stdClass Object
(
[id] => 501496
[title] => 'Ju sai Tuone Udaina de saupranaum Burbur': fascinantna priča o izgubljenom dalmatinskom jeziku i posljednjem čovjeku koji ga je govorio
[alias] => ju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nad humkom dalmatskog jezika, odnosno njegove najdugovječnije krčke, veljotske varijante, dignut je još jedan spomenik. Ovaj put tom već 119 godina mrtvom jeziku – umro je 10. lipnja 1898. u šest sati poslijepodne – poklonio se Alan Žic-Teklin (52), Riječanin, zaljubljenik u krčku povijest i poliglot, svojom knjigom, esejem s dosta istraživačkog, terenskog rada, naslovljenom "Tako je govorio Burbur", te s podnaslovom "Izumrli dalmatski jezik i njegov krčki dijalekt veljotski".
Antonio Udina, s nadimkom Burbur, osoba iz naslova knjige, čije se ime na veljotskom izgovara kao Tuone Udaina, poginuo je pri eksploziji mine korištene za gradnju seoskog puta 10. lipnja 1898. u šest sati poslijepodne. On, naime, bijaše posljednji govornik veljotskog, te je njegovom smrću umro i dalmatski jezik. Star oko tisuću godina.
Evo nam, dakle, prigode da se, uz pomoć doc. dr. sc. Vinka Kovačića s Odsjeka romanistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, podsjetimo priče o tom jeziku, koji lingvisti nazivaju i dalmatoromanskim. Sve počinje s Rimom. Osim latinskoga, koji poznajemo kao jezik rimske književnosti i administracije, kao jezik koji se danas uči u gimnazijama, koji nazivamo klasičnim latinskim, postojao je i govorni latinski, koji se razlikovao u pojedinim dijelovima Rimskoga Carstva.
Kako je carstvo slabjelo, tako se i jezik sve više razlikovao, a nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476.) tijekom srednjega vijeka te razlike postaju toliko velike da se govornici tih novih jezika više ne mogu međusobno u potpunosti razumjeti. Riječ je, dakle, o romanskim (ili neolatinskim) jezicima, koji su se razvili iz pučkoga govornoga latinskoga, koji se najčešće naziva vulgarnim latinskim.
Neki su od tih jezika postali službeni jezici pojedinih država (francuski, portugalski, rumunjski, španjolski, talijanski), neki su ostali na razini manjinskih jezika i dijalekata te se koriste u svakodnevnoj neslužbenoj komunikaciji, a neki su određeno vrijeme postojali i zatim nestali.
Autohtoni romanski govori
Na području današnje hrvatske jadranske obale razvili su se također iz vulgarnoga latinskoga autohtoni romanski govori koje su jezikoslovci podijelili u dvije skupine: istroromanski ili istriotski i dalmatoromanski ili dalmatski. Istroromanski još i danas postoji u šest naselja u jugozapadnoj Istri (Rovinj, Bale, Fažana, Vodnjan, Galižana, Šišan), ali je broj govornika sve manji. Dalmatoromanski se razvio u gradovima tadašnjega bizantskoga temata, a riječ je zapravo o više dalmatskih varijeteta, pa tako čuveni filolog Žarko Muljačić razlikuje sjevernodalmatski ili jadertinski (Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir, Split), raguzejski (Dubrovnik) i labeatski (Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, Lješ, Skadar, Drivast).
Govornici dalmatoromanskih varijeteta polako su prelazili na talijanski hrvatski, a mnogi su poznavali i mletački. Jezik administracije je bio latinski, a potom sve više i talijanski. Uglavnom, dalmatski se "utopio" u taljanskom, naravno, osim u Dubrovniku, gdje se prešlo na hrvatski, pretpostavka je da se to dogodilo i u Trogiru, dok je oko Skadarskog jezera prevladao albanski. U Dubrovniku se raguzejski govorio do kraja 15. stoljeća, a posljednji se do pred kraj 19. stoljeća održao dalmatoromanski govor grada Krka – veljotski.
Zbog nepostojanja cjelovitih dalmatskih tekstova, teško je sa sigurnošću govoriti o karakteristikama dalmatskih varijeteta. Najopsežniji su jezični podaci za veljotski, ali tek iz njegove završne faze. Za ostale varijetete jezikoslovci su uspjeli doći do podataka posrednim putem, odnosno proučavajući moguće dalmatske riječi u latinskim, talijanskim i hrvatskim tekstovima, te analizirajući riječi koje bi mogle biti dalmatskoga podrijetla u hrvatskom i u hrvatskim dijalektima (npr. jarbol, lancun, lignja, lovrata, palamida, pipun, žmul).
Jedine izričite primjere raguzejskih riječi nalazimo u svjedočanstvu Filippa de Diversisa, ravnatelja dubrovačke gimnazije, koji je sredinom 15. st. napisao da Dubrovčani rabe neki poseban romanski jezik te je naveo četiri riječi iz toga jezika: "pen" – kruh, "teta" – otac, "chesa" – kuća, "fachir" – činiti.
Za veljotski (ili krčkoromanski ili veklisun, kako su ga zvali govornici) postoje jezični podaci koje su istraživači zabilježili ispitujući u drugoj polovini 19. st. posljednje govornike (među kojima je bio i Tuone Udaina), ali je veljotski u to doba bio već poprilično izmijenjen zbog višestoljetnoga utjecaja hrvatskoga, mletačkoga i talijanskoga.
Dalmatskim jezikom posebno se bavio "dalmatinolog" Srećko Lorger, koji u svojoj knjizi "Dalmatinske riči" (V.B.Z., Zagreb 2008.) dalmatskom jeziku posvećuje čitavo jedno poglavlje, donoseći opsežan Glosar veljotskog jezika, te provodeći detaljnu analizu svih glasovnih promjena koje su se događale na proputovanju od latinskog do dalmatskog jezika.
O dalmatskom jeziku, osim stručnih krugova i ponekog znatiželjnika, u Hrvatskoj se malo zna. A Europa? Englezi pojma nemaju. U Italiji sve informacije s interneta završavaju s raspravama na tragu iredentizma, tj. tko je prvi došao i što je čije. No, pretraga autora spominjane novopromovirane knjige Alana Žica Teklina po španjolskim i portugalskim preglednicima dovela ga je do ushita i senzacije.
Tamo su, naime, veljotski govor i sam Burbur postali simboli i legende. "Kad su do mene doprli zvuci pjesme pop grupe Fany & Alexander koja, na galješkom jeziku, počinje riječima 'Antonio Udina esta morto...' (Antonio Udina je mrtav...) definitivno sam shvatio da nešto nije u redu... Iznenađenja su se redala jedno za drugim. Na web-stranici najvažnijeg španjolskog Muzeja kraljice Sofije u Madridu pojavilo se dvanaest slika nadrealističkog slikara Raiumunda Patina, koje čine stalni postav muzeja, s naslovom 'Čovjek koje je govorio veljotski'... Gotovo nestvaran podatak je naziv jednog bara u Satiago Composteli – 'Artefacto Burbur'."
Spomen na veljotski jezik
Tema dalmatskog, odnosno veljotskog jezika, bilježi Žic-Teklin, postao je simbol ugroženosti njihovih jezika, katalonskog, asturskog, baskijskog, galješkog, koji su za vrijeme Francova režima – svi povijesni mrakovi imaju svoju posebnu rolu s čistim jezikom – bili zabranjivani, a njihova javna uporaba kažnjavana.
Iako je veljotski spominjan i ranije u djelima putopisaca, te je njegovo postojanje bilježeno u zapisima nekih krčkih svećenika, veljotski je od trajnog zaborava spasio rad dvoje lingvista. Prvi je Antonio Ive (1851. – 1937.), Rovinjanin, lingvist iz Graza, koji je kao znanstvenik prvi proučio veljotski, a oko 1878. godine intervjuirao je Burbura. Drugi je Matteo Bartoli (1873. – 1946.), Labinjanin. Boravio je kao znanstvenik Bečke akademije 1897. (i kasnije) na otoku Krku, gdje je proučavao govor 74-godišnjeg Antonija Udine Burbura, koji taj jezik nije govorio više od 40 godina jer osim njega nije bilo nikoga živog da ga govori. Prije svoje smrti ispričao je Matteu Bartoliju svoj život, običaje grada Krka, legende, pjesme...
Posljednji govornik veljotskoga, pokazala su istraživanja po matičnim knjigama Alana Žic-Teklina, umro je 1851. godine, tako da ga je Burbur odnjegovao u svojem sjećanju sve do pred smrt, a naučio ga je kao dijete od tri godine od svoje bake. Bartoli je diplomirao na temu dalmatskog jezika, a njegovo je djelo, iako je bilo napisano na talijanskom, najprije objavljeno na njemačkom 1906. godine. Izvorni rad nikad nije pronađen u arhivima Bečkog sveučilišta, tako da je za talijansko izdanje ponovno prevođen s njemačkoga, ali i tako je, zahvaljujući njemu, Bartoli ostvario sjajnu sveučilišnu karijeru.
Antonio Udina, zvani Burbur, rođen je u Krku 1823. godine, bio je poliglot, a za život je zarađivao kao zidar, švercer, poštar, pomoćni orguljaš u crkvi...
Tijekom razgovora s Bartolijem bio je sasvim krezub, što je, bez sumnje, utjecalo na njegov izgovor pojedinih riječi, a kad se ne bi, bilježi spomenuti znanstvenik, mogao sjetiti na veljotskom, začas bi je "komponirao" uz pomoć talijanskog ili hrvatskog.
Na mjestu gdje je Burbur pokopan – njegov bi se nadimak mogao prevesti kao čangrizalo, gunđalo ili osoran čovjek, a bio je dio obiteljske tradicije – donedavno je stajao križ uklesan u kamen. No, prije koju godinu taj je križ pomeo bager ravnajući prostor za parkiralište obližnjeg trgovačkog centra.
Kako je govorio Burbur
Lingvist Antonio Ive zabilježio je 1878. razgovor s Burburom, koji je, na veljotskom, rekao:
"Ju sai Tuone Udaina de saupranaum Burbur, de jein sincuonta siapto, feilg de Frane Udaina, che, cun che el sant muart el tuota, el avaja setuonta siapto jein.
Ju jai nascoit intela cuosa del nuomer trianta, de la cal che se venaja a la basalca, e naum foit tuont a luntun la maja cuosa. Foit dik puas a luntun. Cun che ju jera jaun de dikduat jein, ju jai duot el prinsiap de zar fure de la maja cuosa, a spuas con certjan troki e troke; nu stujaime in cunpanaja alegar e jucurme luok co le buole.
Dapu ju jai lassuot cost juk e ju jai duot el prinsiap de zar in ustaraja a bar el mezul de vain, e a jucure a la maura; e feinta la missa nuat e calco cal feinta el dai, tota la nuat stujaime in cunpanaja feinta dik e dikdu troki.
Dapu zajaime fure de la ustaraja; zajaime cantur sote le finiastre de la maja murauca."
Na hrvatskom jeziku to bi značilo: "Ja sam Antonio Udina s nadimkom Burbur, 57 godina, a sin sam Frana Udine, koji je kad mu je umro otac imao 77 godina.
Rođen sam u kući br. 30, u ulici koja vodi prema crkvi i koja nije daleko od moje kuće. Udaljena je 10 koraka.
Kad sam bio mladić s 18 godina, počeo sam izlaziti iz kuće i skitati se s nekim mladićima i djevojkama.
U društvu smo bili veseli, a igrali smo se loptom. Zatim sam napustio takvu igru i počeo odlaziti u gostionicu popiti čašu vina i zaigrati 'moru', ponekad do ponoći, ali i do jutra, cijelu noć u društvu 10 do 12 mladića.
Nakon toga izlazili bismo iz gostionice, odlazili smo pjevati pod prozore moje dragane."
Veljotski i raguzejski
Veljotski jezik na otoku Krku živi paralelno s hrvatskim, a nakon 1480. godine i povlačenja Frankopana, knezova krčkih, stiže Venecija, te talijanski počinje dominirati. Upravo u to vrijeme u Dubrovniku se prestaje govoriti raguzejski, jednu od varijanti dalmatskog jezika.
U Dubrovniku je raguzejski bio jezik aristokracije, dok je na Krku veljotski bio sredstvo sporazumijevanja puka, siromašnijih slojeva romanskog podrijetla, koji ovdje korijene vuku još iz vremena kolonizacije otoka na koji su stizali veterani, umirovljeni legionari.
U Dubrovniku je dalmatski asimiliran u hrvatski jezik, kojim počinje govoriti i aristokracija, dok se na Krku veljotski utopio u talijanskom.
'Mediteranski' jezik
Otok Krk je, konstatira u svojoj knjizi Alan Žic-Teklin, domovina izumrlih jezika. Osim krčkorumunjskog, koji su donijeli naseljeni pastiri, a na Krku ga više nitko ne govori, na ovom su otoku 50-ih godina minulog stoljeća umrli i posljednji govornici "mediteranskog", svojevrsnog sredozemnog esperanta.
To je jezik koji su koristili isključivo muškarci, pomorci, trgovci, kalafati, brodograditelji, lučki administrativni radnici...
Na njemu nema nikakve književnosti, imao je krajnje jednostavnu gramatiku, a nastao je iz nasušne potrebe, da se ljudi koji putuju i trguju mogu sporazumjeti.
Bio je smjesa svih jezika naroda iz Sredozemlja, arapskog, francuskog, talijanskog, grčkog, albanskog, hrvatskog... Nije bio za kućnu upotrebu, učio se paralelno s ulaskom u posao i putovanja. Žene i djeca ga nisu razumjeli.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tisuću godina star
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-08-12 11:57:06
[created_by] => 3114
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-08-13 14:26:21
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-08-13 08:06:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 50
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 264
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral
[secure] => 0
[page_title] => Život
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/7703517.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/8972234.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/8972232.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/8972230.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/8972145.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/08\/12\/Spektar\/8972144.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x787"},{"size0":"850x609"},{"size0":"850x634"},{"size0":"850x638"},{"size0":"1126x1577"},{"size0":"1050x1583"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 264
[name] => Život
[alias] => zivot
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7564823 Threads: 2 Questions: 1545514766 Slow queries: 4706598
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111062958
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 35
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zivot
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zivot/ju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio-501496
[printLink] => /mozaik/zivot/ju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio-501496?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 335223
[name] => Dalmatinski jezik
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => dalmatinski-jezik
[link] => /tag/dalmatinski-jezik
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 335224
[name] => Antonio Udina
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => antonio-udina
[link] => /tag/antonio-udina
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 335225
[name] => Vinko Kovačić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vinko-kovacic
[link] => /tag/vinko-kovacic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tisuću godina star
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => 'Ju sai Tuone Udaina de saupranaum Burbur': fascinantna priča o izgubljenom dalmatinskom jeziku i posljednjem čovjeku koji ga je govorio
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3114
[name] => Dražen Duilo
[username] => dra-en-duilo
[email] => dra-en-duilo@sd.hr
[password] => $2y$10$DcA1pzSQmufyVoJ.nP./P.o1EdsnoGhU1NIt0ovoy6wO55LseCcpW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/drazen-duilo-3114
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1632
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1632.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1632.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/7703517.jpg
[galleryCount] => 6
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/7703517.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/8972234.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/8972232.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/8972230.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/8972145.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/08/12/Spektar/8972144.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Nad humkom dalmatskog jezika, odnosno njegove najdugovječnije krčke, veljotske varijante, dignut je još jedan spomenik. Ovaj put tom već 119 godina mrtvom jeziku – umro je 10. lipnja 1898. u šest sati poslijepodne – poklonio se Alan Žic-Teklin (52), Riječanin, zaljubljenik u krčku povijest i poliglot, svojom knjigom, esejem s dosta istraživačkog, terenskog rada, naslovljenom "Tako je govorio Burbur", te s podnaslovom "Izumrli dalmatski jezik i njegov krčki dijalekt veljotski".
Antonio Udina, s nadimkom Burbur, osoba iz naslova knjige, čije se ime na veljotskom izgovara kao Tuone Udaina, poginuo je pri eksploziji mine korištene za gradnju seoskog puta 10. lipnja 1898. u šest sati poslijepodne. On, naime, bijaše posljednji govornik veljotskog, te je njegovom smrću umro i dalmatski jezik. Star oko tisuću godina.
Evo nam, dakle, prigode da se, uz pomoć doc. dr. sc. Vinka Kovačića s Odsjeka romanistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, podsjetimo priče o tom jeziku, koji lingvisti nazivaju i dalmatoromanskim. Sve počinje s Rimom. Osim latinskoga, koji poznajemo kao jezik rimske književnosti i administracije, kao jezik koji se danas uči u gimnazijama, koji nazivamo klasičnim latinskim, postojao je i govorni latinski, koji se razlikovao u pojedinim dijelovima Rimskoga Carstva.
Kako je carstvo slabjelo, tako se i jezik sve više razlikovao, a nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva (476.) tijekom srednjega vijeka te razlike postaju toliko velike da se govornici tih novih jezika više ne mogu međusobno u potpunosti razumjeti. Riječ je, dakle, o romanskim (ili neolatinskim) jezicima, koji su se razvili iz pučkoga govornoga latinskoga, koji se najčešće naziva vulgarnim latinskim.
Neki su od tih jezika postali službeni jezici pojedinih država (francuski, portugalski, rumunjski, španjolski, talijanski), neki su ostali na razini manjinskih jezika i dijalekata te se koriste u svakodnevnoj neslužbenoj komunikaciji, a neki su određeno vrijeme postojali i zatim nestali.
Autohtoni romanski govori
Na području današnje hrvatske jadranske obale razvili su se također iz vulgarnoga latinskoga autohtoni romanski govori koje su jezikoslovci podijelili u dvije skupine: istroromanski ili istriotski i dalmatoromanski ili dalmatski. Istroromanski još i danas postoji u šest naselja u jugozapadnoj Istri (Rovinj, Bale, Fažana, Vodnjan, Galižana, Šišan), ali je broj govornika sve manji. Dalmatoromanski se razvio u gradovima tadašnjega bizantskoga temata, a riječ je zapravo o više dalmatskih varijeteta, pa tako čuveni filolog Žarko Muljačić razlikuje sjevernodalmatski ili jadertinski (Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir, Split), raguzejski (Dubrovnik) i labeatski (Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, Lješ, Skadar, Drivast).
Govornici dalmatoromanskih varijeteta polako su prelazili na talijanski hrvatski, a mnogi su poznavali i mletački. Jezik administracije je bio latinski, a potom sve više i talijanski. Uglavnom, dalmatski se "utopio" u taljanskom, naravno, osim u Dubrovniku, gdje se prešlo na hrvatski, pretpostavka je da se to dogodilo i u Trogiru, dok je oko Skadarskog jezera prevladao albanski. U Dubrovniku se raguzejski govorio do kraja 15. stoljeća, a posljednji se do pred kraj 19. stoljeća održao dalmatoromanski govor grada Krka – veljotski.
Zbog nepostojanja cjelovitih dalmatskih tekstova, teško je sa sigurnošću govoriti o karakteristikama dalmatskih varijeteta. Najopsežniji su jezični podaci za veljotski, ali tek iz njegove završne faze. Za ostale varijetete jezikoslovci su uspjeli doći do podataka posrednim putem, odnosno proučavajući moguće dalmatske riječi u latinskim, talijanskim i hrvatskim tekstovima, te analizirajući riječi koje bi mogle biti dalmatskoga podrijetla u hrvatskom i u hrvatskim dijalektima (npr. jarbol, lancun, lignja, lovrata, palamida, pipun, žmul).
Jedine izričite primjere raguzejskih riječi nalazimo u svjedočanstvu Filippa de Diversisa, ravnatelja dubrovačke gimnazije, koji je sredinom 15. st. napisao da Dubrovčani rabe neki poseban romanski jezik te je naveo četiri riječi iz toga jezika: "pen" – kruh, "teta" – otac, "chesa" – kuća, "fachir" – činiti.
Za veljotski (ili krčkoromanski ili veklisun, kako su ga zvali govornici) postoje jezični podaci koje su istraživači zabilježili ispitujući u drugoj polovini 19. st. posljednje govornike (među kojima je bio i Tuone Udaina), ali je veljotski u to doba bio već poprilično izmijenjen zbog višestoljetnoga utjecaja hrvatskoga, mletačkoga i talijanskoga.
Dalmatskim jezikom posebno se bavio "dalmatinolog" Srećko Lorger, koji u svojoj knjizi "Dalmatinske riči" (V.B.Z., Zagreb 2008.) dalmatskom jeziku posvećuje čitavo jedno poglavlje, donoseći opsežan Glosar veljotskog jezika, te provodeći detaljnu analizu svih glasovnih promjena koje su se događale na proputovanju od latinskog do dalmatskog jezika.
O dalmatskom jeziku, osim stručnih krugova i ponekog znatiželjnika, u Hrvatskoj se malo zna. A Europa? Englezi pojma nemaju. U Italiji sve informacije s interneta završavaju s raspravama na tragu iredentizma, tj. tko je prvi došao i što je čije. No, pretraga autora spominjane novopromovirane knjige Alana Žica Teklina po španjolskim i portugalskim preglednicima dovela ga je do ushita i senzacije.
Tamo su, naime, veljotski govor i sam Burbur postali simboli i legende. "Kad su do mene doprli zvuci pjesme pop grupe Fany & Alexander koja, na galješkom jeziku, počinje riječima 'Antonio Udina esta morto...' (Antonio Udina je mrtav...) definitivno sam shvatio da nešto nije u redu... Iznenađenja su se redala jedno za drugim. Na web-stranici najvažnijeg španjolskog Muzeja kraljice Sofije u Madridu pojavilo se dvanaest slika nadrealističkog slikara Raiumunda Patina, koje čine stalni postav muzeja, s naslovom 'Čovjek koje je govorio veljotski'... Gotovo nestvaran podatak je naziv jednog bara u Satiago Composteli – 'Artefacto Burbur'."
Spomen na veljotski jezik
Tema dalmatskog, odnosno veljotskog jezika, bilježi Žic-Teklin, postao je simbol ugroženosti njihovih jezika, katalonskog, asturskog, baskijskog, galješkog, koji su za vrijeme Francova režima – svi povijesni mrakovi imaju svoju posebnu rolu s čistim jezikom – bili zabranjivani, a njihova javna uporaba kažnjavana.
Iako je veljotski spominjan i ranije u djelima putopisaca, te je njegovo postojanje bilježeno u zapisima nekih krčkih svećenika, veljotski je od trajnog zaborava spasio rad dvoje lingvista. Prvi je Antonio Ive (1851. – 1937.), Rovinjanin, lingvist iz Graza, koji je kao znanstvenik prvi proučio veljotski, a oko 1878. godine intervjuirao je Burbura. Drugi je Matteo Bartoli (1873. – 1946.), Labinjanin. Boravio je kao znanstvenik Bečke akademije 1897. (i kasnije) na otoku Krku, gdje je proučavao govor 74-godišnjeg Antonija Udine Burbura, koji taj jezik nije govorio više od 40 godina jer osim njega nije bilo nikoga živog da ga govori. Prije svoje smrti ispričao je Matteu Bartoliju svoj život, običaje grada Krka, legende, pjesme...
Posljednji govornik veljotskoga, pokazala su istraživanja po matičnim knjigama Alana Žic-Teklina, umro je 1851. godine, tako da ga je Burbur odnjegovao u svojem sjećanju sve do pred smrt, a naučio ga je kao dijete od tri godine od svoje bake. Bartoli je diplomirao na temu dalmatskog jezika, a njegovo je djelo, iako je bilo napisano na talijanskom, najprije objavljeno na njemačkom 1906. godine. Izvorni rad nikad nije pronađen u arhivima Bečkog sveučilišta, tako da je za talijansko izdanje ponovno prevođen s njemačkoga, ali i tako je, zahvaljujući njemu, Bartoli ostvario sjajnu sveučilišnu karijeru.
Antonio Udina, zvani Burbur, rođen je u Krku 1823. godine, bio je poliglot, a za život je zarađivao kao zidar, švercer, poštar, pomoćni orguljaš u crkvi...
Tijekom razgovora s Bartolijem bio je sasvim krezub, što je, bez sumnje, utjecalo na njegov izgovor pojedinih riječi, a kad se ne bi, bilježi spomenuti znanstvenik, mogao sjetiti na veljotskom, začas bi je "komponirao" uz pomoć talijanskog ili hrvatskog.
Na mjestu gdje je Burbur pokopan – njegov bi se nadimak mogao prevesti kao čangrizalo, gunđalo ili osoran čovjek, a bio je dio obiteljske tradicije – donedavno je stajao križ uklesan u kamen. No, prije koju godinu taj je križ pomeo bager ravnajući prostor za parkiralište obližnjeg trgovačkog centra.
Kako je govorio Burbur
Lingvist Antonio Ive zabilježio je 1878. razgovor s Burburom, koji je, na veljotskom, rekao:
"Ju sai Tuone Udaina de saupranaum Burbur, de jein sincuonta siapto, feilg de Frane Udaina, che, cun che el sant muart el tuota, el avaja setuonta siapto jein.
Ju jai nascoit intela cuosa del nuomer trianta, de la cal che se venaja a la basalca, e naum foit tuont a luntun la maja cuosa. Foit dik puas a luntun. Cun che ju jera jaun de dikduat jein, ju jai duot el prinsiap de zar fure de la maja cuosa, a spuas con certjan troki e troke; nu stujaime in cunpanaja alegar e jucurme luok co le buole.
Dapu ju jai lassuot cost juk e ju jai duot el prinsiap de zar in ustaraja a bar el mezul de vain, e a jucure a la maura; e feinta la missa nuat e calco cal feinta el dai, tota la nuat stujaime in cunpanaja feinta dik e dikdu troki.
Dapu zajaime fure de la ustaraja; zajaime cantur sote le finiastre de la maja murauca."
Na hrvatskom jeziku to bi značilo: "Ja sam Antonio Udina s nadimkom Burbur, 57 godina, a sin sam Frana Udine, koji je kad mu je umro otac imao 77 godina.
Rođen sam u kući br. 30, u ulici koja vodi prema crkvi i koja nije daleko od moje kuće. Udaljena je 10 koraka.
Kad sam bio mladić s 18 godina, počeo sam izlaziti iz kuće i skitati se s nekim mladićima i djevojkama.
U društvu smo bili veseli, a igrali smo se loptom. Zatim sam napustio takvu igru i počeo odlaziti u gostionicu popiti čašu vina i zaigrati 'moru', ponekad do ponoći, ali i do jutra, cijelu noć u društvu 10 do 12 mladića.
Nakon toga izlazili bismo iz gostionice, odlazili smo pjevati pod prozore moje dragane."
Veljotski i raguzejski
Veljotski jezik na otoku Krku živi paralelno s hrvatskim, a nakon 1480. godine i povlačenja Frankopana, knezova krčkih, stiže Venecija, te talijanski počinje dominirati. Upravo u to vrijeme u Dubrovniku se prestaje govoriti raguzejski, jednu od varijanti dalmatskog jezika.
U Dubrovniku je raguzejski bio jezik aristokracije, dok je na Krku veljotski bio sredstvo sporazumijevanja puka, siromašnijih slojeva romanskog podrijetla, koji ovdje korijene vuku još iz vremena kolonizacije otoka na koji su stizali veterani, umirovljeni legionari.
U Dubrovniku je dalmatski asimiliran u hrvatski jezik, kojim počinje govoriti i aristokracija, dok se na Krku veljotski utopio u talijanskom.
'Mediteranski' jezik
Otok Krk je, konstatira u svojoj knjizi Alan Žic-Teklin, domovina izumrlih jezika. Osim krčkorumunjskog, koji su donijeli naseljeni pastiri, a na Krku ga više nitko ne govori, na ovom su otoku 50-ih godina minulog stoljeća umrli i posljednji govornici "mediteranskog", svojevrsnog sredozemnog esperanta.
To je jezik koji su koristili isključivo muškarci, pomorci, trgovci, kalafati, brodograditelji, lučki administrativni radnici...
Na njemu nema nikakve književnosti, imao je krajnje jednostavnu gramatiku, a nastao je iz nasušne potrebe, da se ljudi koji putuju i trguju mogu sporazumjeti.
Bio je smjesa svih jezika naroda iz Sredozemlja, arapskog, francuskog, talijanskog, grčkog, albanskog, hrvatskog... Nije bio za kućnu upotrebu, učio se paralelno s ulaskom u posao i putovanja. Žene i djeca ga nisu razumjeli.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/ju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio-501496
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=f771e332df9a1513390a5154639c1dbf5df1ba7a
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%26%23039%3BJu+sai+Tuone+Udaina+de+saupranaum+Burbur%26%23039%3B%3A+fascinantna+pri%C4%8Da+o+izgubljenom+dalmatinskom+jeziku+i+posljednjem+%C4%8Dovjeku+koji+ga+je+govorio&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio-501496
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fju-sai-tuone-udaina-de-saupranaum-burbur-fascinantna-prica-o-izgubljenom-dalmatinskom-jeziku-i-posljednjem-covjeku-koji-ga-je-govorio-501496
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tisuću godina star
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
13. svibanj 2024 22:35
