da u stvari nema u vlasništvu hidroelektrane.

Do sada su mediji objavili reagiranje Ministarstva energetike u kojem se navodi kako bi izmjenama zakona država "zadržala vlasništvo na vodnom dobru, odnosno zemljištu, a HEP-u bi se vratilo vlasništvo hidroenergetskih objekata", a ovom prilikom objavljujemo i zakonsku točku kojom se to regulira, a koja i dalje izaziva kritičke reakcije iz elektroenergetskog miljea.

"RH prenosi vlasništvo nad vodnim građevinama za proizvodnju električne energije, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, koje je je stekla temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o vodama u korist Hrvatske elektroprivrede d.d., bez naknade. Ovaj prijenos ne smatra se isporukom dobara niti uslugom u smislu poreznih propisa", glasi dio članka 87. prijedloga Zakona o vodama. Nadalje se navodi kako bi se na zemljištu na kojem su izgrađene vodne građevine za proizvodnju električne energije "prije stupanja na snagu ovoga Zakona osnivalo pravo građenja tih građevina na javnom vodnom dobru, osim akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, u korist HEP-a, bez naknade na rok od 50 godina od stupanja na snagu ovoga Zakona".

HEP: smanjuju nam vrijednost

To po svemu znači da bi HEP u vlasništvo dobio brane i druge objekte hidrocentrala, ali ne i vlasništvo nad zemljištem na kojem su izgrađeni ti objekti, kao što u vlasništvo ne bi dobio i zemljište na kojem su napravljena akumulacijska jezera.

U toj su nam kompaniji službeno kazali kako će "HEP d.d., sukladno proceduri savjetovanja, uputiti svoje prijedloge i sugestije oko izmjena pojedinih odredbi aktualnog Zakona o vodama, a u svrhu detaljnijeg reguliranja pravnog statusa vodnih građevina za proizvodnju električne energije", no neslužbeno se može čuti kako u toj kompaniji, kao i u dijelu Vlade, nisu zadovoljni takvih rješenjem. Radi se o tome da u HEP-u i dijelu Vlade nisu zadovoljni time da dobiju samo vlasništvo i pravo upravljanja branom i drugim objektima hidroelektrana, a ne i zemljištem, uključivo i zemljište akumulacijskih jezera, jer bi to značilo umanjenje vrijednosti kompanije u odnosu na stanje od prije 2009., ali i manju operativnu djelotvornost HEP-a.

Naime, budući da bi država i Hrvatske vode i dalje zadržale vlasništvo nad zemljištem, HEP bi za svaku intervenciju morao tražiti dozvole od Hrvatskih voda, što bi umnogome, ističu neslužbeno naši sugovornici, narušavalo operativnu funkcionalnost kompanije.

Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata nam je rekao kako ni u sindikatu nisu zadovoljni zakonskim prijedlogom i da će tražiti da se HEP-u vrati vlasništvo nad zemljištem na kojem su izgrađene hidroelektrane. "To ne govorim u kontekstu moguće prodaje HEP-a, što je sasvim odvojena tema, već u kontekstu vlasničkih i operativnih pitanja naše kompanije", kazao nam je Čorak.

Rasprava do 9. rujna

Očigledno je da HEP ulazi u još jednu turbulentnu fazu vlasničko-operativno-privatizacijskih problema, a koplja će se, kako je uobičajeno kada je HEP u pitanju, lomiti i u samoj Vladi. U Ministarstvu energetike, pak, ne kane popustiti na ovoj točki.

"U RH su akumulacije, kao vodne građevine za proizvodnju električne energije, izgrađene u koritima površinskih voda (rijeka i drugih manjih vodotoka) koja sukladno Zakonu o vodama imaju pravni status vodnog dobra i u vlasništvu su RH. S obzirom na to da akumulacija i zemljište na kojem je izgrađena fizički čine neodvojivu cjelinu, nemoguće je odvajati vlasništvo akumulacije kao građevine i zemljišta ispod nje. Zbog toga je novim Prijedlogom nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama propisano da akumulacije, kao i dovodni i odvodni kanali koji čine tehnološku cjelinu, ostaju u vlasništvu države s pravom upravljanja HEP-a. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama se nalazi u javnoj raspravi koja traje do 9. rujna te se svi zainteresirani mogu javiti sa svojim prijedlozima i komentarima", poručili su iz Ministarstva kojem je na čelu Tomislav Čorić.

 

Naslovnica Hrvatska