13:23 - Profesor Ivo Šimunović odlučno je kazao - ne – gradnji, jer jednostavno termoelektrane nema šta raditi na Cetini, treba zaustaviti tako veliki utjecaj kapitala na život oko 500.000 ljudi koliko ih gravitira tom području i ovisi o vodi.
"Cetina je moja majka, i trebamo sačuvati čistu vodu" – podvukao je Šimunović, dok je profesor sa FESB-a Ranko Goić iznio omjer potrošnje energije u Hrvatskoj. Oko 35 posto otpada na hidroelektrane, 8 posto na ostale izvore od čega je sada najviše vjetrenjača, te 32 posto su termoelektrane a 25 posto energije – uvozimo.
Ujedno su vijećnici od ovog stručnjaka za električnu mrežu i postrojenja doznali kako su bitne tri stavke kada se razmišlja o ovakvom projektu: politička odluka, utjecaj na okoliš i investitor koji će procijeniti da li mu je to isplativo.
Sada slijedi izlaganja predstavnika eko-udruga...
12:56 - Sve je u graničnim vrijednostima - nema nikakvog utjecaja na okoliš, ni zagrijavanja vode, ni zagađenje zraka, kao ni tla i poljoprivrednih nasada, te ni utjecaja na ljudsko zdravlje!
To se dalo zaključiti nakon izlaganja stručnjaka koji su sudjelovali u Studiji utjecaja na okoliš za gradnju Termoelektrane Peruća (KKPE) na Cetini, pred 45 vijećnika od njih 51 koliko ih sjedi u Županijskoj Skupštini splitsko-dalmatinske županije.
Naime, sve je to izrečeno na početku tematske sjednice o problemu gradnje termoelektrane na Cetini, protiv koje su se "digli" brojni građani i sa skoro 25.000 potpisa žele zaustaviti "Vis Viva" projekt.
Pa je župan Blaženko Boban zakazao sjednicu kako bi i županijski vijećnici bili upoznati sa svim detaljima vezanima za buduću gradnju na rijeci koja znači život ovom dijelu Dalmacije.
Marijan Štulac, glavni projektant, upoznao je vijećnike o četiri dijela samog projekta: kombi kogeneracijska plinska elektrana (KKPE) Peruća, pa spojni plinovod Dugopolje-Peruća, te dalekovod Hrvace-Konjsko u dužini od 25 kilometara te reverzibilna hidroelektrane Vrdovo.
Voditelj Studije utjecaj na okoliš Ivan Vučković, pojasnio je vijećnicima u kojoj su fazi javne rasprave te kojim ritmom se održavaju sjednica stručnog povjerenstva, te da je 16. listopada ove godine doneseno i Rješenje o prihvatljivosti koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Prof. dr. sc. Tarzan Legović govorio je o utjecaju na vodu KKPE Peruću, naglašavajući kako – i to u najgorim uvjetima – može doći do zagrijavanja najviše od 1 do 2 stupnja na površini jezera, a na dnu tek 0,5 stupnjeva, pa nema opasnosti ni od zagrijavanja ni od zagađenja jer se voda ne tretira kemijskim tvarima.
Manje od graničnih vrijednosti je i zagađenje zraka pa time nema ni utjecaja na okoliš od štetnih misija koje bi sutra KKPE Peruća ispuštala u atmosferu, kazao je u stručnjak Goran Gašparac iz tvrtke "Gekom" koja je "mjerila" ovu vrstu mogućeg zagađenja.
A da neće doći ni do značajnog povećanja stope oboljenja i smrtnosti potvrdila je i Bojana Mahmutović, stručnjakinja za utjecaj na zdravlje, iznoseći podatke koji su rađeni na osnovu najnepovoljnijeg režima rada postrojenja KKPE Peruća.
Tako bi stanovnici njih 3720 koliko ih živi unutar 10 kilometara oko postrojenja, imali tek 5 sati manje života zbog bolesti dišnog sustava, odnosno teoretski bi bilo zbog te bolesti hospitalizirano jedna osoba u 38 godina, a zbog bolesti krvožilnog sustava jedna osoba u 68 godina.
Voditelj Studije utjecaj na okoliš Ivan Vučković, pojasnio je vijećnicima u kojoj su fazi javne rasprave te kojim ritmom se održavaju sjednica stručnog povjerenstva, te da je 16. listopada ove godine doneseno i Rješenje o prihvatljivosti koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Prof. dr. sc. Tarzan Legović govorio je o utjecaju na vodu KKPE Peruću, naglašavajući kako – i to u najgorim uvjetima – može doći do zagrijavanja najviše od 1 do 2 stupnja na površini jezera, a na dnu tek 0,5 stupnjeva, pa nema opasnosti ni od zagrijavanja ni od zagađenja jer se voda ne tretira kemijskim tvarima.
Manje od graničnih vrijednosti je i zagađenje zraka pa time nema ni utjecaja na okoliš od štetnih misija koje bi sutra KKPE Peruća ispuštala u atmosferu, kazao je u stručnjak Goran Gašparac iz tvrtke "Gekom" koja je "mjerila" ovu vrstu mogućeg zagađenja.
A da neće doći ni do značajnog povećanja stope oboljenja i smrtnosti potvrdila je i Bojana Mahmutović, stručnjakinja za utjecaj na zdravlje, iznoseći podatke koji su rađeni na osnovu najnepovoljnijeg režima rada postrojenja KKPE Peruća.
Tako bi stanovnici njih 3720 koliko ih živi unutar 10 kilometara oko postrojenja, imali tek 5 sati manje života zbog bolesti dišnog sustava, odnosno teoretski bi bilo zbog te bolesti hospitalizirano jedna osoba u 38 godina, a zbog bolesti krvožilnog sustava jedna osoba u 68 godina.
Ferdo Bašić, profesor Agronomskog fakulteta smatra kako se projektom otvara put za gospodarski, održivi i poljoprivredni razvoj, a govoreći o utjecaju KKPE Peruće na tlo i bilje, te upozoravajući kako je tlo "žedno" a voda odlazi u more.
Anamarija Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike, otkrila je kako povjerenstvo još uvijek obrađuje sve primjedbe koje su pristigle za ovaj "Vis Viva" projekt, dok je "zeleno svjetlo" gradnji dao i Marinko Zeljko, voditelj županijske sanitarne inspekcije iznoseći podatke o buci, koja neće utjecati na građane.
Miće Klepo je otišao još dalje, naglašavajući kako govori osobno a ne kao predstavnik HERA-e, tražeći da se projekt preseli u Vrliku jer je to jedini način da se spasi taj kraj koji odumire.
U sličnom tonu – kako je gradnja neophodna – govorili su i Mladen Zeljko, iz instituta "Hrvoje Požar", pa Boris Draženović iz Centra za energetiku i investicije, kao i Hrvoje Krhen iz "Plinaco", te Marko Lovrić kao stručnjak za električnu energiju, koji je na kraju i pljeskom pozdravljen od strane – oporbe.