POBUNA RODILJA I BABICA DILJEM DALMACIJE Daleko je Split za porod!

Sinj, Makarska, Imotski i Supetar ostaju bez plača novorođenčadi, a svim bebama ubuduće će u rodovnici biti zapisano da su na svijet došle u Splitu.

Zabranu rada izvanbolničkih rodilišta u sastavu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije naložilo je Ministarstvo zdravstva, pozivajući se na nalaz inspekcije kojim je potvrđeno kako niti jedno od njih ne zadovoljava prostorne, tehničke i kadrovske normative za obavljanje poroda. To rješenje stupa odmah na snagu.

- Rodilišta se ne zatvaraju jer netko nekoga mrzi, nego zato što u njima ne postoje osnovni stručni uvjeti za siguran porod. O tome se govori godinama i sada se zakon konačno počinje primjenjivati.

Ta rodilišta, naime, nemaju anesteziologa,
neonatologa, čak ni stalno zaposlenog ginekologa i sve ovo ide u korist pacijenata i povećanja zdravstvene sigurnosti. Trudnicama će se, dakle, pratiti trudnoća, i kada bude trebalo, uputit će se u rodilište u Split, a ne da se, kao do sada, ako nešto krene po zlu, u bolnicu šalju kada je porod već u tijeku - ističe dr. Dragomir Petric, v.d. ravnatelja Doma zdravlja.

U izvanbolnilčkim rodilištima, dodaje dr. Petric, ukupno je bilo zaposleno 15 medicinskih sestara primalja, a Dom zdravlja će, kaže on, učiniti sve da niti jedna ne ostane bez posla.

Obavit će se, kaže on, razgovori sa županom Antom Sanaderom i ravnateljem KBC-a Split dr. Dujomirom Marasovićem kako bi se našlo rješenje za primalje i pomoćno osoblje.

Nezadovoljstvo

Unatoč takvom objašnjenju, u četiri sada već bivša rodilišta nezadovoljni su ovom odlukom.

U Makarskoj napominju kako prije donošenja dekreta o zatvaranju ministar Darko Milinović nije htio obaviti razgovor s Makaranima, koji su politički ujedinjeni da rodilište u drugom po veličini gradu županije mora ostati.

Prema prvim reakcijama političara neće se odustati od traženja da makarski Dom zdravlja dobije “mini bolnicu” za širu regiju. Ako ne u trenutku gospodarske krize, onda u sljedećim godinama, jer za to uvjeti postoje. A bolnice nema od Dubrovnika do Splita, napominju.

U makarskom rodilištu radi pet babica, od kojih samo jedna može ostvariti pravo na mirovinu. “Uspjela sam u radnu knjižicu upisati 17 godina radnog staža, a samo sam zadnje dvije godine sa stalnim poslom ovdje u makarskom rodilištu. I što sad? Zar na ulicu?” pita jedna od babica.

Lani je od 130 rodilja njih 34 rodilo za sat vremena. Do Splita, komentiraju u rodilištu, ne bi stigle niti s Hitnom pomoći, pogotovo ljeti.

Ginekolog dr. Ivo Visković navodi kako su mala rodilišta i prihvatilišta poput ovoga u Makarskoj zapravo trend, jer je pristup ženi individualan i pušta se da rađa posve prirodno.

- A ispada da u Hrvatskoj dijete ne može na svijet bez operacijske dvorane, a idemo u Europu - kaže dr. Visković.

Imoćani, čije rodilište egzistira više od 80 godina, posebno su potišteni zbog ovakve odluke.

U rodilištu smo zatekli tri rodilje koje su u posljednja dva dana rodile dvije curice i jednog dječaka.

- Meni je ovo šok. Ovo mi je drugi porod ovdje i jako sam zadovoljna odnosom osoblja, higijenom i ostalim. A što bih u Splitu, tko bi te i pogledao... Ne daj Bože da je nešto bilo loše, onda sam za to da se ide u Split - kaže Ivana Kukavica, majka novorođenog Zvonka.

Isto nam govore i Maja Lešina i Barbara Smoljko, koje su imale uredan porod u imotskom rodilištu.

- Nismo ni svjesne da ulazimo u povijest imotskog rodilišta u kojemu smo se i mi rodile. Eto, zatvara se s porodom naše djece. Šteta, velika šteta - vele nam Barbara i Maja.

Porodiljna sestra Jagoda Rudež već 30 godina radi u Imotskom rodilištu.

- Silno sam razočarana, ne toliko odlukom inspekcijskih službi Ministarstva, nego odnosom naše lokalne politike u gradu i u osam općina. Pa mogli su, pobogu, dignuti svoj glas za opstanak rodilišta, jer mi imamo minimalne uvjete za njegov opstanak.

Uostalom, kada liječnik ginekolog osjeti da će biti problema s porodom, rodilja ide odmah u Split. Ako je jednom bio problem, zamislite koliko se problema s porodom dogodi i u poznatim medicinskim centrima Zagrebu i Splitu - govori Jagoda Rudež.

Ravnatelj jedinice Doma zdravalja u Imotskom dr. Vice Čikeš kaže kako poštuje odluke struke i Ministarstva, napominjući kako mu je žao, ali je struka rekla svoje.

Prijašnji ravnatelj dr. Josip Meter tvrdi ipak kako, uz minimalna poboljšanja, imotsko rodilište mora opstati, napominjući kako je njihova greška što nisu dovoljno učinili za poboljšanje uvjeta rada u rodilištu.

I u Sinju su šokirani ovakvim razvojem događaja...

- Vijest sam saznao telefonom. Ne znam što reći. U svakom slučaju zauzimat ću se da nitko od radnika ne ostane bez posla – kaže dr. Ante Prolić, voditelj sinjske Ispostave Doma zdravlja. Gašenjem rodilišta najmanje osam radnika bit će višak. Radi se o šest primalja, jednoj čistačici i jednom administrativcu, a upitan je opstanak i kuhinje u kojoj su četiri zaposlena.

Ostaje rađaonica

Na Braču će, prema riječima ravnatelja Ispostave supetarskog Doma zdravlja dr. Milana Šlendera, ostati rađaonica i liječnik ginekolog za hitne slučajeve.

- Za opstanak rodilišta bila je potrebna operacijska dvorana, mogućnost transfuzije kao i drugi uvjeti. Porod novorođenčadi ne može se prepustiti riziku, nego mora imati osigurane maksimalne zdravstvene uvjete i zaštitu. Ako smo izgubili rodilište, Brač ni u kom slučaju ne smije izgubiti stacionar – pojasnio je dr. Milan Šlender.

Posao izvanbolničkih rodilišta ubuduće će, dakle, preuzeti rodilište na Firulama, no i tu bi moglo biti problema.

- Ako se maksimalno angažira rad preko dnevne bolnice i skrati boravak rodilja u bolnici nakon poroda, bit će moguće obaviti još oko 500 poroda koji će nam doći iz ostalih županijskih rodilišta. Ako dnevna bolnica ne bude funkcionirala kako treba, dodatni porodi u Splitu bit će problem - drži prof. Ivica Tadin, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo.

Lanjska statistika 215 beba lani je rođeno u Sinju 130 ih je ugledalo svijet u Makarskoj 168 poroda zabilježeno je u Imotskom • 1 porod u cijeloj godini obavljen je u Supetru

Trebat će ‘bay-pass’ Kada se prije desetak godina počelo nazirati da bi Split mogao dobiti novo rodilište, nije se još uvijek znalo da će se ostala županijska rodilišta ukinuti, pa ni zgrada novoga rodilišta nije sagrađena za dodatne porode. Stoga će se u skoroj budućnosti sigurno pojaviti potreba za proširenjem postojećeg kapaciteta, što će se moći uraditi svojevrsnim bay-passom. Naime, bit će potrebno iznaći dodatne apartmanske krevete unutar samog KBC-a, odnosno da neki od odjela koji imaju viška kreveta “iznajme“ Ginekologiji nekoliko kreveta, gdje bi boravile rodilje nakon poroda. Svojevremeno je Ministarstvo zdravstva RH osnovalo Stručno povjerenstvo u kojemu su bili najeminentniji hrvatski ginekolozi, a koji su trebali utvrditi broj kreveta koje bi novo splitsko rodilište trebalo imati. Stručnjaci su na osnovi normativa donijeli brojku od 206 kreveta, no u konačnici rodilište je dobilo samo 182 kreveta. Na čelu tadašnjeg ministarstva zdravstva bio je dr. Andro Vlahušić. - Ministarstvo kojemu sam ja bio na čelu nema nikakve veze s novim splitskim rodilištem. Mi smo imali veze s “rodilištem Njirić“ (arhitekt Njirić koji je napravio prvi projekt), no to rodilište nije izvedeno, nego je izvedeno ono arhitekta Ivaniševića. Splitsko rodilište su napravili dr. Andrija Hebrang, prof. Dujomir Marasović i šef splitske Ginekologije. Ja i nitko od mojih suradnika iz Ministarstva zdravstva nemamo nikakve veze sa novim splitskim rodilištem, kazuje dr. Andro Vlahušić.

I alkari na nogama: Zar će nam Splićani trčati Alku? Za 20-30 godina Sinjsku alku trčat će uglavnom Splićani jer se odskora Sinjani i Cetinjani neće rađati u kraju svojih predaka, nego u Splitu. Tradiciju da jedinstvenu vitešku igru mogu trčati samo Sinjani i Cetinjani dokinulo je Ministarstvo zdravstva svojom odlukom o neodgodivom ukidanju rodilišta. - Kada sam ministaru Milinoviću na prošloj Alci predao peticiju sa pet tisuća potpisa za opstanak rodilišta, rekao je da će se alkari i ubuduće rađati u Sinju. A evo što je učinio. Zato njegov Gospić ima bolnicu, a ovaj kraj ima više stanovnika nego cijela Lika. Ovo nismo smjeli dopustiti. Svi smo krivi, a najviše bivše i sadašnja gradska vlast. Zato predlažem da se raspusti Gradsko vijeće i da izvršna vlast podnese ostavku jer nismo ispunili očekivanja naših građana – kaže gradski vijećnik Miro Bulj. Ogorčen je i dugogodišnji voditelj sinjske Ispostave županijskog Doma zdravlja i ginekolog dr. Ivan Nasić, koji je i tajnik sinjske viteške udruge. - Ovo je ubijanje ponosa ljudi cetinskoga kraja. Poznato mi je da u Hrvatskoj ima puno manjih rodilišta od našega, a ipak ostaju raditi. Ako ovako nastave, uskoro će nam ukinuti stacionar, možda i dijalizu. Sve vodi k tomu da se Sinj svede na zdravstvenu stanicu. Posebno smo ogorčeni u Viteškom alkarskom društvu i o tome ćemo se hitno očitovati – kaže dr. Nasić.

Na Firulama dosad godišnje 4500 poroda, odsad - 5000 U splitskom se rodilištu godišnje obavi oko 4500 poroda, a s ovih dodatnih 500 bit će ih oko 5000. Novo splitsko rodilište ima 182 kreveta, dok je staro imalo 162 kreveta. Za sada je ovaj broj kreveta zadovoljavajući, no u budućnosti bi moglo biti ozbiljnih problema. Naime, svake je godine, u posljednjih 10-ak godina, u Splitu zabilježen porast poroda od tri do pet posto. - Od 182 kreveta njih 90-ak otpada na porodništvo, dok su ostali za humanu reprodukciju, ginekologiju, operativni dio... Rodilje u rodilištu nakon poroda borave u prosjeku tri dana, ne računajući dan poroda. Sada će taj boravak u rodilištu trebati smanjiti na maksimalno dva dana - kazuje prof. Ivica Tadin.