Gradu Farosu roditelji bijahu jonski Heleni, koji ljeta 384. prije Krista preko tri mora doploviše na to područje s kikladskog otoka Parosa u Egeji.
I nakon što bi položen kam temenjak novoga grada doseljenici su podijelili zemlju među svojim obiteljima na 73 jednake strige (905 x 181 metara) u samom zaleđu tog prvijenca urbane civilizacije u našim krajevima.
Dakle, riječ je o Starogradskom polju (Faroskoj hori), najvećem i najplodnijem polju na hrvatskim škojima, što se proteže istočno od starogrojske vale, pa sve do hvarske Male Venecije, a obuhvaća Starogrojsko, Dolsko, Vrbonjsko i Varbovačko poje. Duljina mu je oko šest, a širina oko dva kilometra.
Upravo ta izvorna starogrčka podjela zemljišta na otoku Hvaru sačuvana je sve do danas, a taj sustav putova i terasastih parcela ustvari predstavlja zaštićeni kulturni krajolik, za koji je pok. kulturolog Nikša Račić sve do lani govorio da pripada Farosu, najstarijem gradu i najstarijoj metropoli na tlu Hrvatske. Naravno, sinergijom otočana, stručne javnosti i medija sustavno je pružan otpor propadanju i povremenim devastacijama tog čuvenog spomeničkog polja s više od stotinu arheoloških lokaliteta.
Kameni katastar
Krajnji rezultat tih napora je da je ono kao najbolje sačuvani antički kameni katastar na Sredozemlju, uključujući i staru povijesnu jezgru drevnoga Farosa, 2008. godine kao sedmi hrvatski lokalitet uvršteno na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, a uskoro je osnovana i JU Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.
Mada se posljednjih godina puno radilo na monitoringu, konzervatorskoj podlozi, raznim planovima, arheološkim istraživanjima... u smislu zaštite kulturno-povijesnog lokaliteta, naročito suhozidne graditeljske baštine, razvoja poljoprivredne proizvodnje... među otočanima prevladava mišljenje da Faroska hora još uvijek nije revitalizirana u mjeri u kojoj se to očekuje te da se nedovoljno koristi u gospodarske svrhe.
Pri tome se u prvom redu misli na ekološku poljoprivrednu proizvodnju, premda je u Faroskoj hori još uvijek više od 60 posto neobrađenog zemljišta, pa i kulturni turizam, što bi zajedno napokon trebalo zaustaviti depopulaciju i deagrarizaciju toga kraja.
Zato se u aktivnosti na tom planu povremeno uključuju država, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Stari Grad i Općina Jelsa te turističke zajednice budući da se spomenuto remek-djelo tehničkih i geodetskih znanja antičke Grčke proteže na područje tih dviju jedinica lokalne samouprave. Također je pokrenut i “Integrirani program Starogradskog polja”, koji sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj - Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (KK.06.1.1.01.0080), a budući da se ipak najviše aktivnosti odvija na području Staroga Grada, za detalje smo se obratili tamošnjoj gradskoj upravi.
Nužna infrastruktura
- Riječ je o projektu čija će realizacija dodatno obogatiti turističku ponudu kulturnog turizma našeg otoka. Naravno, želimo uspostaviti čvrstu funkcionalnu vezu između područja Staroga Grada, Jelse i Vrboske, odnosno jedinstvenu kružnu kulturno-turističku rutu čija će okosnica biti Starogradsko polje. Provedbom programa turistički ćemo valorizirati iznimno bogatu kulturnu baštinu, što će potaknuti sveukupni gospodarski razvoj cijeloga otoka Hvara, a da bismo do toga došli, potrebno je izgraditi nužnu infrastrukturu, kreirati komplementarne sadržaje i uvesti kvalitetno upravljanje – kazao je gradonačelnik Antonio Škarpa.
Dodaje kako će time spomenuto područje učiniti turistički privlačnijim, lokalno stanovništvo potaknuti na bavljenje turističkim i poljoprivrednim aktivnostima, ali i zaustaviti propadanje svjetske spomeničke baštine te pokrenuti njezino održivo korištenje.
Nadalje veli da je na izradu projektne dokumentacije potrošeno gotovo pola milijuna eura (3.743.750 kuna), što Europska unija sufinancira s 375.431,607 eura (2.827.000 kuna). Nositelj aktivnosti je Splitsko-dalmatinska županija, dok su projektni partneri Grad Stari Grad, Općina Jelsa i JU RERA. Tako su za veći broj projekata ishođene građevinske dozvole i potrebne suglasnosti: Uspostavljanje povezane kružne turističke rute Starogradskog polja; Revitalizacija pravaca antičke podjele Starogradskog polja (uređenje puteva u polju); Sanacija i opremanje Palače Biankini s Muzejom Starog Grada; Revitalizacija i opremanje Trga Škor; Rekonstrukcija i dogradnja zgrade bivšeg Doma kulture (uređenjem se dobiva višenamjenski centar za posjetitelje, ali i prostor za rad udruga u kulturi); Uspostava i opremanje Ispostave Višenamjenskog centra za posjetitelje Purkin kuk s vidikovcem; Revitalizacija kulturno-povijesne urbanističke cjeline Jelse i povijesne jezgre Vrboske.
‘Dopunjeni’ troškovnici
- S obzirom na protok vremena od realizacije prve faze koja se odnosi na izradu dokumentacije, određene projekte smo dali revidirati. To se također odnosi i na troškovnike zbog povećanja cijena na tržištu u odnosu na 2019. godinu.
No, želimo naglasiti da “Integrirani program Starogradskog polja” omogućuje stvaranje turističkih proizvoda s izraženom perspektivom razvoja; predstavlja cjelokupnu kulturno-turističku ponudu destinacije, uspostavlja međusektorsku suradnju javnih, privatnih, znanstvenih i civilnih aktera, otvara nova turistička tržišta, razvija nove proizvode, omogućuje međunarodnu kulturnu i znanstvenu razmjenu te uvodi nove komunikacijske i prodajne vještine. Stoga doista s ponosom možemo reći da u tom kontekstu spremno dočekujemo otvaranje natječaja iz novog programskog razdoblja, zaključio je Škarpa.
