Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Bataljun krava hara po Braču, na Visu ne mogu živit od divljih koza... Šta čekaju ovce!? Hvar još nije okupiran... PASTIR LODA

Detalji o usluzi >

Split

Objavljeno 03.03.2013. u 11:33

vratili joj nadu

Ivana Kolčić: Split je odličan grad za znanstvenike

Odlazak iz Hrvatske u jednom je trenutku, prije tri godine, postojao kao ideja. Ipak, odlučila sam ustrajati još malo i raditi još više u nadi da će se situacija popraviti i da će netko prepoznati trud, rad i zalaganje. Split je ispunio sva moja očekivanja, a današnji izbor potvrdio da sam bila u pravu. Vratila mi se nada u sustav i definitivno mogu reći da odlaska iz Hrvatske neće biti.

Dapače, kada uđemo u Europsku uniju, trebali bismo razmišljati o privlačenju znanstvenika izvana u našu zemlju, da nam se priključe i pomognu raditi na istraživačkim projektima. Govori to dr. sc. Ivana Kolčić, mlada liječnica, epidemiologinja, znanstvenica i nastavnica na Medicinskom fakultetu u Splitu i najbolja znanstvena novakinja Dalmacije, kojoj je potvrda za sav uloženi rad i upornost vraćena nakon što je izabrana među 20 najizvrsnijih znanstvenih novaka u Hrvatskoj.

Ona je među ljudima kojima je time omogućen izbor u znanstvena i znanstvenonastavna zvanja, odnosno stjecanje zvanja docenta, a u petak ih je u zgradi Ministarstva u Zagrebu primio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović s pomoćnikom za znanost Sašom Zelenikom. Ti su mladi ljudi sa sveučilišta i znanstvenih institucija prošli strogu selekciju i ispunili čak 15 vrhunskih kriterija izvrsnosti, a među ukupno 137 kandidata odlukom Međunarodnog znanstvenog savjeta proglašeni su najboljima. Čak polovica izabranih kandidata dolazi sa Zagrebačkog sveučilišta, četiri kandidata iz javno-znanstvenih instituta, tri sa Sveučilišta u Rijeci, te po jedan sa sveučilišta u Splitu, Osijeku i iz HAZU-a.

Ministarstvo će njihovim institucijama odobriti nova radna mjesta za njihovo zapošljavanje. Dr. sc. Ivana Kolčić jedina je nagrađena znanstvena novakinja s dalmatinskih sveučilišta i institucija, ali ona, zapravo, nije Dalmatinka. Naime, rođena je i pohađala Medicinski fakultet u Zagrebu, radila je u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, a onda je „stjecajem okolnosti“, kaže, tijekom rada na znanstvenom projektu odlučila 2011. godine preseliti se u Split, na poziv uprave MEF-a.

Dok njezini vršnjaci i kolege, a njoj su 34 godine tek i majka je dviju djevojčica, svoju budućnost projiciraju daleko izvan granica Hrvatske, ona se odlučila na nesvakidašnji potez i sivilo metropole zamijenila “najlipšim gradom na svitu”. I kaže, nije pogriješila:

- U Split se preselila cijela obitelj. Suprug je također znanstvenik i nastavnik na MEF-u u Splitu. Moram reći da uživamo, da nam je krasno i profesionalno i privatno, uživamo u klimi i prilikama koje Split kao akademski i turistički grad nudi – kaže ta “svježa” Splićanka. Zadovoljna je i radnim uvjetima, a popis njezinih radnih zaduženja je pozamašan - primarno je kao znanstveni novak bila zaposlena kod prof. dr. Rosande Mulić na Katedri za javno zdravstvo, sudjeluje u radu Katedre za istraživanja u biomedicini, u nastavi na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Splitu, na MEF-u u Mostaru, a radi u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na tim visokim učilištima.

U njezinoj biografiji stoji i kako joj je glavni istraživački interes genetička epidemiologija, raskrižje genetike, „omike“ i kliničke medicine, s posebnim istraživačkim interesom u području kroničnih nezaraznih bolesti, poput pretilosti i hipertenzije. Koautorica je 68 članaka koji su indeksirani u Current Contentsu, sudjeluje u projektima MZOS-a i EU-a, a u jednome od njih istražuje odrednice ljudskih osjetila, okusa i mirisa koji uvelike određuju navike ljudi i, posljedično, njihovo zdravlje.

-Usudila bih se reći da su radni uvjeti u Splitu bolji od onih koje sam imala u Zagrebu. Kolege su susretljivi, izuzetno profesionalni, podržavaju rad kojim se bavim. U ove dvije godine nisam doživjela ni jednu opstrukciju ili negodovanje, samo pohvale – kaže Ivana. Iako je sretna što je njezino ime među 20 najboljih mladih znanstvenika „jer je napokon došlo vrijeme da se prepoznaju kvalitetni ljudi koji se trude, rade, i koje tjera ono nešto iznutra da naprave najbolje za svoju zajednicu i ustanovu“, žalosti je što stotinama njezinih kolega prijeti otkaz nakon isteka roka novačkog staža.

-Krug u kojemu ja radim već nekoliko godina izuzetno dobro funkcionira, veoma smo aktivni u dobivanju znanstvenih projekata, kako ovih MZOS-a, tako i vanjskih. Trenutačno radimo na tri projekta EU. Naša je grupa u boljem položaju od većine znanstvenih i profesionalnih skupina koje djeluju u Hrvatskoj. Situacija ostalih naših kolega je srednje loša – ocjenjuje ta novopečena Splićanka. Svojih ništa manje izvrsnih kolega sjetio se u petak još jedan uspješni mladi Splićanin, ali na radu u Zagrebu, dr. sc. Tomislav Smoljanović koji je također ušao među 20 najboljih znanstvenih novaka. Jedan od najboljih mladih ortopeda, koji uz rad s bolesnicima u Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb redovito sudjeluje u nastavi dodiplomskog i poslijediplomskog studija iz ortopedije na MEF-u u Zagrebu, gdje je znanstveni novak, rođen je u Splitu 1977. godine, a nakon dvije godine studija na MEF-u u Splitu prebacio se i ostao u Zagrebu.

Javnosti je poznat i kao osvajač brončane olimpijske medalje kao član našeg osmerca u Sydneyu 2000. godine, a 2011. godine okitio se nagradom Ponos Hrvatske nakon što je sa svojim timom, istražujući navode američkih kolega, otkrio kako protein koji reklamiraju kao bezopasan uzrokuje sterilitet u muškaraca. -Apeliram da se nađe još sredstava da zadržimo i ostale kolege koji puno rade i ispunjavaju sve ove kriterije izvrsnosti, ali im prijete otkazi zbog administrativnog ograničenja o izboru samo 20 najboljih znanstvenih novaka. Nadam se da do toga neće doći. To su kvalitetni ljudi i bilo bi šteta da zbog ulaska u EU izgubimo te ljude koji imaju mogućnosti, znanja i sposobnosti otići i raditi izvan Hrvatske – kaže taj humani mladi liječnik.

To su ljudi, kaže, koji su u vrijeme dekana MEF-a u Zagrebu prof.dr. Borisa Labara, poput njega, izabrani za znanstvene novake kao najbolji na godini. O svojim planovima i ambicijama, kao i tome sežu li oni izvan granica Hrvatske, samo do Zagreba ili možda i do Splita, ovaj zagrebački Splićanin kaže: -Čudni su putovi Gospodnji! Moj plan je maksimalno pridonijeti sredini u kojoj radim, a vidjet ćemo kako će se stvari otvarati i zatvarati – poručuje dr. Smoljanović.

marijana cvrtila
snimio goran mehkek/cropix



Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: flatline | Komentirano: 5. ožujak 2013. 10:48
Komentar od: cajaaa | Komentirano: 3. ožujak 2013. 23:35

Ova i******ava je i tekako tocna.

Pa kafici su nan po cile dane i noci puni znanstvenika. A tek kladionice. E tamo su pravi kapaciteti.

Split grad znanstvenika, ako je to novi naziv za svit koji nista ne radi - cast iznimkama.
--------------------------------------------------
Tipično mandrilovsko qurtschenje i mudrijanje.

On koji ni ne živi u Splitu, nota bene otišao iz njega, zna bolje od znanstvenice koja je u njega došla. Ili možda traži opravdanje za svoj bijeg, jer bože moj, svi smomi pametni utekli iz Splita, a ona glupača sad nas uvjerava u suprotno.
Komentar od: cajaaa | Komentirano: 3. ožujak 2013. 23:35

Ova i******ava je i tekako tocna.

Pa kafici su nan po cile dane i noci puni znanstvenika. A tek kladionice. E tamo su pravi kapaciteti.

Split grad znanstvenika, ako je to novi naziv za svit koji nista ne radi - cast iznimkama.

Komentar od: cato | Komentirano: 3. ožujak 2013. 15:21
Nemere bolje.
Komentar od: DALMATT | Komentirano: 3. ožujak 2013. 12:14
nima Splita do Splita.....ljubomorne duše mogu da se guše...........HŽV
Komentar od: | Komentirano: 3. ožujak 2013. 11:54
Split odličan grad za znanstvenike? Možda za matematičare koji složenim matematičkim formulama izračunavaju u promilima koeficijenta vjerojatnosti zaposlenja u struci. Ili za eksperimentalne psihologe koji istražuju granice ljudskog strpljenja. Za sociologe koji istražuju uzroke potpunog kolapsa urbanih sadržaja, ekonomije i kulturnog identiteta, također je vrlo inspirativna sredina.