Sa 80 kuna do hektara kamenjara

Tisuće hektara makije i niskog raslinja diljem Dalmacije pretvoreni su u vinograde i maslinike na temelju ugovora o služnosti između Hrvatskih šuma, kao vlasnika tih parcela, i zainteresiranih vinogradara i maslinara, koji će tim prostorima gospodariti pedeset godina. Nakon isteka služnosti od pola stoljeća, nekretnina se predaje državi bez potraživanja novčanih sredstava koja su uložena u njezino kultiviranje.

Svi oni koji privode svrsi neobraslo šumsko zemljište u okviru takozvane melioracije krša, godišnje plaćaju naknada od 80 kuna po svakom hektaru, dok za šumsko zemljište obraslom šikarom i šibljicima za jedan hektar godišnje treba izdvojiti 200 kuna.

Ako financijska obveza pojedinog poljoprivrednika iznosi do 50 tisuća kuna, on taj iznos plaća jednokratno, i to prije sklapanja ugovora.

Ako je obveza veća, poljoprivrednik 50 tisuća kuna plaća također jednokratno, a ostatak iznosa kroz najviše tri jednogodišnja obroka. Riječ je o državnim mjerama kojima se omogućuje osnivanje služnosti na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada uglavnom maslinika i vinograda.

Za ekološku proizvodnju maslina i vina diljem Dalmacije nude se stotine hektara šuma i kamenjara. U zadarskoj županiji 333 hektara, Šibensko-kninskoj 50,8 hektara, Splitsko-dalmatinskoj 22 hektara te Dubrovačko-neretvanskoj 22,5 hektara.

Primjer općine Slivno

/Nikša Stipaničev/CROPIX

Stotine hektara šumskog zemljišta na području općine Slivno, posljednjih godina dano je na višegodišnje koncesije, fizičkim osobama i poduzećima, koji su na padinama nedaleko od mora zasadili lozu i masline, potpuno izmijenivši vizuru krajolika.

Riječ je o koncesijskim odobrenjima na pedeset godina te je šumsko zemljište preimenovano u poljoprivredno. Najveći koncesionari na Slivnu su poduzeća Rizman, Poljopromet, Rasadnik Prud, nekoliko braniteljskih zadruga, Saint Hills vlasništvo Ernesta Tolja.

Na otoku Korčuli dvije su velike koncesije, u Lumbardi na predjelu Kokojevica gdje je na desetak hektara tvrtka Zure ribarstvo podignula vinograd i maslinik.

Radi se o 30 tisuća čokota grka, maraštine pošiša i plavca maloga, cabernet sauvignona, merlota, syraha i alicanta bushea. Na drugom dijelu otoka predjelu Požar, kod Vele Luke, poduzetnik Jadran Zlokić na 12,5 hektara podignuo je ekološki maslinik u kojem prevladava autohtona sorta lastovka.

Na otoku Hvaru najveću služnost uzela je vinska tvrtka “Plančić” d.o.o. na Križišćima iznad Poljica (180-190 ha), koja je sada u vrlo nezavidnom gospodarskom položaju. Inače na području Grada Hvara - Viri pravo služnosti na šumskom zemljištu dobila je još i vinska kuća “Bastijana” d.o.o. (10 ha), a na istočnom dijelu škoja “Vinarija Vujnović” i to na predjelu Ublina između Bogomolja i Sućurja (oko 25 ha), i svi su oni sadili vinovu lozu.

Po kultiviranom šumskom zemljištu u Dalmaciji prednjači Zadarska županija, gdje je više od 500 hektara šumskog državnog zemljišta dano na služnost pravnim i fizičkim osobama, a većina ugovora potpisana je u okviru operativnih programa Vlade od 2004. do 2011. godine ili u sklopu programa poticanja sadnje višegodišnjih nasada.

Jedan od najvećih ugovora sklopljen je s tvrtkom Vigens (farma krava na Bokanjcu) koja je zakupila 290 hektara šumskog zemljišta, najviše za sadnju maslina i vinove loze, te nešto trešnje i oraha, zatim Marin Šare za 34 hektara zemljišta za sadnju trešnje, Kraljevski vinogradi u Zatonu OPG Zoran Pantalon.

Na području Šibensko-kninske županije, najveći kompleks višegodišnjih nasada vinograda i maslinika na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma je na lokalitetu Jadrtovac. Još 2005.godine braća Zdravko i Ante Kursan dobili su koncesiju za kultiviranje 52 hektara terena na rok od 50 godina, te na njemu zasadili 6000 maslina i oko 200.000 trsova vinove loze, prije svega babića. Tvrtka Vinoline d.o.o. obitelji Plenković dobila je 2008. godine koncesiju na 45 godina na 103 hektara zemljišta, a Vinarium d.o.o. Alena Dunđera 102 hektara.

Specijalni bageri

Marko Duvančić, nagrađivani prominski vinar /Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

I na skradinskom području ima desetak vinogradara, te nešto manje maslinara, koji su svoje površine povećavali šireći se na šumsko zemljište, temeljem ugovora o služnosti za sadnju višegodišnjih nasada potpisanog sa Hrvatskim šumama.

Na području Promine, među prvima koji su Ministarstvu poljoprivrede poslali zahtjev za davanje u koncesiju zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma je poznati vinogradar i vinar Marko Duvančić iz Razvođa.

- Ugovor o služnosti potpisao sam s Ministarstvom poljoprivrede 2004. godine. Procedura je trajala malo duže, jer se koncesija davala na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba, a ne putem natječaja, ali nisam naišao na neke veće probleme. Drugima je kasnije bilo lakše, jer su se raspisivali natječaji, kaže Duvančić.

Dodijeljeno mu je 10 hektara terena u vlasništvu Hrvatskih šuma, na rok od 40 godina na kojem je zasadio oko 50.000 trsova sedam sorti vinove loze, među kojima dominira debit.

Iako se naizgled čini prihvatljivo uzeti hektar makije i kamenjara po cijeni najma od 80 kuna, nimalo nije lako niti jednostavno kultivirati takve prostore. Budući da je riječ o vrlo velikim kamenitim površinama, najprije ih je potrebno “riperirati“ specijalnim bagerom teškim četrdesetak tona do oko 80 centimetara dubine, zatim slijedi drobljenje kamena posebnim strojevima te konačno frezanje i završna priprema tla, dakle strojna obrada uz nezamjenjivu ručnu radnu snagu.

Stanislav Soldo, M. KALAJŽIĆ, K. RUDAN, M. PRIMORAC, M. CRNČEVIĆ

Procedura Ministarstva poljoprivrede Na zahtjev Ministarstva poljoprivrede prije objavljivanja javnog poziva za šume ili šumsko zemljište Hrvatske šume dužne su dostaviti ZK izvadak, posjedovni list, presliku katastarskog plana, dokaz o tome da se nekretnina koja je predmet za osnivanje prava služnosti ne nalazi u građevinskom području, dokaz o tome da se nekretnina ne nalazi na području zagađenim minskoeksplozivnim sredstvima, uvjerenje o pripadnosti zone sanitarne zaštite sukladno Zakonu o vodama. Zainteresirani za uzimanje šumskih površina u služnost uz zahtjev, podnose presliku osobne iskaznice i uvjerenje o prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno naziv i sjedište pravne osobe (ne starije od 6 mjeseci), potvrdu nadležne Porezne uprave o nepostojanju poreznih dugovanja i drugih javnih dugovanja, rješenje o upisu u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iskaznicu o statusu hrvatskog branitelja te za pravne osobe, izvod iz sudskog registra, dokaz o bonitetu.

U Vrgoračkoj krajini nema zainteresiranih Za razliku od ostatka Dalmacije, gdje je jagma za državnim hektarima obraslim šibljicima i makijom, na području Vrgoračke krajine nije bilo zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba za podizanje maslinika ili vinograda na šumskom zemljištu. Jedan privatnik je jedno vrijeme bio nešto govorio u vezi toga, međutim sve je ostalo samo na razgovoru, kazao nam je dip.ing. Davor Lalić, upravitelj vrgoračke šumarije.