Novosti Hrvatska

UPOZORENJE U slučaju arbitraže Hrvatska bi izgubila Klek

Prof. Vladimir Đuro Degan

Ako bi BiH i Srbija pokrenule međunarodnu arbitražu radi razgraničenja na moru ili kopnu s Hrvatskom, naša država bi izgubila te procese, a time i teritorij, jer katastarske granice ništa ne znače pri određivanju međudržavnih granica. Time bi Hrvatska definitivno ostala bez vrha poluotoka Klek kod Neuma, obližnjeg rta Lopata, te Velog i Malog školja u Malostonskom zaljevu, ali i bez zemljišta na vojvođanskoj strani Dunava – istaknuo je to prof. dr. Vladimir Đuro Degan, voditelj HAZU-ova Jadranskog instituta, na međunarodnom znanstvenom skupu “Jadransko more na putu u EU”, koji je u organizaciji norveškog Instituta “Fridtjof Nansen” u petak održan u Splitu.

Hrvatska, inače, s južnim susjedima ima potpisane ugovore o razgraničenju na moru koji su u privremenoj primjeni, a njihovim stupanjem na snagu, 1999. godine s BiH i 2002. s Crnom Gorom, naše su se vlasti odrekle ukupno 64 četvorna kilometra morskog i (znatno manje) kopnenoga teritorija.

Iako su sudionici simpozija raspravljali i o temama vezanim uz ribarstvo i zaštitu mora, najveće zanimanje izazvao je dio vezan uz granice na Jadranu, a posebice uz 20-godišnji spor između Slovenije i Hrvatske u Piranskom zaljevu. Prema riječima prof. dr. Vesne Barić Punde sa splitskoga Pravnog fakulteta, u tom je slučaju neosporno da samo postupak na Međunarodnom sudu pravde može razriješiti taj problem, i to jedino uz sudjelovanje nepristranih stručnjaka. 

- Slovenija je uz brojna posezanja za hrvatskim teritorijalnim morem pokazala i dvostruka mjerila, jer su krajem 1998. godine, kada su u Bruxelles upućivali dokumente vezane uz pregovore o ribarstvu, pokazali da znaju poštovati crtu sredine u Savudrijskoj vali.

U svim dokumentima nakon toga isticali su rješenja koja bi išla na štetu Hrvatske, a u posljednjem “Atlasu okoliša” ucrtali su teritorijalno more čak 130 posto veće od onoga koje su sami spominjali u pregovorima s EU-om – kazala je prof. dr. Barić Punda. I prof. dr. Degan naglasio je kako naši zapadni susjedi nemaju pravnog temelja za traženje toliko spominjane veze slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem. 

Poluotok Klek

- Rekao bih da su većinu slovenskih dokumenata o toj temi pisali “neobrazovani pravnici”, jer je očito da ne poznaju međunarodno i arbitražno pravo. Svaki jednostrani dokument ne može biti valjan ako ga ne prihvati i druga zainteresirana strana, a to je u ovom slučaju Hrvatska. I tu svaka priča prestaje – dodao je dr. Degan.

Gordan ZUBČIĆ

Naslovnica Hrvatska