Na prometnici koja u okruženju autoceste iza Kozjaka i Opora vodi do do zaselka Đirlići u Radošiću već dva dana odvija se rat nekolicine mještana s radnicima firme "Niskogradnja" iz Imotskog.
Bageri su, naime, u tom dijelu kaštelanske Zagore počeli probijati pristupni put do lokacije budućeg vjetroparka "Opor", investitorske tvrtke "Acciona Energia" iz Španjolske, a na to se prvi skočio Marko Škopljanac, poznati suvlasnik etno-eko sela Škopljanci, pa je svojim automobilo prepriječio put građevinskim strojevima zbog čega su na mjesto događaja stigli i policajci.
- Ne znam imaju li dozvole za gradnju i tko im je dao. Mi mještani ne znamo ništa i ništa nas nitko nije pitao, a već od same najave gradnje vjetroparka, čemu ima više od deset godina, mi smo se pobunili.
Ovdje je zaštićena priroda i ne trebam vam govoriti koliko će nam to štetiti, ne samo ljudima koji imaju tu OPG-ove i kuće za odmor, već svima. Sve se ovo radilo ispod stola jer bio je red da se i nas nešto pita – uzrujan je Škopljanac.
Na administrativnoj tromeđi Prgomet – Kaštela – Lećevica planira se projekt šest vjetroelektrana zbog čega su se mještani već lani pobunili, ali čini se da ih nitko ne zarezuje.
- Sad će mi pogled iz kuće padati na šest stupova, svaki visine 105 metara s elisama 150 metara u promjeru koje će nam zujati iznad glava – ogorčen je Škopljanac koji je ujedno i predsjednik KUD-a "Radošić" u čije ime, napominje nam, prvenstveno i govori.
Posebno je ljuta Renata Kelam, nezavisna općinska vijećnica u Lećevici, koja je rekla kako se uz neprekidnu borbu protiv Centra za gospodarenje otpada kod Kladnjica, mještani sada bore doslovno s vjetrenjačama.
- U ovom kraju su zaštićene životinje, šišmiši, risevi, vukovi, leptiri, da ne govorim šta će se dogoditi pticama od tih elisa. Tvrde da imaju sve papire, ali trebalo bi pitati USKOK ‘ko je ovdje podmazan jer ne znam kako su mogli dobiti dozvole – tvrdi Kelam koja je automobilom, zajedno sa Škopljancem, stala pred bagere ispisavši od cvijeća na vjetrobranskom staklu riječ - help (upomoć, op.a).
- Ima li ikoga da nam pomogne? Teška mehanizacija oštetila je ova dva dana krvavo stečeni asfalt, tek danas postavljaju znakove upozorenja za vozače i ploču s podacima tko izvodi radove, a sve zaštitne PVC folije sa svojih materijala odbacuju uokolo u prirodu – očajna je Kelam koja svo vrijeme na licu mjesta izrađuje i fotodokumentaciju.
- Je li bio red da se o radovima barem obavijeste prvi susjedi kojima će te vjetroelektrane mahati tamo-amo do kraja života? Marko je na sto pedeset metara udaljen, a ja nešto dalje – govori vijećnica.
Informira nas da se sada prema gradilištu na brdu koje dijeli priobalje od Zagore probija put širok 14 metara i dug oko 15 kilometara.
- A kad smo mi tražili da Županijska uprava za ceste proširi put samo pet metara kvadratnih, Hrvatske šume su zabranile – dodala je Kelam.
Međutim, kako doznajemo od Aljoše Pleića, direktora splitske tvrtke "Vjetropark Opor", put će biti širok oko pet i pol metara u dužini od nekih osam kilometara.
- Da, rade se pristupni putevi za vjetrolektranu i imamo sve potrebne dozvole. Ovaj projekt se radi devet godina i tri puta su mijenjane dozvole, projekt je prošao sve studije utjecaja na okoliš, lokacijske, građevinske, izmjere, potvrde...
S okolnim općinama surađujemo odlično, a gospoda koja su tamo na gradilištu nemaju nikakve veze s nama. A kad ih pitate zašto se nisu javili u prethodnim fazama ishodovanja dozvola iako nisu zainteresirana strana, odgovaraju kako su mislili da se to nikad neće graditi.
Sada traže osobni interes, kaže, izgradite mi bazen pa ću gledati u vjetrenjače. To nije uopće potrebno komentirati - ustvrdio je Plejić i dodao da "imaju snimljenu takvu izjavu Marka Škopljanca".
- I danas mu se, kao, pokvario auto baš na ulazu u gradilište. Što da kažemo na to? A nikad se nama nije obratio. Prije nekoliko mjeseci smo imali javnu prezentaciju projekta u Prgometu, on se pojavio i mahao rukama i vikao da će nas odrobijati.
Govorio je i ovo i ono. Znamo da je ova dva dana tamo i da ometa gradilište, a to ne smije. Imamo zaštitarsku tvrtku pa ćemo vidjeti što ćemo dalje. Također smo dužni osigurati da se netko ne ozlijedi i da neovlaštena osoba ne uđe na gradilište - poručio je direktor splitske tvrtke u vlasništvu španjolske "Accione".
Kako se onda moglo dogoditi da se na dan početka radova na cesti ne postavi prometna signalizacija koja upozorava ostale sudionike u prometu na oprez, pitali smo Pleića.
- Prometni elaborat postoji, imamo suglasnost Županijske uprave za ceste i ne znam je li to učinjeno na vrijeme. Ako nije, zaista preuzimam krivicu - odgovorio je direktor.
Inače, vjetroelektrana "Opor" planirana je na 30 megavata snage i s vrijednošću oko 40 milijuna eura. Tvrtka "Acciona Energia" prisutna je u Hrvatskoj već 20 godina, trenutno grade i vjetroelektranu na brdu Boraja kod Ljubitovice, imaju je i na brdima iznad Segeta Gornjeg koja je u pogonu već 10 godina.
- Projekt na Oporu ima građevinsku i lokacijsku dozvolu iz 2013. godine. Trebala su biti 22 stupa stare tehnologije i snage od jedan i nešto megavata, a sada ih, budući da je tehnologija u međuvremenu napredovala, imamo šest s po pet megavata - naglasio je direktor.
Pobunjeni mještani upozoravaju da je područje planirano za gradnju vjetrenjača zaštićeno zbog nekih životinjskih vrsta te endemskih vrsta bilja među kojima su i orhideje.
- I sama sam planinarka, ovdje ima puno planinarskih i biciklističkih staza, dva planinarska doma, tu su životinje poput divljih svinja, zečeva, srna, tu je i medvjedica... Blizina mora i pogled na Kaštelanski zaljev dodatna je vrijednost ovog predjela, ali o tome svemu lokalne političare nije briga i ne rade u korist mještana nego investitora.
Na istočnoj strani Lećevice gradi se još jedan vjetropark, taj će danas-sutra provjetravati smrad iz Centra za gospodarenje otpada - ljuta je vijećnica Kelam.
- Koliko znam, investitori imaju sve dozvole i papire, a sve im izdaje država. Općine su tu nemoćne, a na nas drvlje i kamenje. Prvi smo na udaru kad se bilo šta desi na području naših općina - svjestan je Ivan Skelin (HDZ), načelnik Prgometa.
- To se počelo raditi prije točno dvadeset godina. Dakle, kad sam ja došao na dužnost, to je bilo već upola papirnato riješeno. E, onda je država malo zakočila, a od početka invazije Rusije na Ukrajinu je to malo otkočila i oni koji su imali neke papire uspjeli su brzo to riješiti do kraja.
Država sada, čini mi se, lakše daje zeleno svjetlo unatoč protivljenju HEP-a. Koliko znam, bilo je tu bune mještana i prije godinu dana, ali sam zvao po ministarstvima, zvao sam i investitore, i došao sam do saznanja da imaju urednu papirologu.
Stao bih uz ljude, stao bih ispred njih prvi protiv, ali ovdje sam nemoćan jer ovu tvrtku više niko ne može zaustaviti - dodao je Skelin.
Što se, pak, tiče zaštite okoliša, sliježe ramenima, a nije mu ni poznato da je na području njegove općine nešto i pod kakvom formalnom oznakom.
- Znate što - rekao je - danas vam je sve zaštićeno, i vuk, i čagalj, i lisica, puž, gušter... nema šta nije zaštićeno!
Aljoša Pleić, međutim, potvrdio je da su zbog zaštite šišmiša morali ukinuti veći dio turbina i pomaknut se s vrha brda gdje postoje već staništa tih šišmiša:
- Svake godine uz svoje vjetroelektrane provode mjere za zaštitu ptica i šišmiša kao i rezultate tih mjera te da su podaci o tome javnosti dostupni na našim internetskim stranicama.
Neke odgovore pokušali smo dobiti i u Županiji splitsko-dalmatinskoj, ali oni su nas proslijedili na ministarstva.
Na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pronašli smo dokument iz kolovoza 2021. godine iz kojeg je vidljivo da "područje potpada pod ekološku mrežu ‘Natura 2000.‘" pa se traži provedba "glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu". Razlog su ne samo ptice i njihova staništa poput surog orla, zmijara, škanjca ošasa, već jame i špilje...
