Novosti Hrvatska

turističke zone pod povećalom

Ivo Šimunović o prostornom planu: Sve ovo je suludo i to je urbanizam nemorala!

turističke zone pod povećalom

Mešetari jeftino kupuju  zemljište i pritiscima postižu promjenu plana kako bi zaradili, a administracija šuruje s njima. Svako selo traži od izrađivača plana da i njima ucrtaju turističke zone - smatra stručnjak za prostorno uređenje / CROPIX

Kada je prije šest godina svjetlo dana ugledao Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije (Master-plan), rečeno je kako tim dokumentom županijska vlast preuzima odgovornost planskog razvitka turizma, što se ne bi moglo ponoviti i danas kada je javnost ugledala izmjene Županijskog prostornog plana i 23 novoucrtane turističke zone na mjestima gdje ih nikada nije bilo.

Istodobno su iz novog dokumenta koji definira turističku budućnost županije s gotovo dvostruko većim turističkim prometom od ostatka Dalmacije i “ispale” 24 turističke zone koje su bile predviđene prijašnjim planovima.

Prikrivena betonizacija

Javnost je tu igru brojkama novih turističkih zona koje su nikle kao gljive poslije kiše, osobito na otocima, dočekala sa skepsom strahujući kako bi taj dokument mogao postati nova osnova za betonizaciju i apartmanizaciju neizgrađenih dijelova otočnih i obalnih prostora, a sve pod krinkom turističkog razvitka.

Naime, taj bi planski dokument morao biti usklađen s Glavnim planom razvitka turizma, koji je svojedobno predvidio realizaciju 142 velika projekta uz ulaganja od oko dvije milijarde eura, ponajprije u hotele visoke kategorije kojih na ovom području kronično nedostaje.

Nasuprot tome, predloženim izmjenama Županijskog prostornog plana predviđena je mogućnost izgradnje apartmana s ukupno 17 tisuća kreveta. Budući da na području Splitsko-dalmatinske županije već postoji oko 100 tisuća apartmana, čime je, po svim ocjenama struke, ponuda nadišla potražnju, lako je zaključiti da je Prostorni plan u potpunoj suprotnosti s planovima razvoja turizma.

Naime, tek četiri od 24 novoplanirane turističke zone nalaze se u prvoklasnoj turističkoj namjeni T1 u kojoj bi trebali biti jedino hoteli, i to na predjelima Vela Garška na Hvaru, Porat u Živogošću, Solatiša u Sućurju, Pod Prhovo na Drveniku Velom, te Zaravniče u Podstražju na Visu, s mogućnošću izgradnje ukupno oko 4000 postelja.

Na 17 novih lokacija predviđena je T2 zona, što znači da su na njima predviđeni apartmani s ukupnim kapacitetima od oko 17 tisuća postelja, dok se u T3 zoni, namijenjenoj za kampove, nalaze nove lokacije Grebišće u Jelsi i Bunje u Sumartinu s oko 600 kamp-mjesta.

Sukobljeni planovi

Prije šest godina, kada je predstavljen Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, polovina projekata iz njega odnosila se na izgradnju novih i podizanje kvalitete postojećih 136 tisuća jedinica smještajnih kapaciteta. Upravljajući svojim turističkim razvojem, rečeno je tada kako se do 2015. godine moraju za 80 posto podići karakteristike i profitabilnost hotelske i ugostiteljske ponude te udvostručiti zaposlenost u turističkoj i hotelskoj industriji.

Turistički plan kazao je da udjel hotelskog smještaja u ovoj županiji mora biti 35 posto u ukupnom smještaju, uz povećanje kvalitete i kategorije postojećih hotela na četiri i pet zvjezdica i cjelogodišnju sezonu. No, već na prvi pogled teško je zamisliti hotele s četiri i pet zvjezdica u infrastrukturno i prostorno potpuno nerazvijenim područjima otoka i obale na kojima su sada planirane turističke zone, pa je pitanje kakva vrsta turizma će se tu razvijati.
Infografika: Boško VESTIĆ
Prof. dr. Ivo Šimunović, stručnjak za prostorno uređenje, smatra da su “prezentirane izmjene Županijskog prostornog plana kriminalno djelo i treba ih odmah zaustaviti i proglasiti moratorij na sve prijedloge”.

– Prostorom se, naime, može trgovati, ali njegovom namjenom nipošto. Punih 40 godina sam bdio nad svakom lokacijom i pazio da se ne gradi više nego se može, jer nije turistički razvoj isto što i gradnja. Nama trenutačno cijeli turizam počiva na najnižoj razini usluge smještaja i prehrane, bez dodatnih sadržaja. Zato turistički razvoj srednje Dalmacije treba temeljiti na završetku i dopunjavanju, te kvalitetnom unapređenju postojećih turističkih zona, a ne novim morbidnim gradnjama – smatra naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, turizam je u svim prostornim planiranjima uvijek bio u najkvalitetnijim zonama dok se politika i mešetari nisu upleli u posao struke.

– Mešetari koji jeftino kupe zemljište pritiscima postižu promjenu plana i zarađuju na tome, a administracija šuruje s njima. Sada svako selo vrši pritisak na izrađivače plana da i njima ucrtaju turističke zone; kad imaju svi, zašto ne bi i oni?! To je postao eldorado administracije s neograničenom mogućnošću manipulacije.

Zamislite, jedna mala Nerežišća imaju dvije lokacije za golf, a Brač nema vode ni za zalijevanje poljoprivrede. Žele golfere koji dolaze privatnim avionima na odmor, a zatvaraju zračnu luku na otoku. Sve ovo je suludo i to je urbanizam nemorala! Struka ne može od sramote ni izgovoriti to što je predviđeno, jer su izmjene i dopune plana rađene po nalogu, a ne u skladu s autoritetom struke – zaključuje prof. dr. Šimunović.

RUŽICA MIKAČIĆ

Mamiću zeleno svjetlo za 2000 postelja

Unatoč naporima da doznamo tko su vlasnici nekih zemljišta koja bi novim planom postala turistička, do podataka je teško doći. Zna se da je teren u Lisičinama kod Marine u vlasništvu Tomislava Mamića, na kojem se sada daje šansa za izgradnju objekata s više od 2000 postelja.

Parcele u Junče ravni na Braču u vlasništvu su Ivana Kapetanovića, koji ima oko 300 tisuća metara četvornih koji su sada u turističkoj zoni s kapacitetom gradnje oko 800 postelja. Zemljište kod Milne, površine oko 40.000 kvadrata, u vlasništvu je ruskog ulagača, dok se “Mandarina Kapital” spominje kao vlasnik tisuća kvadrata u uvalama blizu Milne i Bobovišća.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last