To što se nekretnina koju obitelj Colnago gradi u uvali Vlaka na otočiću Svetom Klementu nalazi izvan granica građevinskog područja ne znači da nije u obuhvatu Prostornog plana uređenja grada Hvara, koji pokriva i zaštićeno područje Paklenih otoka – ističe Katia Zaninović Dawnay, hvarska gradska vijećnica, koja je pokrenula inicijativu protiv izgradnje najavljenog vinskog podruma uz kuću Colnagovih, o čemu smo i pisali, slavodobitno se pozivajući na rješenje građevinske inspekcije.
Inspektori su, naime, utvrdili da za postojeći iskop i planiranu gradnju investitor nije pribavio potrebne dozvole, pa su mu zbog nepravilnosti gradilište – zatvorili.
– Budući da je riječ o negrađevinskom području, radovi, po Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama, nisu dozvoljeni, te je inspekcija svojim rješenjem naložila da se bespravna gradnja ukloni – potvrdili su nam u Ministarstvu graditeljstva.
'Rupa u zakonu'
Takvim su zaključkom, očekivano, nezadovoljni članovi obitelji Colnago, koji najavljuju sudski obračun, uvjereni da će ostvariti svoj projekt vinskih podruma.
– Na Paklenim se otocima već godinama radi po Pravilniku o jednostavnim građevinama, koji ne predviđa pribavljanje građevinskih ili lokacijskih dozvola, no netko u Hvaru na nas očito vrši pritisak. Plan grada Hvara uporno ignorira da je ovdje odavno naselje u kojem ljudi žive, a ne neka šuma – govori nam Nikola Colnago, objašnjavajući kako gradnja na tom zaštićenom području nije dovoljno jasno opisana.
Kako navodi, Prostorni plan područja posebnih obilježja, koji bi trebao regulirati tamošnju gradnju, unatoč mnogim najavama, nije donesen od proglašenja Parka.
– Tu je sad neka rupa u zakonu koju mi možemo tumačiti kako jesmo, a na temelju sugestija pravnika pokrenut ćemo i upravni spor na odluku građevinske inspekcije, pa neka Sud odluči jesmo li u pravu – najavljuje Colnago, navodeći kako će, slijedom rješenja inspekcije, gradnju, ipak, privremeno obustaviti i lokaciju dijelom vratiti u prvotno stanje.
Premda zadovoljna zaključcima inspekcije, vijećnica Zaninović Dawnay upozorava na sporost institucija, kojima su, kaže, trebali mjeseci da iziđu na teren, što, boji se, još ne bi učinili bez pritisaka medija.
Gdje su prije bili?
– Država je pretrpana zakonima koji reguliraju gradnju, tako da teza o rupi u zakonu ne drži vodu, no javne ustanove ne rade svoj posao kako bi trebale. Pakleni otoci svrstani su u zaštićena područja i u ovom konkretnom slučaju Građevinska inspekcija Ministarstva graditeljstva i nadležna služba Grada Hvara dobro znaju što je tamo dopušteno graditi. Iz prijave kojom je sam Colnago, još u lipnju prošle godine, hvarskoj ispostavi Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatisnke županije najavio radove, moglo se iščitati da se poziva na Pravilnik o jednostavnim građevinama. Prema tome, morali su još onda reagirati – zaključuje vijećnica, pitajući se čemu obavještavati navedena tijela ako ona nemaju obvezu reagirati.
Da Pravilnik ne može imati prednost pred Prostornim planom, potvrdila nam je Ita Pavičić, viša savjetnica za prostorno uređenje pri Gradu Hvaru, navodeći kako već u njegovu 1. članku, kod opisa usklađivanja s prostornim planovima, stoji preduvjet gradnje u građevinskom području, što, upozorava, Pakleni otoci nikako nisu.
Budrović: Vlaka nije naselje
– U uvali Vlaka nitko ne živi. Ima ljudi koji tamo provode tristotinjak dana u godini, no ne možemo reći da tamo žive. To je zaštićeno područje, a ne naselje i u interesu je grada Hvara da se gradnja na cijelim Paklenim otocima zaustavi. No, uređenje tog pitanja u domeni je Županije, koja bi o tome trebala brinuti. Kažem, trebala, jer nisam siguran je li oni to i čine – ističe hvarski gradonačelnik Rino Budrović, objašnjavajući kako, izuzevši slanja komunalnog redara na teren, što su, kaže, u ovom slučaju učinili dva puta, nemaju drugih alata kojima bi se borili za očuvanje toga zaštićenog područja.
Radevenjić: Nije to stvar Županije
Na prozivanje je odgovorio Marijo Radevenjić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, navodeći kako je novi Zakon o prostornom uređenju tu odgovornost sa županije prebacio na državu.
– Po prijašnjem Zakonu, Županija je trebala donijeti Plan, ali ne i izraditi. Ta je inicijativa trebala poteći od jedinica lokalne samouprave, kao što se i dogodilo u slučaju splitskog Marjana. No, prema novom Zakonu iz 2014. godine, to je palo pod nadležnost Ministarstva graditeljstva – obranio se Radevenjić.