Sadašnji ustroj smatraju preglomaznim utegom oko vrata gospodarskom napretku i drže da bi zemlju trebalo ustrojiti u najviše devet teritorijalnih jedinica, s najviše 400 vijećnika, odnosno više nego dvostruko manje nego što ih ima sada.
Nisu izašli s konkretnim prijedlogom kojih bi to bilo devet jedinica jer prije bilo kakve nove ad hoc teritorijalne podjele namjeravaju provesti jednogodišnju temeljitu, stručnu i sveobuhvatnu javnu raspravu svih institucija.
- Predložili bi ujedno i lokalne referendume stanovništva na rubnim zonama koji bi se izjasnili kojoj teritorijalnoj jedinici žele pripadati. I SDP i HDZ nisu nikada imali ni volje niti hrabrosti provesti reforme javne uprave, iako su to imali kao predizborna obećanja. Jer kada bi racionalizirali javnu upravu došlo bi do smanjenja broja političara na svim razinama vlasti, a oslabili bi i prihodi stranačkih kasa - podsjetio je Božo Petrov.
Ekonomist Ivan Lovrinović upozorio je kako više od polovice županija njihovi porezni obveznici ne mogu održavati jer imaju manje od 150 tisuća stanovnika. Uz to, dvanaest županija je ispod državnog prosjeka razvijenosti, a samo njih tri prelaze taj prosjek.
- Samo su tri županije u stanju prikupiti 50 posto svojih prihoda od poreza, dok njih 15 to ne može - primjetio je Lovrinović te kao nelogičan naveo primjer što pojedini gradovi, primjerice Koprivnica, imaju veće proračune od samih županija.
- Koprivnica ima proračun od oko 160 milijuna kuna, a sedam županija ima manji proračun od nje - napominje ovaj ekonomist.
U Mostu su izračunali da prema sadašnjem teritorijalnom modelu 20 županija i Grad Zagreb zajedno imaju 897 vijećnika što je, usporedbe radi, kapacitet od šest punih sadašnjih Sabora. Tvrde kako glava tek zaboli kad se toj brojci pridodaju i podaci o broju gradskih vijećnika ostalih velikih gradova, kao i 20 župana i 50-ak njihovih zamjenika te 20 predsjednika i 40 dopredsjednika skupština.
Radi se o stotinama službenih vozila i s njima povezanih i nikome poznatih iznosa putnih troškova, "reprezentacija" kao i naknada za onih istih 897 županijskih vijećnika koji su raspoređeni u dodatnih tristotinjak radnih tijela.
Sustav plaćanja vijećnika, članova i čelnika radnih tijela, te predsjednika i po dvoje dopredsjednika je vrlo šarolik - od 500 pa do više tisuća kuna mjesečno - dok se članstvo u radnim tijelima dodatno plaća uglavnom po sjednici od 150 do 500 kuna. Čelnici skupština plaćeni su od 1500 kuna do 5000 kuna samo za tu funkciju.
Prema analizi MOST-a sedam županija na zaposlenike troši od 10 do 15 milijuna kuna, osam župenija do 36 milijuna, pet najvećih iznad 50 milijuna kuna, pri čemu najviše Primorsko-goranska (76 milijuna) i Splitsko-dalmatinska (85 milijuna).
Materijalni troškovi za rad županija kreću se od 19 do 33 milijuna (u 3 županije), od 54 do 88 milijuna (12 županija), od 100 do 110 milijuna (3 županije), jedna 145 milijuna (Osječko-baranjska), a najrastrošnija je Splitsko-dalmatinska s troškom od 187 milijuna.