Novosti Biznis

biznis

Vedrana Likan i Saša Divjak: S nama ćete lakše na britansko tržište

biznis

Saša Divjak i Vedrana Likan za nedavnog splitskog predstavljanja Britanskog poslovnog centra

Nedavno osnovani Britanski poslovni centar Hrvatska, koji će pomagati britanskim tvrtkama da investiraju i posluju u Hrvatskoj, ali i domaćim tvrtkama koje žele na to veliko tržište, predstavio se i splitskim poduzetnicima.

Što sve može učiniti za njih, doznali su iz prve ruke, od Vedrane Likan, predsjednice Upravnog odbora Britanskog poslovnog centra, te od Saše Divjaka, člana Upravnog odbora centra, s kojima smo i mi razgovarali o planovima centra, jednog od 40 takvih diljem svijeta, osnovanih u sklopu programa britanske gospodarske diplomacije kojemu je cilj do kraja 2020. godine udvostručiti britanski izvoz na bilijun funti.

Prošla je godina dana od ulaska u EU, a za to vrijeme nimalo se nismo odmaknuli. Zašto?

LIKAN: Što se ulaska u EU tiče, mi smo po svim definicijama morali kao mlado tržište Unije biti investicijski dragulj i privući kapital. To se Hrvatskoj nije dogodilo.
Nije se dogodilo i zbog gospodarske situacije u ostatku Europe.
Bojim se da Europa više nije tako solidna, stabilna i solventna, te EU nije tako bitan za naš probitak na investicijskoj karti svijeta.

DIVJAK
: Samo članstvo u EU-u ne rješava životne probleme. Dobro je što smo uskladili zakone s europskima, drugo je pitanje kako se oni provode na terenu.
Stajalište tročlanog Upravnog odbora Britanskog poslovnog centra jest da inicijativa za promjenom mora doći od dolje, ne možemo očekivati da će bilo koja Vlada ili ministar čarobnim štapićem, s dva, tri zakona ili dekretom, promijeniti sve što opterećuje investicije.

Koji je smisao otvaranja Britanskog poslovnog centra u Hrvatskoj?
LIKAN: Britanski poslovni centar pripada aktualnoj postavi njihove Vlade i otvaranje u Hrvatskoj sigurno nema za cilj samo pomagati britanskom gospodarstvu, nego je naša uloga dvojaka, pokušat ćemo pomoći britanskim investitorima koji traže sretan put kroz šumu administracije i birokracije u realizaciji njihove investicije.
Želimo razbiti predrasudu da je Britanija ogromno, nedostižno i predaleko tržište.

Jeste li svojevrsna komora, poput HGK?

DIVJAK: Nismo ni komora, ni ekskluzivni klub samo za one koji imaju trgovinske ili vlasničke veze s britanskim kapitalom.
Otvoreni smo za sve poduzetnike, neprofitne organizacije i institucije, a i gradove koji mogu biti naši članovi.
Nismo stručni servis ni agencija, ali suradnjom s gospodarskim subjektima, domaćima i stranima, koristeći kišobran veleposlanstva i Ureda za gospodarstvo britanske vlade, smatram da se može napraviti opipljiviji i kvalitetniji rezultat.
LIKAN: Specifičnost je centra u Hrvatskoj što radimo u uskoj suradnji s britanskim veleposlanikom i veleposlanstvom, UK trade and investment timom, bez čije se podrške ne bismo mogli lansirati.

Hrvatska je Vlada poslije lanjskog Britansko-hrvatskog investicijskog foruma spominjala interese britanskih investitora za ulaganja u infrastrukturu, u luke, željeznice, monetizaciju autocesta...

LIKAN: Spremni smo podržati projekte javno-privatnog partnerstva i nadam se da ćemo u skorije vrijeme podržati projekte koje spominjete.
Ali, nama to nije prioritet. Hrvatska je u svim svojim segmentima izrazito mlado investicijsko tržište, gdje god zagrebete, postoji veliki potencijal. Britanci su zainteresirani za investiranje u Hrvatsku, prvenstveno su zainteresirani za turizam, a postoji interes za investiranje u industriju, proizvodnju autohtonih proizvoda, proizvodnju dijelova...

Kako možete pomoći domaćim poduzetnicima da uđu na britansko tržište?

LIKAN: Bitno je da ćemo funkcionirati prema interesu koji budu generirali naši članovi.
Ako bude postajao interes nekolicine proizvođača kojima će trebati pomoć da se organiziraju u kontingent, da nemaju pojedinačne troškove plaćanja davanja i prijevoza, bit će nam drago napraviti takve zajedničke pošiljke robe, koliko god puta bude trebalo...

Što je najgore za investitore u Hrvatskoj, što je ono što ih odbija?

LIKAN: Nepredvidljivost sustava. Svaki investitor u svojem poslovnom planu mora imati mogućnost predviđanja iznenađenja i svaki u investiciju odlazi s određenim očekivanjem povrata.
U Hrvatskoj se sustavno radi kontra investitora, tako da se sustavno ne donose prave odluke, odnosno mijenja se porezna politika, a na lokalnim razinama i prostorni i urbanistički planovi.
U Hrvatskoj je sustav odlučivanja vrlo netransparentan, sve ono što se na generalnoj razini odluči, a stranom je investitoru poput Svetog pisma, na lokalnoj se razini u bilo kojem trenutku investicije može promijeniti odlukom lokalnog moćnika.
Ne može se to promijeniti odmah, u jednome mandatu, ali mora se mijenjatii.

sanja stapić

Naslovnica Biznis