Novosti Hrvatska

Znanstvenici 'opleli' po kurikulumu

'Ne trebaju nam mladi ljudi koji ne znaju puno, a misle da mogu sve komentirati'

Znanstvenici 'opleli' po kurikulumu

Više od 40 tisuća građana na trgovima 13 gradova reklo je u srijedu što misli o kurikularnoj reformi te njezinu voditelju u ostavci Borisu Jokiću i Ekspertnoj radnoj skupini kojima su dali neupitnu potporu. Dok se i na ovom pitanju javnost uspjela polarizirati, a strasti su uzavrele, izvan fokusa ostali su rezultati stručne rasprave koja je trajala do 1. svibnja i u koju je pristiglo oko tri tisuće očitovanja pojedinaca i mjerodavnih institucija na predložena 52 kurikularna dokumenta. Dok se još uvijek čekaju rezultati te rasprave i informacije o tome što je od primjedaba usvojeno, a što je preduvjet da bi mogla početi javna rasprava, iz dosad dostupnih podataka može se zamijetiti da stručna javnost nije štedjela predložene promjene.

Također, iz zaključaka recenzija stručnjaka o kurikularnim dokumentima, koje je kao prilog stručnoj raspravi zatražila HAZU, kao i zaključaka okruglog stola koje je 23.ožujka organiziralo Zagrebačko sveučilište na ovu temu, vidljivo je da je prijedloga o proširenju Ekspertne radne skupine Borisa Jokića bilo i prije nego li je buru izazvao isti zahtjev saborskog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu. Stručni recenzenti za potrebe HAZU-a tako su predložili proširivanje Eskpertne radne skupine i svih predmetnih povjerenstava vrhunskim stručnjacima međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM (prirodoslovno-matematičkog) područja, hrvatskog jezika, povijesti, kao i istaknutim praktičarima iz škola. Na okruglom stolu Zagrebačkog sveučilišta zatraženo je čak da se Ekspertna stručna skupina proširi sa 7 na čak 20 članova.

Fizika je preopširna

Zanimljive su i kritike znanstvenika s Instituta Ive Pilara, koji u recenziji kurikularnih dokumenata što je potpisuje prof. dr. Nenad Pokos, predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta, nakon temeljite analize i pregleda svih predloženih dokumenata zaključuju da se radi o nezavršenoj verziji.

- Kao znanstvenici Instituta koji se u svome radu vode najvišim standardima profesionalnosti, smatramo da je potpuno neopravdano i štetno poduzimati bilo kakve promjene temeljem nezavršenih ili polovičnih dokumenata – upozoravaju s Pilara. Primjedbe su dali i na predloženi model osnovne škole 3+3+3 koji, kažu, ne postoji nigdje na svijetu, osim u Sloveniji. To nas vodi nazad, a ne naprijed, ističu, upozoravajući kako predložena rješenja vode još većem opterećenju, a ne rasterećenju učenika. S Instituta zahtijevaju izradu temeljitih simulacijskih studija predloženih rješenja a traže i osnivanje nepristranog i kompetentnog međuinstitucionalnog stručnog tima koji će analizirati prispjele primjedbe stručne i javne rasprave i donijeti zajednički zaključke i preporuke.

U nizu primjedbi koje su akademici, znanstvenici i praktičari iz škola dostavili HAZU te uputili u stručnu raspravu vidljivo je da velik problem predstavljaju rješenja vezana uz prirodoslovno i matematičko područje, a posredno i hrvatsko gospodarstvo. Oni upozoravaju da bi izbornost od trećeg razreda srednje škole, osobito u općim gimnazijama, mogla smanjiti interes za to područje i ugroziti upise na inženjerske studije.

-U predloženom modelu izbornosti cjelovite kurikularne reforme obrazovne šanse bi bitno ovisile o veličini škole koju učenik pohađa, odnosno predloženi model bitno favorizira učenike iz većih gradova nauštrb učenika iz manjih sredina – upozoravaju akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara Nikšić, s Odsjeka za fiziku zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Profesor Damir Kliček, iz Elektrostrojarske škole u Varaždinu, podsjetimo, kao član radne skupine za novi kurikulum iz fizike, dao je izdvojeno mišljenje na prijedlog za taj predmet, upozoravajući kako se gradivo fizike "umjesto da se rasteretilo, dodatno opteretilo novim pojmovima, sadržajima i pojavama i nemoguće ga je ostvariti osim možda trčeći kroz gradivo“.

Homer mora ostati

Akademik Ranko Matasović, profesor na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u detaljnoj analizi, među ostalim, pozdravlja što se u svim jezičnim predmetima naglasak stavlja na svladavanje komunikacijskih kompetencija i usvajanje praktičnog jezičnog znanja. Međutim, kritizirao je metodologiju, odnosno upozorava da su autori reforme odabrali model u kojemu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih "ishoda učenja“ a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja, te su taj model primijenili na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. To je samo jedan od mnogih modela u suvremenoj psihologiji obrazovanja i pedagogiji, kaže on, teorija koja je u velikoj mjeri kontroverzna. “Uvođenje tabica s ishodima učenja na društveno-humanističke fakultete dočekan je s posvemašnjim podsmjehom, nije pokazao nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se taj model želi protegnuti na cijeli obrazovni sustav“, upozorava akademik Matasović.

-Predloženi kurikulum iz predmeta hrvatski jezik ima brojne pedagoške, stručne i znanstvene nedostatke i kao takav nikako ne smije ući u primjenu, to jest treba ga temeljito doraditi. Školom kakva se predlaže dobili bismo mlade ljude koji ne znaju mnogo, ali misle da o svemu mogu dati svoje mišljenje – ističu u primjedbama profesori Katedre za stariju hrvatsku književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, osobito kritizirajući predloženu nastavu književnosti za srednje škole "koja je zamišljena gotovo po načelu nekog čitalačkog kluba“. Zauzimaju se da se uz proizvoljni popis lektire nužno propiše obvezni minimum djela koja se moraju čitati, dok njihovi kolege s Katedre za noviju hrvatsku književnost pozivaju da se iz lektire nipošto ne izbacuju Homer i Ivo Vojnović.

Opširne kritike na predloženi kurikulum povijesti dala je, uz ostale, dr.sc. Jasna Turkalj s Hrvatskog instituta za povijest. "Očekivanjima koja se stavljaju pred učenike ne mogu udovoljiti ni studenti povijesti“, upozorava ona. Uz predviđeni tematski pristup u nastavi povijesti u srednjim školama (a u osnovnima će to biti kronološko-tematski), kaže, nemoguće je provesti državnu maturu ili natjecanja iz povijesti. Za povjesničare s tog Instituta neprihvatljivo je da se zastupljenost hrvatske povijesti svodi na 40 posto, umjesto dosadašnjih 60 posto satnice, jednako kao i svjetska, dok bi 20 posto trebali činiti slobodni sadržaji.


Javna rasprava idući tjedan

Što će od predloženih izmjena biti usvojeno, tek treba vidjeti. Tek kada predložene dokumente stručnjaci iz radnih skupina koji su na njima radili korigiraju u skladu s primjedbama, te materijale Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poslat će na javnu raspravu. Ona bi, kako doznajemo, trebala početi idući tjedan. MZOS je u tu svrhu oformio posebno operativno tijelo koje će moderirati javnu raspravu.


Ministarstvo na mukama

Iako su Boris Jokić i preostalih šest stručnjaka u Ekspertnoj radnoj skupini javno istaknuli zahtjev za razrješenjem, doznajemo da je u Ministarstvo stigao njihov mail u kojemu to razrješenje traže. Međutim, mail je nepotpisan, točnije, osim navođenja imena koji stoje iza tog zahtjeva, u dopisu nema vlastoručnih potpisa članova ERS-a, zbog čega u MZOS-u nisu sigurni koliko taj mail ima snagu službenog zahtjeva. Ministar ih još nije razriješio dužnosti, a ako toga nema, prema Odluci kojom je ministar Predrag Šustar 11.ožujka ove godine omogućio nastavak rada Jokićeva ERS-a, proizlazi da bi se i Jokić i njegov tim trebali vratiti i nastaviti rad tijekom javne rasprave. Prema toj odluci, naime, mandat ERS-a traje do završetka javnog savjetovanja o kurikularnim dokumentima.

Naslovnica Hrvatska