stdClass Object
(
[id] => 636840
[title] => 'Sveti Jeronim je obilježio čovječanstvo. Danas ga štuje i Istok i Zapad, Split još nema njegovu ulicu, ali i to će se uskoro promijeniti': u Zagrebu predstavljena knjiga o zaštitniku Dalmacije
[alias] => 39-sveti-jeronim-je-obiljezio-covjecanstvo-danas-ga-stuje-i-istok-i-zapad-split-jos-nema-njegovu-ulicu-ali-i-to-ce-se-uskoro-promijeniti-39-u-zagrebu-predstavljena-knjiga-o-zastitniku-dalmacije
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Predaja kaže da je imao tešku narav. Da je bio nediscipliniran, nepopustljiv, beskompromisan. Često i svadljiv.
Pred Bogom on je, međutim, našao idealno opravdanje.
- Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac – riječi su kojima je Sveti Jeronim pravdao sve ono što su mu kritičari stavljali na teret.
Riječ je o crkvenom teologu, filozofu, jezikoslovcu i povjesničaru rođenom u 4. stoljeću na granici Rimskih provincija i panonije. Za života je bio tajnik Pape Damaza I, na pučki latinski preveo Bibliju s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika, radio u carigradskim bibliotekama, bio monah pustinjak, a u Betlehemu vodio muški samostan.
Njemu u čast diljem su Dalmacije posvećene brojne crkve, a na inicijativu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana Slobodan Prosperov Novak napisao je knjigu “Sveti Jeronim Dalmatinac” koja je u četvrtak svečano predstavljena u zagrebačkom muzeju Mimara pod pokroviteljstvom Slododne Dalmacije.
-Sveti Jeronim je obilježio čovječanstvo. Danas ga štuje i istok i zapad, a ugledne američke agencije svrstavaju ga među 100 najznačajnijih osoba u povijesti čovječanstva. Nema razloga da ga ne slavi i njegova Dalmacija, pa će se od iduće godine, kada je 1600. obljetnica smrti ovoga velikana, 30.rujna slaviti i kao Dan svetoga Jeronima, i kao dan Splitsko-dalmatinske županije – najavio je na predstavljanju knjige splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
Izrazivši pritom pred prepunom dvoranom u kojoj se tražila sjedalica više nadu da, što se Svetog Jeronima tiče, nakon ovoga dana više ništa neće biti isto.
- Split još nema ulicu Svetoga Jeronima, ali i to će se uskoro promjeniti. O ovome velikanu u svijetu znaju puno, pa je vrijeme da se i u Hrvatskoj upoznamo sa njegovim golemim doprinosom našoj civilizaciji – ustvrdio je župan.
Slobodan Prosperov Novak, autor knjige “Sveti Jeronim Dalmatinac”, upozorio je da u hrvatskim školama Sveti Jeronim praktički ne postoji, izuzev u nastavi vjeronauku. A njegova uloga u kulturi i povijesti je ogromna.
- Petnaest je godina prevodio Bibliju na latinski jezik. Danas bi se tako obiman pothvat ustručavali preuzeti instituti sa po stotinu zaposlenih. Sveti Jeronim je to uspio napraviti sam sa skupinom prepisivača i pomagača. Njegov prijevod Biblije i danas je aktualan – istaknuo je Prosperov Novak. Pritom demantirajući tvrdnje da je Sveti Jeronim podcjenjivao žene.
- Cijeli svoj život je bio okružen ženama. Žene je zaposlio da uče hebrejski i pomažu mu u biblijskim prijevodima, a poseban je odnos razvio sa bogatim rimskim udovicama koje su prešle na asketski život – pojasnio je Prosperov Novak. Kritizirali su ga i da je bio raszrošan, no i tu autor knjige ima protuargument.
- On je često za obrok jeo skakavce, pa nema govora o nekoj rasprošnosti. Nju su mu pokušali pripisati onima kojima je bilo čudno zašto je zaposlio prepisivače koji su mu pomagali u prevođenju Biblije. Bio je čovjek nemirnog intelekta i lako je stjecao neprijatelje. Sveti Jeronim je tražio istinu i kada je drugi nisu vidjeli – ustvrdio je autor knjige.
Što je ime Svetoga Jeronima značilo ilustrirao je primjerom Dubrovčana, koji se nisu uvijek najbolje slagali sa Dalmatincima koji su življeli pod vlašću Venecije.
- No slagali su se kada je riječ o Svetom Jeronimu. Kada bi Dubrovčanin otputovao u inozemstvo, on bi s ponosom govorio da je Sveti Jeronim Dalmatinac, i da je i on Dalmatinac – zaključio je Prosperov Novak.
Vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan dugo je godina bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Opisao je kako je taj zavod ponio ime ovog dalmatinskog sveca, u jeku najezde Turaka slijedom koje je dio naorda završio i u Rimu. Te 1453. zatražili su od pape Nikole V. prostor za njihovo zbrinjavanje i skrb. On im je dodijelio ruševnu crkvu Svete Marine na lijevoj obali Tibera, a oni su joj, uz papin blagoslov, za zaštitnika imenovali upravo Svetog Jeronima.
Novinar Slobodne Damir Šarac bio je jedan od prvih promotora Svetoga Jeronima, i to na stranicama našega dnevnog lista.
-Teško je živjeti u Dalmaciji, a ne čuti za Svetoga Jeronima. Crkvica na Marjanu, s prekrasnim pogledom na more, nosi njegovo ime. Nedaleko nje se nalazi i špilja u kojoj su življeli dalmatinski pustinjaci. No ideja da se pozabavim Svetim Jeronimom nije rođena tu, nego na sasvim drugom kraju svijeta, tijekom mojeg posjeta Lisabonu. Tamo sam vidio kako Portugalci spominicima slave svoja otkrića, ali i otkrio ogromni samostan i crkvu redovnika Svetog Jeronima – istaknuo je Šarac.
Otuda je Vasco de Gama krenuo na svoj put u Indiju. Tu su se svi veliki moreplovci došli prije svojih avantura pomoliti. Jeronimitski samostan se nalazi u četvrti Lisabona koja se zove Betlehem. Na Marijanu, nedaleko crkve Sv. Jeronima, nalazi se i crkvica Gospe od Betlehema. Negdje u toj koincidenciji kod našeg kolege se rodila ideja da počne istraživati život i djelo sveca koji se s ponosom zvao Dalmatincem.
- O njemu je pisao Erazmo Roterdamski, njime se bavio Tomislav Šagi Bunić. Ime Jere ustalilo se u Dalmaciji, gdje je Sveti Jeronim oduvijek bio prikazivan kao kardinal koji dolazi u pratnji lava. Drugdje u svijetu on je u pravilu oslikavan kao pustinjak u dronjcima. Dalmacija ga je uvijek posebno štovala, a velika je stvar i Centar za istraživanje Svetoga Jeronima čije je otvorenje u pripremi – zaključio je Šarac.
Time bi se krug 1600. godina nakon smrti ovog vanserijskog Dalmatinca konačno mogao zatvoriti.
A Hrvatska definitivno upoznati život i djelo čovjeka koji je prije 16 stoljeća postao jedna od zvijezda čiji sjaj ni do danas nije potamnio.
Brojni uzvanici
Sveti Jeronim i Splitsko-dalmatinska županija u četvrtak su u Muzeju Mimara okupili brojne uzvanike. Uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović, svečanom predstavljanju knjige “Sveti Jeronim Dalmatinac” prisustvovali su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanica premijera i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar regionalnog razvoja Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Ante Sanader, niz saborskih zastupnika iz Dalmacije predvođenih HDZ-ovcem Brankom Bačićem, predstojnik premijerova ureda Zvonimir Frka Petešić, alpinist Stipe Božić, nogometni izbornik Zlatko Dalić, međimurski župan Matija Posavec...
I naša medijska kuća u Mimari je bila predstavljena u jakom sastavu. Na promociji su bili članica uprave Hanza medie Ana Hanžeković, glavni urednik “Slobodne Dalmacije” Jadran Kapor te direktor “Slobodne Dalmacije” Miroslav Ivić.
Simboli Dalmacije: Hajduk, 'Slobodna', Sveti Duje i Sveti Jeronim
-I ja sam bio splitsko-dalmatinski župan, bilo je župana i prije i poslije mene, no prvi je sa idejom popularizacije svetog Jeronima izašao Blaženko Boban. Drago mi je da je Slobodna Dalmacija” medijski pokrovitelj ove promocije, jer “Slobodna” je, uz Hajduk, Svetoga Duju i Svetoga Jeronima, jedan od simbola Splita – izjavio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Ante Sanader
Predsjednica: Treba restaurirati Meštrovićevu skulpturu Svetog Jeronima u Washingtonu
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u svojem je govoru ustvrdila da je Sveti Jeronim jedan od najvažnijih protagonista povijesti kršćanske civilizacije.
- Naša Dalmacija rasadnik je znanja i kreativnosti ljudi koji su stoljećima stvarali nacionalnu kulturu, znanost i umjestost. Naša Dalmacija je izvor ljepote i prekrasne glazbe, kojom se neprestalno divimo, i koju tako rado pjevamo. Dok sam bila hrvatska veleposlanica u Washingtonu, divila sam se Meštrovićevoj skuplturi Svetog Jeronima koja stoji ispred zgrade našega veleposlanstva.
No, moram reći da se ona nalazi u prilično jadnom stanju, takvome da se ne možemo ponositi sami sobom. Ovo remek djelo treba restaurirati. Na to već niz godina apeliram – istaknula je predsjednica, naglašavajući da je skulptura našla mjesto i na turističkim kartama za razgledavanje grada.
Predaja kaže da je imao tešku narav. Da je bio nediscipliniran, nepopustljiv, beskompromisan. Često i svadljiv.
Pred Bogom on je, međutim, našao idealno opravdanje.
- Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac – riječi su kojima je Sveti Jeronim pravdao sve ono što su mu kritičari stavljali na teret.
Riječ je o crkvenom teologu, filozofu, jezikoslovcu i povjesničaru rođenom u 4. stoljeću na granici Rimskih provincija i panonije. Za života je bio tajnik Pape Damaza I, na pučki latinski preveo Bibliju s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika, radio u carigradskim bibliotekama, bio monah pustinjak, a u Betlehemu vodio muški samostan.
Njemu u čast diljem su Dalmacije posvećene brojne crkve, a na inicijativu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana Slobodan Prosperov Novak napisao je knjigu “Sveti Jeronim Dalmatinac” koja je u četvrtak svečano predstavljena u zagrebačkom muzeju Mimara pod pokroviteljstvom Slododne Dalmacije.
-Sveti Jeronim je obilježio čovječanstvo. Danas ga štuje i istok i zapad, a ugledne američke agencije svrstavaju ga među 100 najznačajnijih osoba u povijesti čovječanstva. Nema razloga da ga ne slavi i njegova Dalmacija, pa će se od iduće godine, kada je 1600. obljetnica smrti ovoga velikana, 30.rujna slaviti i kao Dan svetoga Jeronima, i kao dan Splitsko-dalmatinske županije – najavio je na predstavljanju knjige splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
Izrazivši pritom pred prepunom dvoranom u kojoj se tražila sjedalica više nadu da, što se Svetog Jeronima tiče, nakon ovoga dana više ništa neće biti isto.
- Split još nema ulicu Svetoga Jeronima, ali i to će se uskoro promjeniti. O ovome velikanu u svijetu znaju puno, pa je vrijeme da se i u Hrvatskoj upoznamo sa njegovim golemim doprinosom našoj civilizaciji – ustvrdio je župan.
Slobodan Prosperov Novak, autor knjige “Sveti Jeronim Dalmatinac”, upozorio je da u hrvatskim školama Sveti Jeronim praktički ne postoji, izuzev u nastavi vjeronauku. A njegova uloga u kulturi i povijesti je ogromna.
- Petnaest je godina prevodio Bibliju na latinski jezik. Danas bi se tako obiman pothvat ustručavali preuzeti instituti sa po stotinu zaposlenih. Sveti Jeronim je to uspio napraviti sam sa skupinom prepisivača i pomagača. Njegov prijevod Biblije i danas je aktualan – istaknuo je Prosperov Novak. Pritom demantirajući tvrdnje da je Sveti Jeronim podcjenjivao žene.
- Cijeli svoj život je bio okružen ženama. Žene je zaposlio da uče hebrejski i pomažu mu u biblijskim prijevodima, a poseban je odnos razvio sa bogatim rimskim udovicama koje su prešle na asketski život – pojasnio je Prosperov Novak. Kritizirali su ga i da je bio raszrošan, no i tu autor knjige ima protuargument.
- On je često za obrok jeo skakavce, pa nema govora o nekoj rasprošnosti. Nju su mu pokušali pripisati onima kojima je bilo čudno zašto je zaposlio prepisivače koji su mu pomagali u prevođenju Biblije. Bio je čovjek nemirnog intelekta i lako je stjecao neprijatelje. Sveti Jeronim je tražio istinu i kada je drugi nisu vidjeli – ustvrdio je autor knjige.
Što je ime Svetoga Jeronima značilo ilustrirao je primjerom Dubrovčana, koji se nisu uvijek najbolje slagali sa Dalmatincima koji su življeli pod vlašću Venecije.
- No slagali su se kada je riječ o Svetom Jeronimu. Kada bi Dubrovčanin otputovao u inozemstvo, on bi s ponosom govorio da je Sveti Jeronim Dalmatinac, i da je i on Dalmatinac – zaključio je Prosperov Novak.
Vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan dugo je godina bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Opisao je kako je taj zavod ponio ime ovog dalmatinskog sveca, u jeku najezde Turaka slijedom koje je dio naorda završio i u Rimu. Te 1453. zatražili su od pape Nikole V. prostor za njihovo zbrinjavanje i skrb. On im je dodijelio ruševnu crkvu Svete Marine na lijevoj obali Tibera, a oni su joj, uz papin blagoslov, za zaštitnika imenovali upravo Svetog Jeronima.
Novinar Slobodne Damir Šarac bio je jedan od prvih promotora Svetoga Jeronima, i to na stranicama našega dnevnog lista.
-Teško je živjeti u Dalmaciji, a ne čuti za Svetoga Jeronima. Crkvica na Marjanu, s prekrasnim pogledom na more, nosi njegovo ime. Nedaleko nje se nalazi i špilja u kojoj su življeli dalmatinski pustinjaci. No ideja da se pozabavim Svetim Jeronimom nije rođena tu, nego na sasvim drugom kraju svijeta, tijekom mojeg posjeta Lisabonu. Tamo sam vidio kako Portugalci spominicima slave svoja otkrića, ali i otkrio ogromni samostan i crkvu redovnika Svetog Jeronima – istaknuo je Šarac.
Otuda je Vasco de Gama krenuo na svoj put u Indiju. Tu su se svi veliki moreplovci došli prije svojih avantura pomoliti. Jeronimitski samostan se nalazi u četvrti Lisabona koja se zove Betlehem. Na Marijanu, nedaleko crkve Sv. Jeronima, nalazi se i crkvica Gospe od Betlehema. Negdje u toj koincidenciji kod našeg kolege se rodila ideja da počne istraživati život i djelo sveca koji se s ponosom zvao Dalmatincem.
- O njemu je pisao Erazmo Roterdamski, njime se bavio Tomislav Šagi Bunić. Ime Jere ustalilo se u Dalmaciji, gdje je Sveti Jeronim oduvijek bio prikazivan kao kardinal koji dolazi u pratnji lava. Drugdje u svijetu on je u pravilu oslikavan kao pustinjak u dronjcima. Dalmacija ga je uvijek posebno štovala, a velika je stvar i Centar za istraživanje Svetoga Jeronima čije je otvorenje u pripremi – zaključio je Šarac.
Time bi se krug 1600. godina nakon smrti ovog vanserijskog Dalmatinca konačno mogao zatvoriti.
A Hrvatska definitivno upoznati život i djelo čovjeka koji je prije 16 stoljeća postao jedna od zvijezda čiji sjaj ni do danas nije potamnio.
Brojni uzvanici
Sveti Jeronim i Splitsko-dalmatinska županija u četvrtak su u Muzeju Mimara okupili brojne uzvanike. Uz predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović, svečanom predstavljanju knjige “Sveti Jeronim Dalmatinac” prisustvovali su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanica premijera i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar regionalnog razvoja Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Ante Sanader, niz saborskih zastupnika iz Dalmacije predvođenih HDZ-ovcem Brankom Bačićem, predstojnik premijerova ureda Zvonimir Frka Petešić, alpinist Stipe Božić, nogometni izbornik Zlatko Dalić, međimurski župan Matija Posavec...
I naša medijska kuća u Mimari je bila predstavljena u jakom sastavu. Na promociji su bili članica uprave Hanza medie Ana Hanžeković, glavni urednik “Slobodne Dalmacije” Jadran Kapor te direktor “Slobodne Dalmacije” Miroslav Ivić.
Simboli Dalmacije: Hajduk, 'Slobodna', Sveti Duje i Sveti Jeronim
-I ja sam bio splitsko-dalmatinski župan, bilo je župana i prije i poslije mene, no prvi je sa idejom popularizacije svetog Jeronima izašao Blaženko Boban. Drago mi je da je Slobodna Dalmacija” medijski pokrovitelj ove promocije, jer “Slobodna” je, uz Hajduk, Svetoga Duju i Svetoga Jeronima, jedan od simbola Splita – izjavio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Ante Sanader
Predsjednica: Treba restaurirati Meštrovićevu skulpturu Svetog Jeronima u Washingtonu
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u svojem je govoru ustvrdila da je Sveti Jeronim jedan od najvažnijih protagonista povijesti kršćanske civilizacije.
- Naša Dalmacija rasadnik je znanja i kreativnosti ljudi koji su stoljećima stvarali nacionalnu kulturu, znanost i umjestost. Naša Dalmacija je izvor ljepote i prekrasne glazbe, kojom se neprestalno divimo, i koju tako rado pjevamo. Dok sam bila hrvatska veleposlanica u Washingtonu, divila sam se Meštrovićevoj skuplturi Svetog Jeronima koja stoji ispred zgrade našega veleposlanstva.
No, moram reći da se ona nalazi u prilično jadnom stanju, takvome da se ne možemo ponositi sami sobom. Ovo remek djelo treba restaurirati. Na to već niz godina apeliram – istaknula je predsjednica, naglašavajući da je skulptura našla mjesto i na turističkim kartama za razgledavanje grada.
'Sveti Jeronim je obilježio čovječanstvo. Danas ga štuje i Istok i Zapad, Split još nema njegovu ulicu, ali i to će se uskoro promijeniti': u Zagrebu predstavljena knjiga o zaštitniku Dalmacije
Moderator Božo Skoko, autor Slobodan Prosperov Novak, biskup Jure Bogdan, župan Blazenko Boban, novinar Damir Šarac
Predaja kaže da je imao tešku narav. Da je bio nediscipliniran, nepopustljiv, beskompromisan. Često i svadljiv.
Pred Bogom on je, međutim, našao idealno opravdanje.
- Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac – riječi su kojima je Sveti Jeronim pravdao sve ono što su mu kritičari stavljali na teret.
Riječ je o crkvenom teologu, filozofu, jezikoslovcu i povjesničaru rođenom u 4. stoljeću na granici Rimskih provincija i panonije. Za života je bio tajnik Pape Damaza I, na pučki latinski preveo Bibliju s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika, radio u carigradskim bibliotekama, bio monah pustinjak, a u Betlehemu vodio muški samostan.
