Kaštelanska magistrala i dalje sije strah. U prvom redu zbog iznimnog prometnog opterećenja, a u zadnje vrijeme i zbog dugotrajnih radova na njezinoj rekonstrukciji.
Na najsmrtonosnijem pravcu na hrvatskim cestama, na kojem je u zadnjih 11 godina poginulo više od stotinu ljudi, prije dvadesetak dana u promet je pušteno oko tri kilometra od ukupno 5,5 kilometara posljednje poddionice od Kaštel Gomilice do Kaštel Staroga. Promet je sa staroga južnog traka preusmjeren na sjeverni, a samo u nekoliko dana, upravo na tom dijelu, dogodilo se – desetak prometnih nesreća!
Drame na Magistrali kroz Kaštela bilježile su se tijekom cijeloga prošlog ljeta, posebice vikendima, kada su kilometarske kolone bile svakodnevica, a već ovih dana, s dolaskom velikog broja turista, neizbježan je pravi prometni kaos. Kritične lokacije svakako su novoizgrađena raskrižja na području Kambelovca, Lukšića i Starog. Reporteri "Slobodne" zaputili su se u ophodnju "ceste smrti" i detektirali najveće probleme s kojima se vozači trenutno susreću.
Krenuli smo od raskrižja na području Kaštel Starog, uz Zagorski put, u čijoj je neposrednoj blizini izgrađen i nadvožnjak koji nije u funkciji, niti će biti do završetka cijele dionice, dakle, do kraja ove godine. Ne treba ni spominjati opasnosti ovoga raskrižja, na kojemu bi reda jedino mogli uvesti semafori ili prometni policajci. Tim raskrižjem vozi se iz smjera Trogira prema Kaštelima, iz Kaštela prema Trogiru, a istodobno se uključuju automobili koji na Magistralu stižu iz pravca stare Tuđmanove ceste i oni iz Zagorskog puta poviše Magistrale.
Na raskrižju nema nikakvih znakova upozorenja, osim onih o ograničenju brzine, i znakova "stop". Vozači su prepušteni sami sebi, voze kud kome padne na pamet, a epilog takvog prometnog kaosa je šest prometnih nesreća u zadnjih mjesec dana.
Kilometar i pol u pravcu prema Splitu, novoizgrađeno je raskrižje u Kaštel Lukšiću. Neobilježeno prometnim trakovima, bez ikakve svjetlosne signalizacije, upravo to raskrižje zaobilaze i brojna djeca jer opasnost na putu do škole vreba sa svih strana. Da stvar bude i gora, upravo to raskrižje često koriste i vozači traktora i motokultivatora, stvarajući pritom velike gužve i nervozu među drugim vozačima. A posebna opasnost na tom raskrižju vreba noću, kada se na njemu ne vidi prst pred nosom.
Potpuno isto stanje, ako ne i još opasnije, jest kilometar dalje, na Magistrali u Kambelovcu, u neposrednoj blizini Reto centra. Uz potpuni mrak, bez ikakvih znakova koji bi vozače usmjeravali na ispravan smjer kretanja, najopasnije je skretanje vozača koji se s južne i sjeverne strane uključuju na Magistralu, ali i skretanje vozača koji se isključuju s Magistrale krećući ulijevo ili udesno. Naime, vozači su prisiljeni skretati preko dviju punih crta, čime ugrožavaju sigurnost ostalih sudionika u prometu. Za vrijeme kišnih dana, uz brojne priključke na cestu, stvaraju se gužve, dok prometne nezgode izazivaju pravi prometni kaos.
Ovaj prometni kaos za 15 dana mogao bi se pretvoriti u prometni kolaps. Na to upozorava Stanko Smodlaka, sudski vještak za promet, s kojim smo obišli kritične točke na kaštelanskoj magistrali. Smodlaka je s nama prošao dionicu u izgradnji, od Kaštel Gomilice do Kaštel Staroga, te je upozorio na više loših rješenja privremene prometne regulacije.
– Ova cesta kroz Kaštela dugo je godina nosila neslavan rekord i naziv "ceste smrti", na kojoj je živote izgubilo bezbroj vozača. Njezinim uređenjem stanje se mijenja i ublažuju posljedice stradavanja, no u ovom trenutku imamo niz raskrižja koja apsolutno nisu obilježena ni vertikalnom, ni svjetlosnom, ni horizontalnom signalizacijom. Zato apeliram na Hrvatske ceste da urede raskrižja, kao i na gradsku upravu da traži njihovo uređenje, posebno onih koja su se stvorila tijekom ove rekonstrukcije, poput raskrižja u Kambelovcu i Starom, pa i u Lukšiću, koja su karakteristična – upozorava vještak Smodlaka.
– Prema trenutnom stanju u praksi ne možete se uključiti u promet niti desno, a kamoli presijecati prometnicu. Zato predlažem da se hitno ta raskrižja zatvore, omogući skretanje desno i okretanje na prvom bližem primjereno obilježenom raskrižju koje će osiguravati sigurno prometovanje i pješacima i vozilima. Ili neka se postave privremeni semafori, koji nisu popularni, ali će u ovakvoj situaciji regulirati promet. Jer ovakvo stanje niti je tehnički održivo, niti je poznato u prometnim znanostima – kazao nam je vještak.
Smodlaka je ovom prigodom pohvalio određene promjene u rekonstrukciji dionice, za razliku od dionice od Solina do Kaštel Gomilice.
– Iz udruge prometnih inženjera u Splitu pozdravljamo odluku u projektiranju, prema kojoj su se od Gomilice do Staroga na više mjesta napravila ugibališta za skretanje u polja i iz polja, što nije bio slučaj na prethodnoj dionici.
Tamo su još uvijek prisutni spojevi na ovu prometnicu s manjih cesta, pod kutem od 90 stupnjeva, gdje se ugrožava život svih sudionika u prometu. Na tu činjenicu već godinama upozoravamo, a na naše prijedloge o izgradnji trećeg traka za ubrzanje, odnosno usporenje, iz HC-a nisu reagirali, obrazloživši da bi to bilo preskupo. No moram pitati je li preskup ljudski život – poručio je Smodlaka.
– Privremena prometna rješenja često su iznimno opasna, posebno na ovoj cesti kojom dnevno prolazi oko 25 tisuća vozila, a u srcu sezone očekuje ih se i dvostruko više. Hitno treba uspostaviti normalni prometni tok, ako treba i ljudstvom usmjeravati promet, i, kako sam kazao, postaviti i semafore... Treba postaviti svjetleću signalizaciju jer je tijekom noći većina ove dionice u potpunome mraku – upozorio Smodlaka.
Glasnogovornica Hrvatskih cesta: Nije kriva naša signalizacija, nego nepoštovanje propisa
Pitali smo i Hrvatske ceste, koje su investitor izgradnje, je li dionica kroz Kaštela, po njihovu mišljenju, i dalje opasna i jesu li napravljeni svi sigurnosni segmenti kako bi se smanjio broj nesreća. Njima ništa nije sporno, unatoč tome što su vozači prisiljeni skretati preko punih dvostrukih crta.
– Radovi na rekonstrukciji državne ceste D8 izvode se uz postavljenu privremenu prometnu signalizaciju, sukladno odobrenom projektu privremene regulacije prometa. Napominjemo kako je s projektom privremene regulacije prometa upoznata i prometna policija. Postavom privremene prometne regulacije, u svrhu sigurnog odvijanja prometa, uspostavljen je stroži režim njegova odvijanja, a posebno u pogledu ograničenja brzine prometovanja koja je u zonama devijacija smanjena na samo 20 km/h, a na ostalim dijelovima prometnice ograničenje je 40 km/h.
Kroz samo gradilište, od početka izvođenja radova, svakim danom prođe oko 22 tisuće vozila, a s dolaskom turističke sezone promet se povećava i na više od 30 tisuća. Za potrebe turističke sezone postavljene su i dodatne prometne ploče upozorenja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Slijedom navedenoga, ne može se govoriti o nedostatnoj signalizaciji, te se prometne nesreće, nažalost, prvenstveno događaju zbog nepoštovanja postavljenih prometnih ograničenja u sklopu privremenog režima odvijanja prometa – kazala je Tamara Pajić iz ureda za odnose s javnošću u Hrvatskim cestama, apelirajući na nužnost pridržavanja prometnih ograničenja na dijelu ceste koja je predmet rekonstrukcije.
– Hrvatske ceste, zajedno s ostalim sudionicima u gradnji, svakako će i u budućnosti poduzimati napore da se radovi izvode uz poštovanje svih mjera sigurnosti, te poduzimaju napore da se radovi što prije završe i na taj način značajno podignu postojeću razinu sigurnosti prometovanja – dodala je Tamara Pajić.