Novosti Hrvatska

Mila Jelavić: 14.000 djece u Splitskoj županiji treba pomoć psihijatra i psihologa

... a nemamo  porast skrbi, što govori da sustav ne funkcionira – upozorava dr. Krnić. A psihološku i psihijatrijsku pomoć u županiji treba čak 14.000 djece

Oko 14 tisuća djece na području Splitsko-dalmatinske županije treba psihijatrijsku i psihološku pomoć, a samo tri tisuće tu pomoć i dobije. Nažalost, ako je suditi po reakcijama odgovornih, preciznije Županije, od osnivanja multidisciplinarne Poliklinike za zaštitu djece, po svemu sudeći, u skorije vrijeme neće biti ništa.

Alarmantne brojke u svom je izvješću iznijela pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, čiji su suradnici procijenili da ta problematika u našoj županiji samo raste. Samo dvoje dječjih psihijatara koji brinu o najmlađim pacijentima s poremećajima u ponašanju u čitavoj regiji, godišnje mogu zbrinuti maksimalno tri tisuće djece.

Zbog nepostojanja sustavne pomoći, dobar dio roditelja sa svojom je djecom prisiljen stručnu pomoć potražiti četristotinjak kilometara dalje – u zagrebačkoj Poliklinici, ili u najgorem slučaju – odustati od liječenja!

‘Nije problem u novcu’

Iz ureda pravobraniteljice upozoravaju kako djeca nemaju vremena čekati da sustav profunkcionira, jer izostanak pomoći nekad može biti koban.

Splitska psihijatrica Silvana Krnić, koja svakodnevno provodi tretmane i radi s najmlađima u Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, naglašava kako su kod djece u županiji svi oblici poremećaja u velikom porastu.

– Ogromno je povećanje broja depresivne djece, kao i one kod kojih se manifestiraju poremećaji u ponašanju kao posljedica zlostavljanja, vršnjačkog nasilja ili teško narušenih obiteljskih odnosa s elementima nasilja. No, s druge strane – nemamo porast skrbi, što je posebno zabrinjavajuće, jer govori da sustav ne funkcionira – upozorava Krnić te dodaje kako je krajnje vrijeme za zaživljavanje dugoočekivane multidisciplinarne poliklinike.

Vijećnik HNS-a i osnivač kluba Rotary Split Novi, Goran Kovačević, više puta je na sjednicama splitskoga Gradskog vijeća inicirao osnivanje Poliklinike za zaštitu djece, a kaže nam kako je odgovornost iz Grada prebačena na Županiju.

– Očito nije problem u novcu, već u glavama odgovornih. Rotary Club Split Novi spreman je opremiti Polikliniku, a Grad bi trebao osigurati adekvatan prostor, što također ne bi trebao biti problem.

Županija bi morala razriješiti tehničke stvari s resornim ministarstvom. Prema tome, nije jasno zbog čega se taj projekt ne pomiče s mrtve točke, jer potreba je više nego žurna – naglašava Kovačević.

U Županiji pak tvrde da “situacija nije toliko crna kakvom se u medijima prikazuje”.

Unatoč tome što je iz Ureda dječje pravobraniteljice još 2007. godine upućena preporuka za osnivanje poliklinike, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Josip Matković tvrdi pak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji još čekaju smjernice iz Ureda Mile Jelavić.

Matković, te kaže i da predstavnici Županije već duže vrijeme razgovaraju sa “svim relevantnim čimbenicima”. Na pitanje gdje je stvar zapela, odgovara poprilično birokratski:

‘Nije sve tako crno’

– Ne treba podizati tenzije, već pronaći adekvatan model kako bi se taj problem riješio. Županija je spremna preimenovati Polikliniku za rehabilitaciju – poručuje Matković.

Nakon naše tvrdnje da nije problem u imenu, već u realizaciji, pročelnik odjela za zdravstvo Županije kazao nam je kako je “najmanji problem osigurati plaće za stručnjake”, no konkretni koraci još nisu poduzeti.

U gradu Splitu kažu, pak, da nema potrebe za osnivanjem nove ustanove, nego za prostornim i kadrovskim proširenjem postojeće Poliklinike za rehabilitaciju. Dogradonačelnica Anđelka Visković obećala je da će Grad financijski pomoći rad Poliklinike.

Piše Tina Disopra

Zapušteni poremećaji – teške posljedice

Dominantna populacija s kojom radim su djeca od deset-jedanaest godina pa naviše, dakle adolescentske dobi. Teško je govoriti o brojkama, ali učestala je kombinacija emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, nisu rijetki ni opsesivno-kompulzivni poremećaji, kao ni anksioznost i depresija – kazao nam je dr. Tomislav Franić iz KBC Split, te naglasio kako naročitu opasnost predstavljaju svi poremećaji koji se ne liječe, odnosno oni za koje se ne provode terapije, a upravo to je veliki problem svoj djeci koja zbog prekapacitiranosti ordinacija dr. Krnić i dr. Franića moraju dugo čekati na tretmane.

KBC: Prebacivanje loptica

U splitskom KBC-u još nije počeo s radom ni Odjel dječje psihijatrije, čije je otvaranje bilo najavljeno za lipanj prošle godine. Ravnatelj Dujomir Marasović nije htio razgovarati o tom problemu, nego nas je uputio na šefa Klinike za psihijatriju Gorana Dodiga. On, pak, lopticu je prebacio na dr. Tomislava Franića, koji nam je kazao kako trenutačno nema nikakvih novosti.

– Samo za kadrovsku organizaciju, preciznije za dodatnu edukaciju već završenih specijalista za rad s djecom i adolescentima, potrebne su oko dvije godine, no to je ipak pitanje za odgovorne – pojasnio je dr. Franić.

Samoubojstvo pokušalo šezdeset djece

Statistike MUP-a govore da je prošle godine čak 60 djece (od kojih je 12 mlađe od 14 godina) u Hrvatskoj pokušalo sebi oduzeti život. Jedanaest ih se ubilo, a među njima je troje djece mlađe od 14 godina. Na tako stravične policijske podatke, krajnje je neprimjereno odgovarati kako za osnivanje jedne multidisciplinarne zdravstvene ustanove koja bi skrbila o djeci s poremećajima – nema novca, ili pak da “sve nije tako crno”.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last