Susret, na kojemu je sudjelovalo oko 150 svećenika, započeo je euharistijskim slavljem koje je u špilji Gospe Lurdske predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s nadbiskupom u miru Antom Jurićem, vikarima i ostalim svećenicima.
U propovijedi je nadbiskup, pošavši od misnog evanđelja, prepoznao suvremenu situaciju svećenika u situaciji apostola. Naime, apostoli su poželjeli „ići ispred Isusa", ispraviti Njegove nakane i putove te su ga, Ivan i Jakov, zamolili da mu budu s lijeva i desna u Njegovoj slavi.
Slično njima i suvremeni apostoli, svećenici, požele ići ispred Isusa, pomisle da bolje znaju nego Gospodin što bi trebalo u određenom trenutku činiti.
Svijet u kojemu svećenik danas naviješta riječ Božju je razlomljeni, šizofreni svijet kojemu zasigurno treba svjedočanstvo evanđelja, a čemu, upozorava nadbiskup, počesto puta nismo dorasli.
Svećenička godina predstavlja se kao prigoda ne samo za ispit savjesti nego za novu otvorenost Božjoj riječi, za dijalog s Onim koji nas poziva u svoje poslanje, na autentičnije življenje svoga poziva.
Svećenički je poziv, nastavio je mons. Barišić, različit od svih drugih poziva i ljudskih zanimanja. Izrazio je radost što je prema jednoj anketi 90 % svećenika odgovorilo kako su zadovoljni svojim životom te kako bi željeli još više vremena provoditi u molitvi, u studiju, u razgovoru s Gospodinom i u boljem služenju vjernicima.
U radnom dijelu središnje je izlaganje pod naslovom „Svećeničko služenje – put ostvarenja svećeničkoga života" održao prof. dr. don Mladen Parlov.
U uvodu predavanja predavač je upozorio na problem nejasnoće identiteta katoličkoga svećenika i njegova poslanja.
U nastavku izlaganja razradio je „tria munera", trostruku svećeničku službu, s konkretnim prijedlozima koji bi mogli pomoći boljem življenju i odvijanju pastoralne službe.
U pogledu službe Riječi dr. Parlov je podsjetio kako je riječ o temeljnom svećeničkom poslanju te kako bi svećenik prvi trebao postati ne samo navjestitelj nego i slušatelj Riječ.
Potom je donio neke konkretne prijedloge koji bi mogli pomoći u plodonosnijem služenju Riječi.
Tako primjerice predlaže utemeljenje biblijskih zajednica, otvaranje biblijskih škola, predavanja i tribine na temu pojedinih biblijskih knjiga, ustanovljenje službe čitača, a osobito svećenički osobni pristup Božjoj riječi na način „lectio divina". Govoreći o službi posvećivanja, dr. Parlov je upozorio kako upravo ta služba „proživljava" najveću krizu.
Razlog tome vidi ne samo u sveprisutnom procesu sekularizacije, nego i u krivom tumačenju dokumenata Drugoga vatikanskog koncila što je dovelo do uklanjanja razlike između svetoga i profanoga.
Upozorio je da religija i duhovnost bez svetosti nemaju smisla te da je potrebno iznova pronaći hrabrost za naviještati kršćanstvo kao stvarnost koja se razlikuje od ovoga svijeta.
U govoru o službi vodstva zajednice u prvi je plan istaknuo osobnost svećenika koja može postati zapreka ali i most koji povezuje vjernike s Bogom. Na kraju je potaknuo svećenike da im pastirska ljubav prema povjerenim im vjernicima bude temeljni i najviši zakon njihova poslanja.
Predložio je da u ovoj ekonomskoj krizi budu hrabri za nove pastoralne inicijative poput, primjerice, osnivanja kriznog fonda za pomoć ugroženim obiteljima.
Generalni vikar mons. Ivan Ćubelić kratko se osvrnuo na temu „Svećenik pod povećalom javnosti". Nakon što je prokomentirao brojne medijske napade na Katoličku crkvu i svećenike, zamolio je svećenike da ničim ne pružaju povoda nepovoljnim medijskim natpisima kojih ima u izobilju u posljednje vrijeme.
Župnik don Vinko Sanader kratko se osvrnuo na djelovanje župnika u suvremenim okolnostima. Istaknuo je da je župnička služba s jedne strane ista kao i prije, a s druge promjenom okolnosti i ona se nužno mora promijeniti.
Danas je teže, smatra don Vinko, biti svećenik nego u prijašnjim vremenima jer je više izložen očima javnosti te su pastoralni zahtjevi složeniji nego prije.
Ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije Slavko Jerončić kratko je prikazao projekte koje je Caritas ostvario kroz proteklu 2009. godinu kao i one koji se ostvaruju kroz tekuću godinu.
Naglasio je rad blagovališta, pomoć ugroženim obiteljima, dodjelu stipendija siromašnim studentima, pomoć pri nabavci skupih lijekova te, u suradnji s gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije, otvaranje „Sigurne kuće" za žrtve obiteljskoga nasilja na području Splitsko-makarske nadbiskupije.
Nadbiskup i svećenici pohodili su i novosagrađenu multimedijalnu dvoranu čije je uređenje upravo toga dana dovršavano.
Naime, u dvorani je postavljen velebni mozaik koji predstavlja božansku Mudrost, a postavio ga je poznati umjetnik o. Ivan Marko Rupnik sa svojim suradnicima iz rimskog „Centro Aletti". Tom je prigodom o mozaiku govorio sam autor o. Rupnik naglasivši kako je u predstavljanje božanske Mudrosti namjerno ugradio i elemente koji svjedoče o hrvatskom identitetu.