Država krpa rupe uzimajući od siromašnih gradova i općina

Zbog rupe u državnoj blagajni ministar financija Slavko Linić, u nastojanju prikupljanja svih prihoda koja pripadaju državi, zahvatio je i dio poreza na dohodak kojim je država prije 10 godina izdašno počastila gradove i općine na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima.

Među takvim gradovima i općinama nemali je broj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njima se ovih dana, unatoč zimskoj hladnoći, računovođe i (grado)načelnici doslovno preznojavaju jer ne znaju kako nadoknaditi dio kolača iz poreza na dohodak koji im je odlučila uskratiti središnja država. Neće biti iznenađenja ako se u dijelu takvih gradova i općina dovede u pitanje financiranje čak i hladnog pogona.

Najizdašniji porezni prihod manji do 25 posto

U Splitsko-dalmatinskoj županiji posebne pogodnosti uživale su dvije skupine gradova i općina, razvrstanih u područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja. Posebna državna skrb razvrstavala je gradove i općine u tri skupine.

U prvoj skupini s područja ove županije bio je grad Vrlika, u drugoj općina Hrvace, a u trećoj općine Cista Provo, Lećevica, Lokvičići, Otok, Prgomet, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci. Status brdsko-planinskog područja na području ove županije dobili su gradovi Imotski, Sinj, Trilj i Vrgorac te općine Dicmo, Klis, Lovreć, Muć, Podbablje, Primorski Dolac i Šestanovac.

Cista Provo u razredu najnerazvijenijih

Hrvatska Vlada na sjednici od 15. srpnja 2010. godine donijela je Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Po toj odluci Splitsko-dalmatinska županija našla se među pet hrvatskih županija čija se razvijenost kreće od 75 do 100 posto hrvatskog prosjeka.

Gradovi i općine razvrstani su u pet skupina. Među 35 najnerazvijenijih, do 50 posto državnog prosjeka, iz ove županije svrstana je općina Cista Provo. U drugoj skupini s prosjekom razvijenosti od 50 do 75 posto po toj su odluci Imotski, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Otok, Podbablje, Prgomet, Proložac, Runovići, Slivno, Šestanovac, Trilj, Vrgorac, Vrlika, Zagvozd i Zmijavci.

Kako sada stvari stoje, svi ti gradovi i općine uživat će i ubuduće dosadašnje privilegije, neki možda i veće, jer su zadržali nepromijenjeni status potpomognutih područja.

Bez dosadašnjih privilegija s područja Splitsko-dalmatinske županije ostaju općina Hrvace iz druge skupine područja od posebne državne skrbi te grad Sinj i općine Dicmo, Klis, Muć i Primorski Dolac s brdsko-planinskog područja. Njihova je razvijenost, prema odluci Vlade iz 2010. godine, između 75 i 100 posto državnog prosjeka.

Aktualna vlada iskoristila je te podatke i ovoj skupini odlučila uskratiti dio poreza na dohodak. Prema dostupnim podacima, tim će gradovima i općinama do sada najizdašniji porezni prihod biti umanjen do 25 posto u odnosu na 2013. godinu.

Toni PAŠTAR

Vukovar je jedina iznimka Osim u gradskim i općinskim blagajnama, od 1. siječnja 2014. godine manje novca s osnove poreza na dohodak ostajat će u džepovima obveznika toga poreza s područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja. U potpunosti se ukidaju dosadašnji uvećani neoporezivi osobni odbici koji su iznosili 2400 do 3600 kuna. Ubuduće zaposlenici na tim područjima imat će, kao i svi drugi u Hrvatskoj, neoporezivi osobni odbitak od 2200 kuna mjesečno. Samo po toj osnovi u državnoj blagajni ostajat će 500 milijuna kuna. Izuzetak su samo Vukovarci kojima je Vlada propisala neoporezivi osnovni osobni odbitak od 3840 kuna mjesečno. Sinjska ‘rupa’ od poreza na dohodak Za ovu godinu od planiranih 67,3 milijuna proračunskih prihoda – u čemu je 13 milijuna očekivana pomoć od države i Županije, koja se sigurno neće ostvariti u tolikom iznosu – grad Sinj s osnove poreza na dohodak uprihodit će oko 37 milijuna. U sljedećoj godini iz toga izvora Sinjani će ubrati manje od 8 do 9 milijuna.