Dalmacija Split

energetska učinkovitost

Križine za 26 milijuna kuna dobivaju nove fasade, rasvjetu, grijanje na plin...

energetska učinkovitost

Krajem prošle godine izrađena je detaljna energetska i predinvesticijska studije za Križine, a njom je utvrđeno koje bi racionalne tehničke zahvate trebalo obaviti na bolnici

Za nekoliko mjeseci KBC Split mogao bi krenuti u jedan od najvećih građevinskih projekata u svojoj novijoj povijesti.

Naime, nakon izgradnje zgrade Ginekologije, koja je “progutala” oko 350 milijuna kuna, uprava bolnice, kako doznajemo, namjerava započeti energetsku obnovu i rekonstrukciju zgrada, što bi u prvoj fazi (samo lokalitet na Križinama) stajalo 26 milijuna kuna. Tim zahvatom KBC Split ostvario bi, tvrde u bolnici, goleme uštede – godišnje oko 2,5 milijuna kuna.

Vlada RH još je na sjednici s kraja listopada 2013. godine usvojila program obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.–2015. i pri tome je za provedbu tog projekta zadužena Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

– Budući da smo mi i prije surađivali s APN-om, oni su još 2012. godine angažirali splitsku tvrtku “Roterm” da izradi detaljnu energetsku i predinvesticijsku studiju KBC-a Split, lokaliteta Križine. Ta je studija napravljena u prosincu 2013. godine i njom je utvrđeno koje bi racionalne tehničke zahvate trebalo obaviti na zgradama bolnice na Križinama.

Predviđena je građevinska sanacija, zamjena energenata prelaskom na zemni plin za potrebe kotlovnice (sada se koristi loživo ulje, što je skuplje), sanacija rasvjete i uvođenje toplinskog solarnog sustava – kaže Boris Slišković, šef Tehničke službe KBC-a Split.

Kako smo već rekli, vrijednost projekta je 26 milijuna kuna, a 40 posto tog iznosa dobilo bi se od Fonda za zaštitu okoliša (nepovratno), a ostatak bi se dobio iz ušteda KBC-a Split.

Uštede

– Bolnica bi godišnje samo na Križinama, na grijanju, vodi, struji..., uštedjela 2,5 milijuna kuna. Prema programu APN-a, rok povrata investicije mora biti kraći od 14 godina, a investicija s Križina vratila bi se za 10 godina i četiri mjeseca – kazuje Sišković.
Šef tehničke službe KBC-a Boris Slišković (na slici dolje lijevo) tvrdi kako bi bolnica ulaganjem u energetsku učinkovitost godišnje samo na Križinama uštedjela čak 2,5 milijun kuna / CROPIX
Sada jedino preostaje da KBC Split s navedenom studijom, postojećim energetskim pregledom te popunjenim obrascem vlasnika službeno krene prema APN-u.

– Mi ćemo to učiniti za otprilike mjesec dana, a tada APN mora provesti postupak javne nabave i odabrati pružatelja energetske usluge – izvođača radova. Nakon toga izvođač radova mora u roku od 60 dana izraditi sve projekte, dobiti sve dozvole te u maksimalno dvije godine mora realizirati projekt – obnoviti fasade, obaviti zamjenu zatvora na zgradama, zamijeniti termoenergetski sustav....

Nakon završetka radova izvođač radova naplaćivao bi se iz ostvarenih ušteda KBC-a Split, koje će godišnje iznositi 2,5 milijuna kuna – zaključuje na kraju Boris Slišković.

Ivica Marković

Plin za grijanje stiže iz Dugopolja

Plin bi u Split došao iz Dugopolja, a kako doznajemo, glavna cijev za plin bila bi položena u Dubrovačkoj ulici te bi se račvala na području Blatina. Jedan dio išao bi na toplanu na Blatinama, koja bi plinom grijala Blatine, a druga cijev išla bi za KBC Split, koji bi se također grijao plinom.

‘Informatizacijom bi se olakšao život liječnicima i pacijentima’

U Hrvatskoj postoji 20-ak bolnica koje još nisu potpuno informatizirane, odnosno nisu uvele Integrirani bolnički informacijski sustav – IBIS. Pogađate, jedna od tih bolnica je i KBC Split, kojoj za taj projekt treba otprilike 10 milijuna kuna (možda i nešto manje, ako se koristi unajmljeni server).

– Uvođenjem IBIS-a umnogome bi se poboljšala kvaliteta zdravstvene zaštite, a mogla bi se kontrolirati potrošnja bolničkih resursa, lijekova, hrane, potrošnog materijala... Pojednostavnio bi se rad liječnika, kao i komunikacija među bolničkim odjelima – objašnjava nam Šime Goreta, v.d. voditelja informatičke službe KBC-a Split.

Kako kaže, uvođenje IBIS-a u KBC trajalo bi između 18 i 24 mjeseca, no trebalo bi nabaviti još računalne opreme kako bi cijela bolnica bila kvalitetno umrežena, a ne kao sada, da se velika većina toga radi “papirnato”.

Naravno, naše čitatelje i bolničke pacijente najviše zanima kako bi im informatizacija bolnice pomogla u njihovu liječenju. Kako je rekao jedan pacijent, “ne bi valjda meni kompjuter izličija bolest”.

Naravno da ne bi, ali taj bi sustav ubrzao bolničke procese. Sada je u KBC-u Split za brzinu donošenja nekog bolničkog nalaza kod liječnika najvažnija fizička izdržljivost medicinske sestre ili bolničke pomoćnice.

Naime, one najčešće trče s hitnih bolničkih prijama do laboratorija, gdje se vadi krv, kako bi preuzele nalaz pacijenta koji je primljen u hitnoj službi. Dakle, sudbina pacijenta često je vezana uz atletske sposobnosti osoblja.

Uvođenjem IBIS-a nalaz bi bio dostupan svima, na svim odjelima. Također, svi bi liječnici imali u kompjutoru kompletnu povijest bolesti svakog pacijenta koji se liječio u bolnici, pa oni ne bi trebali od kuće nositi nalaze.

Ujedno bi se smanjio broj bolničkih pretraga jer mnogi, pogotovo stariji pacijenti, izgube svoje nalaze, pa liječnik nema evidentirano da su obavili neku pretragu te je često moraju ponoviti. 
Naslovnica Split