Novosti Crna kronika

Sve je krenulo još 2006.

Detalji istrage otkrivaju ključnu točku: u zamršenom nizu transakcija i poslovnih odnosa Todorić je uzeo 100 milijuna eura kako bi dionice Agrokora kupio novcem koncerna

Sve je krenulo još 2006.

Ivica Todorić je prije tjedan dana na svojemu blogu objavio kako je 650 milijuna kuna koje je dobio kao pozajmnicu od Agrokora proslijedio Europskoj banci obnovu i razvoj kako bio on nje otkupio dionice Agrokora.

"Točno je da je meni osobno Agrokor d. d. odobrio pozajmicu i transferirao 650 milijuna kuna. No, isto tako je točno da je taj novac istovremenu otišao EBRD-u za isplatu njihova udjela kada su izašli iz vlasništva, čime su otkupljene dionice Agrokora. Također, istina da mi je Agrokor odobrio i pozajmicu od 192 milijuna kuna, kao što je istina i da je taj novac istovremeno transferiran za kamate Pik toggle kreditora. Nijedan euro nije ostao na mojem privatnom računu. Za ove transakcije postoji sva valjana dokumentacija u Agrokoru, i nikakvog skrivanja niti nelegalnih isplata kako insinuira Ramljak nije bilo".

Kako pak, neslužbeno doznajemo, otkup dionica Agrokora od EBRD-a, jedna je od glavnih točaka koje Ivici Todoriću zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo stavlja na teret, a prema njihovim optužbama Todorić se u procesu otkupa dionica okoristio za 758.6 milijuna kuna - odnosno oko 100 milijuna eura.

Ukratko, sumnjiče Todorića da je dionice Agrokora za sebe kupio novcem samoga Agrokora i drugih tvrtki iz sastava koncerna.

Osim Ivice Todorića, prema sumnjama tužiteljstva u čitavome slučaju su sudjelovali i njegov sin, član Uprave i predsjednik Nadzornoga odbora Agrokora, Ante Todorić, zatim članovi Uprave Tomislav Lučić, Damir Kuštrak i Hrvoje Balent, Piruška Canjuga, Alojzije Pandžić te Ivica Sertić.

Prema tvrdnjama tužiteljstva čitava zamisao otkupa počela još 2006. godine kada je Todorić, kao vlasnik 207.375 redovnih dionica Agrokora poželio otkupiti još 12.811 povlaštenih dionica koje je imala EBRD, no bez ulaganja vlastitih sredstava.

Zbog toga se, sumnjaju tužitelji obratio članu Uprave Agrokora, Tomislavu Lučiću, a ovaj je pak, kontaktirao dugogodišnjeg poslovnoga partnera Agrokora, Mihu Glavića, direktora AWT Internationala i Fairtradea.

Lučić je, tvrdi tužiteljstvo, s Glavićem dogovorio da AWT INternational i Fairtrade sudjelu u prikupljanju novca za dionice, pa su se te dvije tvrtke zadužile kod ZaBe i Raiffeisenbanke za ukupno 25 milijuna eura, te su otkupile i eskontirale Konzumove mjenice od još 25 milijune eura, dakle ukupno 50 milijuna eura, a za što je kod banaka garantirao Agrokor i Konzum.

Todorić je, pak 29. travnja 2013. s Faitrradeom, odnosno Glavićem sklopio ugovor o prodaji 5.925 svojih dionica za što mu je Fairtrade trebao isplatiti tih 50 milijun eura.

Prema tvrdnjama tužiteljstva, Todorić je zatim s Agrokorom, dakle sam sa sobom, sklopio ukupno 8 ugovora o cesiji, kojima je svoje potraživanje ustupio Agrokoru, a osim samoga Todorića, ugovore o cesijama su u imke Agrokora potpisivali i drugi članovi Uprave Agrokora, Lučić, Kuštrak i Balent.

Od 30. travnja do 29.5. 2013. s računa Agrokora je, Todoriću osobno isplaćeno ukupno 758.599.520 kuna, odnosno protuvrijednost od 100 milijuna eura - 477,6 milijuna kuna je Agrokor namaknuo zaduživanjem kod banaka te kod tvrtki iz koncerna, a 280 milijuna kuna na osnovi spomenutih ugovora o cesiji, za koje, prema tvrdnjama tuižitelja, ponovno garantirao Agrokor i druga tvrtke iz koncerna.

Todorić je taj novac promijenio u eure te u u nekoliko astronomskih tranši isplatio EBRD - 30. travnja 2013. najprije je isplatio 50 milijuna eura banci, zatim 6 dana kasnije, 6. svibnja novih 20 mlijuna eura, tri tjedna kasnije još 20 milijuna eura, te dan 29. svibnja posljednjih 10 milijuna eura.

Time je, tvrdi tužiteljstvo, Todorić kupio EBRD-ovih 12.811 povlaštenih dionica Agrokora, međutim obveze sa spomenutih stavki su ostale Agrokoru.

Zatim kreće povrat onih radovitih dionica koje je Todorić prodao Fairtradeu. Prema optužbama, Todorić zatim u listopadu 2014., otkupljuje 2960 redovitih dionica od Fairtardea za 221.9 milijuna kuna, a kako bi Fairtared imao novac za otplatu kredita kod banaka koje je podignuo godinu dana ranije, dok je 25 milijuna eura "težak" iskup Konzumovih mjenica Fairtradeu podmirio Konzum. Kako je, pak, zatvoren dug od 100 milijuna eura Todorića prema samome Agrokoru, posebno je zanimljivo.

Naime, tužitelji tvrde kako je Todorić naložio Alojziju Pandžiću, izvršnome direktoru u Sektoru računovodstva i financija da se u poslovnim knjigama Agrokora taj dug preknjiži na druge subjekte.

Pandžić je tako, tvrde tužitelji, 31.5 2014. naložio knjigovodstvu da Todorićev dug, rasčporedi na niz tvrtki. Najveći dio od 675,8 milijuna kuna prebačen je na tvrtku Agrokor AG iz Švicarskoga Zuga, dok je preostalih 82,7 milijuna kuna duga preknjiženo je na Amstrerdanm Trade Bank.

Krajem poslovne 2014. Todorićeve obveze prema Agrokoru iznosile su pak, 1,35 milijardi kuna, što je smanjio uplatom od 49 milijuna eura, da bi zatim sa samim sobom kao zajmoprimcem, zaključio Ugovor o zajmu na iznos od preostalih 1,15 milijardi kuna od 31.12. 2014.

Taj iznos "razmrvio" je na tri stavke: 390,5 milijuna kuna na stvaku ostala potraživanja, 704,2 milijuna kuna na stavku mjeničinih obveza, te te 55,2 milijuna kuna na stavku svojih ranije primljenih zajmova.

Zatim je tvrde tužitelji, izdao novu mjenicu od pola milijarde kuna kako bi svoj dug prikazao manjim od stvarnoga, te da je razliku između 1,15 milijardi kuna vrijdenosti ugovora o zajmu te pola milijarde kuna vrijednosti mjenice, dakle 650 milijuna kuna prikazao kao depozit Agrokora njemu osobno.

No, tome tu nije kraj. U sljedećoj 2016. godini za mjenice koje je 2013. prebacio Agrokoru Todorić je zaključio ugovor o ustupu tražbine kojim je svojim potraživanjima prema nizozemskoj tvrtki Agrokor Investmens BV u iznosu od 704 milijuna kuna, prebio dug jkoji je imao prema Agrokoru d.d. Ugovor su u ime Agrokora d.d, s Todorićem potpisali Piruška Canjuga i Sertić.

Tužiteljstvo smatra kako su oni bili svjesni da se radi o nenaplativom dugu, odnosno da je kupovinom duga nizozmeske tvrtke Agrokor zapravo sklopio štetni ugovor. Upravo zbog potpisvanja navadenoga ugovora Canjuga i Sertić su u konkretnome slučaju i završili na listi osumnjičenika.

Naslovnica Crna kronika