stdClass Object
(
[id] => 255252
[title] => Aleksej Pavlovsky: ‘Ćirilicu’ vole i branitelji koji baš ne vole ćirilicu
[alias] => aleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Jesu li fanovi narodne glazbe i turbofolka zatucani u kulturološkom razvoju i odakle u Hrvata, hvastavih čuvara vrijednosti zapadne civilizacije, prilično masovna sklonost prema toj vrsti muzike? Tim fenomenom pozabavio se u svojoj knjizi “Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj – zašto ih (ne) volimo” doktor etnologije i kulturne antropologije
Aleksej Pavlovsky, inače urednik redakcije za popularnu i tradicijsku kulturu na HTV-u.
Analizirajući popularnost dotične glazbe kod nas i predstavljajući njezin razvoj na samim izvorištima – u Srbiji i BiH – on zaključuje kako se zatucanost zbog svakodnevnoga bombardiranja komercijalnim sadržajima danas nipošto ne može ograničiti samo na ovu nišu popularne kulture i isključivo na jednu vrstu njezinih konzumenata. Narodnjaci su, po njegovu mišljenju, posve prirodna glazbena kategorija prema kojoj simpatije iskazuju ljudi također posve prirodnih nagnuća.
Popularnost “narodnjaka” na našim stranama ne jenjava ni nakon 23 godine neovisne države, što u startu uklanja implikacije kako je taj fenomen posljedica političkog utjecaja. Nije li ipak pomalo apsurdno da narodnjački trend od devedesetih naovamo jača i da masovno zavodi mlade generacije?
– Da bismo to razumjeli, moramo se podsjetiti na prošlost. “Narodnjaci” su od samih svojih početaka, već 1960-ih, bili vrlo popularni, kako na svojem izvorištu, tako i u svim ostalim republikama tadašnje Jugoslavije, pa tako i u Hrvatskoj, što svoju podlogu ima u popularnosti sevdalinki i starogradskih pjesama na čitavom tom prostoru, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
I to nikad nije prestalo, niti se smanjilo. Lepa Brena je 1980-ih istom mjerom punila dvorane po svim krajevima tadašnje države, dakle ni u Hrvatskoj ništa manje negoli drugdje.
Kad su tijekom prve polovine 1990-ih, zbog rata, tj. zbog političkih razloga, “narodnjaci” nestali iz hrvatskog javnog prostora, nisu nestali uopće, nego su se samo povukli u “privatni sektor”. Zbog svega što je rat donio, odnosno odnio, u hrvatskom je javnom mnijenju vladao opći zazor prema toj glazbi, ali ona je, istodobno, mnogima i nedostajala. To rječito pokazuje tadašnja popularnost sastava “Vatrogasci”, koji su izvodili parodiju na tu vrstu glazbe, ali, unatoč tome što je bila riječ o parodiji, neki su je, prema svjedočenju mojih kazivača, ozbiljno shvaćali, tj. koristili su je umjesto “narodnjaka”.
Također, i Ines Sabalić, u svojem tekstu u “Globusu” u ožujku 1995., dakle, nekoliko mjeseci prije Oluje, navodi petnaest lokala u Zagrebu u kojima se, tada, napominjem još jednom, nekoliko mjeseci prije Oluje, uživo izvode “narodnjaci”. Ta se glazba u Hrvatskoj masovno slušala i prije rata, pa je logično da je potreba za njom ostala i ponovno se manifestirala nakon rata, pri čemu imamo i efekt opruge – kad je, sa završetkom rata, prestalo pritiskanje te opruge autocenzure i javnog zazora, ona je morala i visoko odskočiti. No, upravo se u to vrijeme pojavio i novi izdanak “narodnjaka” – turbofolk, koji je prispodobiv upravo mlađim naraštajima, to jest, za njih je ciljano i rađen, pa su se oni ukrcali na taj vlak. Sve je to, zapravo, vrlo logično.
Ima li u obožavanju “narodnjaka” i turbofolka zova zabranjenog voća? Artikulira li obožavanje te muzike i društveni prkos ili osobni svjetonazor?
– Pa, kao što rekoh, prije će biti riječ o efektu opruge – postojala je potreba, pa se ta potreba morala suzdržati, pa kad se više nije morala, onda je i dobrano đipnula. No, u svakom slučaju, zbog znatiželje ili zabranjenog voća netko može jednom otići na “cajke”, pa možda još i tu i tamo, jer mu ide ekipa, pa ide i on, ali nakon petog ili desetog odlaska ne može se više govoriti o znatiželji, nego o tome da se ta glazba dotičnoj osobi svidjela. Što se prkosa tiče, sigurno nećete uporno slušati neku glazbu zato da biste nekome prkosili ako vam se ona pritom nimalo ne sviđa. Ako je slušate, i to kontinuirano, znači da vam se sviđa. A i nitko mi od konzumenata nije rekao da je sluša zato jer time nekome želi prkositi.
Također mislim da nije potreban ni određeni svjetonazor da bi se voljela ta glazba. U njoj nema ideologije. Ona je hedonistička, odnosno pjeva o situacijama koje se ljudima događaju. Pritom, naravno, prati i trendove, cijelo se vrijeme tematski i vokabularno “apdejta”. U tome su razlozi zbog kojih je popularna, a ne u nekom konkretnom svjetonazoru njezinih konzumenata, koji su, uostalom, i prevelika skupina da bi mogli biti i svjetonazorski homogeni. Uopće, previše su se i predugo razlozi popularnosti “narodnjaka” tražili oko njih, a ne u njima samima, što smatram pogrešnim. Zbog čega ne možemo prihvatiti legitimnu činjenicu da se ljudima ta glazba, jednostavno, sviđa, i to upravo zato jer je takva kakva jest?
Gdje se mogu nazrijeti antropološki korijeni takvih nagnuća?
– Ako me pitate za općenite, “općeljudske” razloge popularnosti te glazbe, oni su ponajprije u tome što sva ona – i “narodnjaci” i turbofolk – u potpunosti funkcionira prema principima popularne kulture, koja je tijekom 20. stoljeća preslojila tradicijsku i u čijem se središnjem mjestu nalaze masovna, industrijska, konfekcijska proizvodnja i mediji masovne komunikacije. Sve je, dakle, roba na tržištu, pa tako i glazba. Istodobno, prema postmodernističkim teorijama, napušta se težnja za konačnim sudovima i ocjenama, a njihovo mjesto zauzimaju zaigranost i šala. Sve postaje nekako relativno.
U svemu tome znak i slika postaju važniji od sadržaja – drugim riječima, ambalaža prodaje proizvod. Nije više bitno da je proizvod trajan, nego da je privlačan. Ako se brzo pokvari ili dotraje, ili nam, jednostavno, dosadi, nije važno, kupit ćemo novi. Tako funkcionira i komercijalna glazba, a “narodnjaci” i turbofolk su upravo to – komercijalna glazba i jedino ih tako treba sagledavati.
Je li za glazbeni ukus te vrste presudnije porijeklo ili djetinjstvo i formativna dob?
– Ako pod “porijeklom” mislite na nečije kulturne navike, koje je poprimio odgojem, kod kuće, to, dakako, može imati utjecaja na glazbene afinitete dotične osobe, ali ne nužno i presudno. “Narodnjake” je netko mogao čuti kod kuće, kod roditelja, pa ih zato sluša, ali nije rečeno da će djeca imati u potpunosti iste glazbene afinitete kao roditelji. Nisu li upravo, vrlo često, roditelji “iznervirani” glazbom koju slušaju njihova djeca? Dapače, mnogi poklonici starijih “narodnjaka” izrazito ne vole turbofolk, kao što su i mlađahnim ljubiteljima tog pravca stariji “narodnjaci” dosadni, spori i smeta im ono “zavijanje” u pjevanju.
A bilo koje drugo tumačenje “porijekla” u ovom kontekstu još manje ima smisla. Pa ne slušaju “narodnjake” samo Srbi, Bosanci, Crnogorci, nego, kao što možemo vidjeti, i Hrvati, i Slovenci itd. Što se tiče razdoblja formativne dobi čovjeka, mislim da će više utjecaja na glazbene afinitete djece i mladih imati “ulica”, to jest vršnjaci, negoli roditelji. I, naposljetku, čovjek se cijeli život razvija, pa svoje glazbene afinitete može mijenjati ili proširivati i u odrasloj dobi, kao zrela osoba. Evo, recimo, baveći se ovom temom i slušajući zbog toga ovu glazbu, shvatio sam da se i meni ponešto u njoj sviđa, iako sam je, ne samo kao mlad, već i sve donedavno, a priori odbacivao. Ili, s druge strane, kako objasniti da od svoje šesnaeste godine pa sve do danas obožavam blues, a definitivno ga nisam imao prilike čuti od roditelja?
Kakva je prosječna obrazovna struktura slušača takve vrste glazbe? Stoje li ocjene da turbofolk slušaju zatucaniji i bilježe li se slučajevi znanstvenika ili IT-stručnjaka koji obožavaju “narodnjake”?
– Takve statistike ne postoje, pa možemo samo nagađati. Ugostitelji koji drže narodnjačke klubove tvrde da kod njih dolaze “svi”, to jest, ljudi iz posve različitih društvenih slojeva. Prof.
Ivan Čolović, autor studije “Divlja književnost”, objavljene u Beogradu sredinom ‘80-ih, rekao je u njoj kako su konstatacije o niskom obrazovanju poklonika “narodnjaka” posve bespredmetne, budući da je u velikoj masi ljudi uvijek najviše onih s nižim obrazovanjem. Ali, onda je za pretpostaviti da je i među poklonicima pokojnog tenora
Luciana Pavarottija također najviše onih s nižim obrazovanjem.
Uostalom, koliko je visokoobrazovanih u Hrvatskoj? Čini mi se da ne čine ni četvrtinu ukupnog stanovništva. S druge strane, velik dio populacije koja zalazi u narodnjačke klubove čine studenti, dakle, ljudi koji se školuju upravo u okviru visokog obrazovanja. A i među kazivačima koje sam intervjuirao bio je i jedan prevoditelj, koji, naravno, ima završen fakultet i govori sedam stranih jezika. Obožava klasičnu glazbu, ali voli i ponešto od “narodnjaka”, čak i turbofolka. Mislim da formalno obrazovanje, odsnosno stupanj obrazovanosti, ne utječe na glazbene afinitete, već je vjerojatnije da ga formiraju individualni interesi svake pojediine osobe, kao i informacije do kojih o glazbi može doći, to jest, “naslušanost” te osobe. I, uostalom, tko kaže da svi koji slušaju “narodnjake” vole samo to i ništa drugo?
U Vašoj knjizi je vrlo ilustrativna epizoda o grupi vukovarskih branitelja koji usred najgore opsade u jednoj birtiji non-stop slušaju “ćirilicu”. Kako se takvi ljudi nose s “ideološkom dijaboličnošću” svojega muzičkog opredjeljenja?
– Sudionici te situacije u opkoljenom Vukovaru nisu bili Vukovarci, nego, prema tvrdnji mojeg kazivača, Brođani, od kojih je većina kasnije, nažalost, i poginula. Ali i iz još sam nekih kazivanja mogao zaključiti da se ta glazba slušala i unutar braniteljske populacije, kao što su se slušali i drugi glazbeni žanrovi. Stoga je logično pretpostaviti da poklonika “narodnjaka” ima i među onima koji se bune protiv ćirilice, kao što, vjerojatno, među njima ima i onih koji tu glazbu ne vole.
Poanta je da politički svjetonazor nema nikakve veze s glazbenim afinitetima. Stoga se oni hrvatski branitelji koji vole “narodnjake” ne nose s nikakvom “ideološkom dijaboličnošću”, jer za to nemaju nikakvog razloga. Jesu li zbog toga bili manje motivirani u obrani Hrvatske? Ne bih rekao. Praksa je pokazala upravo suprotno. Pa, Hrvatska je dobila rat. Kao što ne znači ni da su oni koji slušaju “narodnjake” ili turbofolk samim time politički i svjetonazorski tolerantne osobe.
Devedesete je prilično obilježio poznati narodnjački refren: “Ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine/ mogu samo da nas mrze oni što nas ne vole.” Gotovo bi se moglo reći da se na tom osionom fonu s raznih strana kretalo u ratove. Ima li mir kakvog utjecaja na jenjavanje narodnjačkih strasti?
– Očito, ne. Dapače, mir je donio mogućnost da se ta glazba ponovno počne slušati. No, u miru se ne rasplamsavaju samo “narodnjačke” strasti, već i “klasičarske”, “jazzerske”, “zabavnjačke”, “rokerske”, “danserske”, “hiphoperske”, itd., jer, mir je svima dobar i koristan (a rat samo nekima). I da nam barem vječno traje. A tko pjeva, zlo ne misli, zar ne? U svakom slučaju, ne može glazba biti kriva za rat pa tako to nisu ni “narodnjaci” i turbofolk.
Narodnjake i turbofolk funkcionalno smatrate posve ravnopravnima svim ostalim žanrovskim podvrstama u pop-kulturi. Nije li Vas pomalo strah gnjeva raznih i raznolikih pobornika urbanije vrste glazbe?
– Prije svega, i turbofolk je urbana glazba. To jest, nastala je u gradu i gradski je način života njezino tematsko uporište. A inače, smatram da je danas prilično deplasirano dijeliti kulturu na urbanu i ruralnu, jer danas ljudi na selu žive gotovo istim načinom života kao i ljudi u gradu, to jest, i selo i grad preslojila je popularna kultura, u kojoj, dakako, žive i prežici tradicijske kulture. “Narodnjaci” i turbofolk funkcioniraju na potpuno isti način kao i ostali oblici komercijalne glazbe, a svi zajedno su roba na tržištu i u tom su smislu riječi svi ti oblici ravnopravni.
A što se, pritom, kome više sviđa, njegova je osobna stvar. Nije me strah kritičara, jer da me je koga strah, ne bih ni pisao knjigu na ovaj način, ili je ne bih pisao uopće. U njoj sam ponudio argumente, a ako netko ne može prihvatiti argumente, ja mu pomoći ne mogu.
DAVOR KRILE
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Aleksej Pavlovsky – ‘Narodnjaci’ su posve prirodna glazbena kategorija prema kojoj simpatije iskazuju ljudi također posve prirodnih nagnuća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-11-30 19:30:32
[created_by] => 37
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-11-30 22:01:41
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-11-30 22:10:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 6198
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 264
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral
[secure] => 0
[page_title] => Život
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/11/30/Nedjeljna/ciril00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 264
[name] => Život
[alias] => zivot
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4017510 Threads: 6 Questions: 118630580 Slow queries: 52365
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 3628438
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zivot
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zivot/aleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu-255252
[printLink] => /mozaik/zivot/aleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu-255252?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 228127
[name] => narodnjaci
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => narodnjaci
[link] => /tag/narodnjaci
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 489479
[name] => folk
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => folk
[link] => /tag/folk
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 514152
[name] => ćirilica
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => cirilica
[link] => /tag/cirilica
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Aleksej Pavlovsky – ‘Narodnjaci’ su posve prirodna glazbena kategorija prema kojoj simpatije iskazuju ljudi također posve prirodnih nagnuća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Aleksej Pavlovsky: ‘Ćirilicu’ vole i branitelji koji baš ne vole ćirilicu
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-10-14-26-33-37
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/11/30/Nedjeljna/ciril00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/11/30/Nedjeljna/ciril00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Jesu li fanovi narodne glazbe i turbofolka zatucani u kulturološkom razvoju i odakle u Hrvata, hvastavih čuvara vrijednosti zapadne civilizacije, prilično masovna sklonost prema toj vrsti muzike? Tim fenomenom pozabavio se u svojoj knjizi “Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj – zašto ih (ne) volimo” doktor etnologije i kulturne antropologije
Aleksej Pavlovsky, inače urednik redakcije za popularnu i tradicijsku kulturu na HTV-u.
Analizirajući popularnost dotične glazbe kod nas i predstavljajući njezin razvoj na samim izvorištima – u Srbiji i BiH – on zaključuje kako se zatucanost zbog svakodnevnoga bombardiranja komercijalnim sadržajima danas nipošto ne može ograničiti samo na ovu nišu popularne kulture i isključivo na jednu vrstu njezinih konzumenata. Narodnjaci su, po njegovu mišljenju, posve prirodna glazbena kategorija prema kojoj simpatije iskazuju ljudi također posve prirodnih nagnuća.
Popularnost “narodnjaka” na našim stranama ne jenjava ni nakon 23 godine neovisne države, što u startu uklanja implikacije kako je taj fenomen posljedica političkog utjecaja. Nije li ipak pomalo apsurdno da narodnjački trend od devedesetih naovamo jača i da masovno zavodi mlade generacije?
– Da bismo to razumjeli, moramo se podsjetiti na prošlost. “Narodnjaci” su od samih svojih početaka, već 1960-ih, bili vrlo popularni, kako na svojem izvorištu, tako i u svim ostalim republikama tadašnje Jugoslavije, pa tako i u Hrvatskoj, što svoju podlogu ima u popularnosti sevdalinki i starogradskih pjesama na čitavom tom prostoru, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
I to nikad nije prestalo, niti se smanjilo. Lepa Brena je 1980-ih istom mjerom punila dvorane po svim krajevima tadašnje države, dakle ni u Hrvatskoj ništa manje negoli drugdje.
Kad su tijekom prve polovine 1990-ih, zbog rata, tj. zbog političkih razloga, “narodnjaci” nestali iz hrvatskog javnog prostora, nisu nestali uopće, nego su se samo povukli u “privatni sektor”. Zbog svega što je rat donio, odnosno odnio, u hrvatskom je javnom mnijenju vladao opći zazor prema toj glazbi, ali ona je, istodobno, mnogima i nedostajala. To rječito pokazuje tadašnja popularnost sastava “Vatrogasci”, koji su izvodili parodiju na tu vrstu glazbe, ali, unatoč tome što je bila riječ o parodiji, neki su je, prema svjedočenju mojih kazivača, ozbiljno shvaćali, tj. koristili su je umjesto “narodnjaka”.
Također, i Ines Sabalić, u svojem tekstu u “Globusu” u ožujku 1995., dakle, nekoliko mjeseci prije Oluje, navodi petnaest lokala u Zagrebu u kojima se, tada, napominjem još jednom, nekoliko mjeseci prije Oluje, uživo izvode “narodnjaci”. Ta se glazba u Hrvatskoj masovno slušala i prije rata, pa je logično da je potreba za njom ostala i ponovno se manifestirala nakon rata, pri čemu imamo i efekt opruge – kad je, sa završetkom rata, prestalo pritiskanje te opruge autocenzure i javnog zazora, ona je morala i visoko odskočiti. No, upravo se u to vrijeme pojavio i novi izdanak “narodnjaka” – turbofolk, koji je prispodobiv upravo mlađim naraštajima, to jest, za njih je ciljano i rađen, pa su se oni ukrcali na taj vlak. Sve je to, zapravo, vrlo logično.
Ima li u obožavanju “narodnjaka” i turbofolka zova zabranjenog voća? Artikulira li obožavanje te muzike i društveni prkos ili osobni svjetonazor?
– Pa, kao što rekoh, prije će biti riječ o efektu opruge – postojala je potreba, pa se ta potreba morala suzdržati, pa kad se više nije morala, onda je i dobrano đipnula. No, u svakom slučaju, zbog znatiželje ili zabranjenog voća netko može jednom otići na “cajke”, pa možda još i tu i tamo, jer mu ide ekipa, pa ide i on, ali nakon petog ili desetog odlaska ne može se više govoriti o znatiželji, nego o tome da se ta glazba dotičnoj osobi svidjela. Što se prkosa tiče, sigurno nećete uporno slušati neku glazbu zato da biste nekome prkosili ako vam se ona pritom nimalo ne sviđa. Ako je slušate, i to kontinuirano, znači da vam se sviđa. A i nitko mi od konzumenata nije rekao da je sluša zato jer time nekome želi prkositi.
Također mislim da nije potreban ni određeni svjetonazor da bi se voljela ta glazba. U njoj nema ideologije. Ona je hedonistička, odnosno pjeva o situacijama koje se ljudima događaju. Pritom, naravno, prati i trendove, cijelo se vrijeme tematski i vokabularno “apdejta”. U tome su razlozi zbog kojih je popularna, a ne u nekom konkretnom svjetonazoru njezinih konzumenata, koji su, uostalom, i prevelika skupina da bi mogli biti i svjetonazorski homogeni. Uopće, previše su se i predugo razlozi popularnosti “narodnjaka” tražili oko njih, a ne u njima samima, što smatram pogrešnim. Zbog čega ne možemo prihvatiti legitimnu činjenicu da se ljudima ta glazba, jednostavno, sviđa, i to upravo zato jer je takva kakva jest?
Gdje se mogu nazrijeti antropološki korijeni takvih nagnuća?
– Ako me pitate za općenite, “općeljudske” razloge popularnosti te glazbe, oni su ponajprije u tome što sva ona – i “narodnjaci” i turbofolk – u potpunosti funkcionira prema principima popularne kulture, koja je tijekom 20. stoljeća preslojila tradicijsku i u čijem se središnjem mjestu nalaze masovna, industrijska, konfekcijska proizvodnja i mediji masovne komunikacije. Sve je, dakle, roba na tržištu, pa tako i glazba. Istodobno, prema postmodernističkim teorijama, napušta se težnja za konačnim sudovima i ocjenama, a njihovo mjesto zauzimaju zaigranost i šala. Sve postaje nekako relativno.
U svemu tome znak i slika postaju važniji od sadržaja – drugim riječima, ambalaža prodaje proizvod. Nije više bitno da je proizvod trajan, nego da je privlačan. Ako se brzo pokvari ili dotraje, ili nam, jednostavno, dosadi, nije važno, kupit ćemo novi. Tako funkcionira i komercijalna glazba, a “narodnjaci” i turbofolk su upravo to – komercijalna glazba i jedino ih tako treba sagledavati.
Je li za glazbeni ukus te vrste presudnije porijeklo ili djetinjstvo i formativna dob?
– Ako pod “porijeklom” mislite na nečije kulturne navike, koje je poprimio odgojem, kod kuće, to, dakako, može imati utjecaja na glazbene afinitete dotične osobe, ali ne nužno i presudno. “Narodnjake” je netko mogao čuti kod kuće, kod roditelja, pa ih zato sluša, ali nije rečeno da će djeca imati u potpunosti iste glazbene afinitete kao roditelji. Nisu li upravo, vrlo često, roditelji “iznervirani” glazbom koju slušaju njihova djeca? Dapače, mnogi poklonici starijih “narodnjaka” izrazito ne vole turbofolk, kao što su i mlađahnim ljubiteljima tog pravca stariji “narodnjaci” dosadni, spori i smeta im ono “zavijanje” u pjevanju.
A bilo koje drugo tumačenje “porijekla” u ovom kontekstu još manje ima smisla. Pa ne slušaju “narodnjake” samo Srbi, Bosanci, Crnogorci, nego, kao što možemo vidjeti, i Hrvati, i Slovenci itd. Što se tiče razdoblja formativne dobi čovjeka, mislim da će više utjecaja na glazbene afinitete djece i mladih imati “ulica”, to jest vršnjaci, negoli roditelji. I, naposljetku, čovjek se cijeli život razvija, pa svoje glazbene afinitete može mijenjati ili proširivati i u odrasloj dobi, kao zrela osoba. Evo, recimo, baveći se ovom temom i slušajući zbog toga ovu glazbu, shvatio sam da se i meni ponešto u njoj sviđa, iako sam je, ne samo kao mlad, već i sve donedavno, a priori odbacivao. Ili, s druge strane, kako objasniti da od svoje šesnaeste godine pa sve do danas obožavam blues, a definitivno ga nisam imao prilike čuti od roditelja?
Kakva je prosječna obrazovna struktura slušača takve vrste glazbe? Stoje li ocjene da turbofolk slušaju zatucaniji i bilježe li se slučajevi znanstvenika ili IT-stručnjaka koji obožavaju “narodnjake”?
– Takve statistike ne postoje, pa možemo samo nagađati. Ugostitelji koji drže narodnjačke klubove tvrde da kod njih dolaze “svi”, to jest, ljudi iz posve različitih društvenih slojeva. Prof.
Ivan Čolović, autor studije “Divlja književnost”, objavljene u Beogradu sredinom ‘80-ih, rekao je u njoj kako su konstatacije o niskom obrazovanju poklonika “narodnjaka” posve bespredmetne, budući da je u velikoj masi ljudi uvijek najviše onih s nižim obrazovanjem. Ali, onda je za pretpostaviti da je i među poklonicima pokojnog tenora
Luciana Pavarottija također najviše onih s nižim obrazovanjem.
Uostalom, koliko je visokoobrazovanih u Hrvatskoj? Čini mi se da ne čine ni četvrtinu ukupnog stanovništva. S druge strane, velik dio populacije koja zalazi u narodnjačke klubove čine studenti, dakle, ljudi koji se školuju upravo u okviru visokog obrazovanja. A i među kazivačima koje sam intervjuirao bio je i jedan prevoditelj, koji, naravno, ima završen fakultet i govori sedam stranih jezika. Obožava klasičnu glazbu, ali voli i ponešto od “narodnjaka”, čak i turbofolka. Mislim da formalno obrazovanje, odsnosno stupanj obrazovanosti, ne utječe na glazbene afinitete, već je vjerojatnije da ga formiraju individualni interesi svake pojediine osobe, kao i informacije do kojih o glazbi može doći, to jest, “naslušanost” te osobe. I, uostalom, tko kaže da svi koji slušaju “narodnjake” vole samo to i ništa drugo?
U Vašoj knjizi je vrlo ilustrativna epizoda o grupi vukovarskih branitelja koji usred najgore opsade u jednoj birtiji non-stop slušaju “ćirilicu”. Kako se takvi ljudi nose s “ideološkom dijaboličnošću” svojega muzičkog opredjeljenja?
– Sudionici te situacije u opkoljenom Vukovaru nisu bili Vukovarci, nego, prema tvrdnji mojeg kazivača, Brođani, od kojih je većina kasnije, nažalost, i poginula. Ali i iz još sam nekih kazivanja mogao zaključiti da se ta glazba slušala i unutar braniteljske populacije, kao što su se slušali i drugi glazbeni žanrovi. Stoga je logično pretpostaviti da poklonika “narodnjaka” ima i među onima koji se bune protiv ćirilice, kao što, vjerojatno, među njima ima i onih koji tu glazbu ne vole.
Poanta je da politički svjetonazor nema nikakve veze s glazbenim afinitetima. Stoga se oni hrvatski branitelji koji vole “narodnjake” ne nose s nikakvom “ideološkom dijaboličnošću”, jer za to nemaju nikakvog razloga. Jesu li zbog toga bili manje motivirani u obrani Hrvatske? Ne bih rekao. Praksa je pokazala upravo suprotno. Pa, Hrvatska je dobila rat. Kao što ne znači ni da su oni koji slušaju “narodnjake” ili turbofolk samim time politički i svjetonazorski tolerantne osobe.
Devedesete je prilično obilježio poznati narodnjački refren: “Ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine/ mogu samo da nas mrze oni što nas ne vole.” Gotovo bi se moglo reći da se na tom osionom fonu s raznih strana kretalo u ratove. Ima li mir kakvog utjecaja na jenjavanje narodnjačkih strasti?
– Očito, ne. Dapače, mir je donio mogućnost da se ta glazba ponovno počne slušati. No, u miru se ne rasplamsavaju samo “narodnjačke” strasti, već i “klasičarske”, “jazzerske”, “zabavnjačke”, “rokerske”, “danserske”, “hiphoperske”, itd., jer, mir je svima dobar i koristan (a rat samo nekima). I da nam barem vječno traje. A tko pjeva, zlo ne misli, zar ne? U svakom slučaju, ne može glazba biti kriva za rat pa tako to nisu ni “narodnjaci” i turbofolk.
Narodnjake i turbofolk funkcionalno smatrate posve ravnopravnima svim ostalim žanrovskim podvrstama u pop-kulturi. Nije li Vas pomalo strah gnjeva raznih i raznolikih pobornika urbanije vrste glazbe?
– Prije svega, i turbofolk je urbana glazba. To jest, nastala je u gradu i gradski je način života njezino tematsko uporište. A inače, smatram da je danas prilično deplasirano dijeliti kulturu na urbanu i ruralnu, jer danas ljudi na selu žive gotovo istim načinom života kao i ljudi u gradu, to jest, i selo i grad preslojila je popularna kultura, u kojoj, dakako, žive i prežici tradicijske kulture. “Narodnjaci” i turbofolk funkcioniraju na potpuno isti način kao i ostali oblici komercijalne glazbe, a svi zajedno su roba na tržištu i u tom su smislu riječi svi ti oblici ravnopravni.
A što se, pritom, kome više sviđa, njegova je osobna stvar. Nije me strah kritičara, jer da me je koga strah, ne bih ni pisao knjigu na ovaj način, ili je ne bih pisao uopće. U njoj sam ponudio argumente, a ako netko ne može prihvatiti argumente, ja mu pomoći ne mogu.
DAVOR KRILE
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/aleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu-255252
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=515565dc874d3eba1021c457fac38ddc25365d74
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Aleksej+Pavlovsky%3A+%E2%80%98%C4%86irilicu%E2%80%99+vole+i+branitelji++koji+ba%C5%A1+ne+vole+%C4%87irilicu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Faleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu-255252
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Faleksej-pavlovsky-cirilicu-vole-i-branitelji-koji-bas-ne-vole-cirilicu-255252
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Aleksej Pavlovsky – ‘Narodnjaci’ su posve prirodna glazbena kategorija prema kojoj simpatije iskazuju ljudi također posve prirodnih nagnuća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => intervju
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
10. svibanj 2024 16:26
