Dalmacija Split

obračun s bezakonjem

Žnjan će se stvarno drastično promijeniti: novi objekti sele se puno dalje nego bi ugostitelji željeli, doznali smo kako bi na kraju mogao izgledati veliki plato

obračun s bezakonjem

Komunalni i urbanistički nered na žnjanskom platou, zapravo tamošnji kriminal, jer je riječ o nezakonitoj zaradi ugostitelja koji ne plaćaju koncesijska odobrenja i bespravnim gradnjama na pomorskom dobru (što je kazneno djelo); ukratko, Žnjan - kao simbol poraza pravne države - postao je udarna politička tema s kojom se u koštac uhvatila nova splitska vlast.

Namjera izgleda jednostavna i trebala bi biti opće prihvaćena, dovesti vladavinu pravne države tamo gdje je ona bila javno popljuvana, silovana i zgažena.

Dakle, nisu u pitanju samo ilegalni kafići i uređenje prostora. Simbolički, odnosno, politički, ulog je puno veći. Obzirom na negativan značaj koji je stekao žnjanski plato, riječ je o najavljenom dovođenju Civilizacije na ono što je postalo splitski Divlji zapad.

Najave odgovornih idu u smjeru odlučnog obračuna s bezakonjem. No, neki koraci koji se planiraju poduzeti nisu baš objašnjeni. Također, nije jasno ima li gradonačelnik Andro Krstulović Opara podršku u Gradskom vijeću, osobito obzirom na simbolički ulog, jer je sebe istaknuo u ulogu šerifa koji zavodi red, a pitanje je hoće li gradski vijećnici pristati na ulogu statista u tom HDZ-ovom vesternu pod nazivom “Obračun kod O.K. Žnjana” koji bi se odvijao na istoj prašini koju su ta stranka i njezin general Ljubo Ćesić Rojs pred dvadeset godina istovarili.



Krenimo s pozitivnim stvarima. Krstulović Opara počeo je od malih pomaka, čišćenja smeća, uređenja parkinga za invalide... komulativno skupljajući bodove. Istina, požari su se i nakon intervencija komunalaca nastavili na Žnjanu, a rampe za invalide su zaobišli auti. Ali, pokazalo se da gradonačelnik ipak želi promjenu. I da se kloni sumnjivih riječi svojih prethodnika, s kojima smo Žnjan doživljavali kao prostor pravnog beznađa u kojem je svaki pomak nabolje olovno težak, ustvari nemoguć.

Opara je od početka davao obećanja koja su provjerljiva i egzaktna, koja se, dakle, mogu vrednovati. Dapače, rekavši da su mu iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dali jamstva da će koncem listopada biti uklanjanja divlje gradnje na žnjanskom platou, i ne htijući pokazao je kako to Ministarstvo funkcionira u dosluhu sa splitskim gradonačelnicima.

Najave za brzi zaborav

Dok je bio gradonačelnik Ivo Baldasar, koji je najviše zaslužan za žnjanski kaos, bivši ministar Lovro Kuščević smišljao je sva moguća i nemoguća opravdanja da odgađa rušenja na Žnjanu. Doduše, Kuščević i Baladasar prvo su krenuli s oštrom najavom brzog rušenja. Ta izjalovljena obećanja ne treba zaboraviti u okviru sadašnjih okolnosti, za slučaj da budemo prisiljeni gledati reprizu neučinkovitosti s drugim glumcima.

Za razliku od prethodnika, novi ministar i potpredsjednik Vlade, Damir Štromar, priklonio se Oparinoj retorici. Umjesto da se drži u tajnosti kad kreću bageri, kako to u Ministarstvu inače rade do samog dana egzekucije, rušenje je ekspresno najavljeno za listopad, nakon što inspekcija izvrši "sveobuhvatnu akciju" (što god značio ovaj termin, koji djeluje kao vojno-operativni, obzirom da je inspekcija odavno napisala rješenja o uklanjanju).



Dapače, budući je Opara najavio kako očekuje da bespravni ugostitelji sami uklone svoje objekte, čini se da HDZ-ova "vertikala vlasti" (Grad, Županija i državni vrh) želi pokazati kako imaju force zavesti red tamo gdje drugi nisu uspjeli. Ne pođe li im za rukom, bit će to prilična bruka za njih, ali ni prva ni zadnja.

Vertikala vlasti

No, cijeli ovaj poduhvat pokazao je i manje simpatično lice “vertikale vlasti” od onog koje izigrava strogog, ali pravednog, žandara. Naime, počevši od osnivanja stručnog radnog povjerenstva i onog što se kasnije događa, koncepcija djelovanja je vrlo netransparentna. Ispada da vrlo uska grupa ljudi, sastavljena kao “krizni stožer” od čelnih ljudi po zapovjednoj odgovornosti, a ne od eminentnih stručnjaka i predstavnika javnosti, odlučuje o vrijednom resursu Splita po kriterijima i metodama koje nisu javno predstavljne, a kamoli prodiskutirane.

U ovom trenutku, "vertikala vlasti", kako je voli zvati Opara (gradska, županijska i državna vlast) bez Gradskog vijeća odlučuje o jednom od glavnih splitskih prostora. A koalicijski partneri žele drugačije. Tako jeŽeljko Kerum zatražio poštedu bespravnih graditelja, da ih se ne ruši dok ne bude urbanistički definirano što se želi s Žnjanom i dok se ne provede natječaj. Postavlja se pitanje može li Žnjan, odnosno jednostrani dogovori Opare s “verikalom vlasti”, bez pregovora s partnerima u Gradskom vijeću, dovesti do političke krize koalicije HDZ-HGS?

Gradsko vijeće nije zanemariv element u ovoj igri. Ono mora donijeti nekoliko odluka bez kojih čitav proces pada u vodu: da se postojeći Detaljni plan stavi izvan snage, da se krene u izradu novoga, mora usvojiti izmjene i dopune DPU-a... Obzirom na neslaganje s HGS-om oko rušenja, pitanje je hoće li HDZ morati tražiti podršku od oporbe, ako se Kerum naljuti, odnosno, ako od njega zatraže zaštitu žnjanski ugostitelji koji su počeli zauzimati taj prostor u njegovom mandatu, a metastazirali u Baldasarovom.

Uz obalu ili uz cestu

Iz Grada su poručili da će u kasnijoj fazi pozvati javnost da se uključi sa prijedlozima, ali još nije jasno hoće li biti urbanističko-arhitektonskog natječaja? Natječaj je zasada jedino Kerum spomenuo, a on je protivnik koncepta koji se provodi.



Nadalje, nije jasno zašto će se tako sporo dolaziti do konačnog rješenja. Nakon sastanka radnog tijela rečeno je da postoji hodogram, a po njemu rješenje treba biti napravljeno do 2019. godine, što znači da će iduće ljeto biti s provizornim rješenjem, odnosno s modulima od 12 metara četvornih i štekatima po žnjanskom platou. Tek kroz 2019. trebalo bi se, nakon što se odrede urbanistički uvjeti, dodijeliti koncesiju, a to znači omogućiti gradnju većih objekata po zakonitim principima.

No, nitko nije objasnio hoće li do ljeta 2019. urediti plažu, izgraditi sportske i ugostiteljske objekte, ili će se samo provesti natječaj za koncesiju i izdati akte za gradnju. Također, još nije poznato da li će Grad uzeti koncesiju na cijeli žnjanski plato, o čemu se ranije govorilo, onda bi se ugostitelji i zainteresirani za druge sadržaje natjecali za potkoncesije. Ovu mogućnost predviđa sadašnji DPU uz obavezu provođenja arhitektonsko-dizajnerskog/ih natječaja.

Neslužbeno tumačenje

Zanimljivo će biti vidjeti lokaciju na kojoj će štandovi i štekati dočekati ljeto 2018. godine. Prema neslužbenom tumačenju koje smo dobili iz gradske uprave, koncesijska odobrenja na žnjanskom platou trebaju se izdavati za lokacije na kojima je ugostiteljske sadržaje ucrtao važeći Detaljni plan.

A, DPU je, osim na jednom mjestu gdje je ucrtana oznaka za restoran uz obalu, ugostiteljske sadržaje predvidio puno dalje nego što bi to voljeli ugostitelji koji su bespravno gradili uz more. Nanizao ih je duž Šetališta Ivana Pavla II! Dakle, bit će interesantno vidjeti hoće li ugostitelji ljeto 2018. provesti uz cestu, stotinjak metara od mora, ili će Grad ipak smisliti način da ih smjesti uz njima toliko dragu i unosnu obalu. Tik iznad glava i ručnika kupača.

Tehnička pitanja – koliko će biti veliki štandovi idućeg ljeta i ima li rušenja – nadvladala su viziju, odnosno pitanje - što želimo s Žnjanom? Jer plato nije samo obala, a ni turizam. Do vizije bi se u najboljem slučaju moglo doći naknadno, kroz proces, ali problem je što nije javno objašnjena procedura. Upućeni nam kažu da se odustalo od Studije koju su radili arhitekti i profesori sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta na čelu sa Nenadom Fabijanićem, a o kojoj smo pisali u Spektru.



No, budući da je Gradsko vijeće u prošlom sazivu donijelo odluku kako ta studija mora biti temelj za provedbu natječaja, bit će zanimljivo vidjeti hoće li se ono što u njoj piše moći posve zaobići.
U svakom slučaju, nije jasno koje razvojne perspektive Grad u Žnjanu vidi, kako ga se namjerava unaprijediti i integrirati s neposrednim i širim gradskim prostorom, iskoristiti njegove posebnosti, te kakav je stav, budući je najavljeno i sagledavanje obalnog pojasa Duilova, prema tom vrijednom resursu.

'Kad se steknu uvjeti'

Sva ova pitanja, koja bi trebala biti suštinska, o kojima bi se u normalnim okolnostima vodile rasprave u stručnoj i široj javnosti, zasjenjena su nametnutim dilemama o stvarima koje ne bi smjele biti upitne: ukloniti bespravne objekte ili ne?

Hoće li iduće ljeto dočekati nezakoniti objekti ili onakvi kakvi su jedino mogući po zakonu?

Hoće li se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj? Hoće li prijedlozi građana imati jednak tretman kao bespravnih ugostitelja, budući je dogradonačelnik Nino Vela u prvoj varijanti pozvao samo ove druge "da pripreme prijedloge gdje i kako vide svoje poslovanje na toj lokaciji”?

Bespravni ugostitelji sada su vrlo tihi, možda zato jer su po prvi put doista bez podrške vlasti. No, čini se kao da su vladajućima dobro poslužili za mobiliziranje pažnje javnosti na to da političari ozbiljno i predano rade u okolnostima koje bi mogli nazvati izvanrednima. Cijela priča ne djeluje kao da će napokon profunkcionirati pravna država u civilnom društvu i jednostavno obaviti posao tamo gdje to nije bilo do sada moguće.

Dapače, ispada kao da je riječ o zadatku iz visoke politike koji traži iskusne operativce koji kroz redovite sastanke trebaju provesti efikasnu, koordiniranu i sustavnu akciju. Još fali da se prije rušenja u radno tijelo pozove ministra obrane Krstičevića, odnosno da na terenu inspektorima podršku pruži vojska, jer se rješavanje žnjanske tematike pomalo predstavlja kao da je riječ o elementarnoj nepogodi, poput požara ili poplave, kojoj treba herojskim naporom odabranih stati na kraj, prvo rušenjem, a zatim postupnim uvođenjem reda i zakonitosti u prostor. A, o urbanističkim idejama i prijedlozima će struka, javnost i mediji moći reći svoje “kad se steknu uvjeti”, to jest kad prestane znak opće opasnosti.

Naslovnica Split