Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Žužul škarta Bellea. Neka ga sad Hajduk dovede ka veliko pojačanje, pa će nakon tri miseca raskinit ugovor. Dino, Spinut

Kako poslati komentar

Split

Objavljeno 03.03.2013. u 11:33

vratili joj nadu

Ivana Kolčić: Split je odličan grad za znanstvenike

Odlazak iz Hrvatske u jednom je trenutku, prije tri godine, postojao kao ideja. Ipak, odlučila sam ustrajati još malo i raditi još više u nadi da će se situacija popraviti i da će netko prepoznati trud, rad i zalaganje. Split je ispunio sva moja očekivanja, a današnji izbor potvrdio da sam bila u pravu. Vratila mi se nada u sustav i definitivno mogu reći da odlaska iz Hrvatske neće biti.

Dapače, kada uđemo u Europsku uniju, trebali bismo razmišljati o privlačenju znanstvenika izvana u našu zemlju, da nam se priključe i pomognu raditi na istraživačkim projektima. Govori to dr. sc. Ivana Kolčić, mlada liječnica, epidemiologinja, znanstvenica i nastavnica na Medicinskom fakultetu u Splitu i najbolja znanstvena novakinja Dalmacije, kojoj je potvrda za sav uloženi rad i upornost vraćena nakon što je izabrana među 20 najizvrsnijih znanstvenih novaka u Hrvatskoj.

Ona je među ljudima kojima je time omogućen izbor u znanstvena i znanstvenonastavna zvanja, odnosno stjecanje zvanja docenta, a u petak ih je u zgradi Ministarstva u Zagrebu primio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović s pomoćnikom za znanost Sašom Zelenikom. Ti su mladi ljudi sa sveučilišta i znanstvenih institucija prošli strogu selekciju i ispunili čak 15 vrhunskih kriterija izvrsnosti, a među ukupno 137 kandidata odlukom Međunarodnog znanstvenog savjeta proglašeni su najboljima. Čak polovica izabranih kandidata dolazi sa Zagrebačkog sveučilišta, četiri kandidata iz javno-znanstvenih instituta, tri sa Sveučilišta u Rijeci, te po jedan sa sveučilišta u Splitu, Osijeku i iz HAZU-a.

Ministarstvo će njihovim institucijama odobriti nova radna mjesta za njihovo zapošljavanje. Dr. sc. Ivana Kolčić jedina je nagrađena znanstvena novakinja s dalmatinskih sveučilišta i institucija, ali ona, zapravo, nije Dalmatinka. Naime, rođena je i pohađala Medicinski fakultet u Zagrebu, radila je u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, a onda je „stjecajem okolnosti“, kaže, tijekom rada na znanstvenom projektu odlučila 2011. godine preseliti se u Split, na poziv uprave MEF-a.

Dok njezini vršnjaci i kolege, a njoj su 34 godine tek i majka je dviju djevojčica, svoju budućnost projiciraju daleko izvan granica Hrvatske, ona se odlučila na nesvakidašnji potez i sivilo metropole zamijenila “najlipšim gradom na svitu”. I kaže, nije pogriješila:

- U Split se preselila cijela obitelj. Suprug je također znanstvenik i nastavnik na MEF-u u Splitu. Moram reći da uživamo, da nam je krasno i profesionalno i privatno, uživamo u klimi i prilikama koje Split kao akademski i turistički grad nudi – kaže ta “svježa” Splićanka. Zadovoljna je i radnim uvjetima, a popis njezinih radnih zaduženja je pozamašan - primarno je kao znanstveni novak bila zaposlena kod prof. dr. Rosande Mulić na Katedri za javno zdravstvo, sudjeluje u radu Katedre za istraživanja u biomedicini, u nastavi na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Splitu, na MEF-u u Mostaru, a radi u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na tim visokim učilištima.

U njezinoj biografiji stoji i kako joj je glavni istraživački interes genetička epidemiologija, raskrižje genetike, „omike“ i kliničke medicine, s posebnim istraživačkim interesom u području kroničnih nezaraznih bolesti, poput pretilosti i hipertenzije. Koautorica je 68 članaka koji su indeksirani u Current Contentsu, sudjeluje u projektima MZOS-a i EU-a, a u jednome od njih istražuje odrednice ljudskih osjetila, okusa i mirisa koji uvelike određuju navike ljudi i, posljedično, njihovo zdravlje.

-Usudila bih se reći da su radni uvjeti u Splitu bolji od onih koje sam imala u Zagrebu. Kolege su susretljivi, izuzetno profesionalni, podržavaju rad kojim se bavim. U ove dvije godine nisam doživjela ni jednu opstrukciju ili negodovanje, samo pohvale – kaže Ivana. Iako je sretna što je njezino ime među 20 najboljih mladih znanstvenika „jer je napokon došlo vrijeme da se prepoznaju kvalitetni ljudi koji se trude, rade, i koje tjera ono nešto iznutra da naprave najbolje za svoju zajednicu i ustanovu“, žalosti je što stotinama njezinih kolega prijeti otkaz nakon isteka roka novačkog staža.

-Krug u kojemu ja radim već nekoliko godina izuzetno dobro funkcionira, veoma smo aktivni u dobivanju znanstvenih projekata, kako ovih MZOS-a, tako i vanjskih. Trenutačno radimo na tri projekta EU. Naša je grupa u boljem položaju od većine znanstvenih i profesionalnih skupina koje djeluju u Hrvatskoj. Situacija ostalih naših kolega je srednje loša – ocjenjuje ta novopečena Splićanka. Svojih ništa manje izvrsnih kolega sjetio se u petak još jedan uspješni mladi Splićanin, ali na radu u Zagrebu, dr. sc. Tomislav Smoljanović koji je također ušao među 20 najboljih znanstvenih novaka. Jedan od najboljih mladih ortopeda, koji uz rad s bolesnicima u Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb redovito sudjeluje u nastavi dodiplomskog i poslijediplomskog studija iz ortopedije na MEF-u u Zagrebu, gdje je znanstveni novak, rođen je u Splitu 1977. godine, a nakon dvije godine studija na MEF-u u Splitu prebacio se i ostao u Zagrebu.

Javnosti je poznat i kao osvajač brončane olimpijske medalje kao član našeg osmerca u Sydneyu 2000. godine, a 2011. godine okitio se nagradom Ponos Hrvatske nakon što je sa svojim timom, istražujući navode američkih kolega, otkrio kako protein koji reklamiraju kao bezopasan uzrokuje sterilitet u muškaraca. -Apeliram da se nađe još sredstava da zadržimo i ostale kolege koji puno rade i ispunjavaju sve ove kriterije izvrsnosti, ali im prijete otkazi zbog administrativnog ograničenja o izboru samo 20 najboljih znanstvenih novaka. Nadam se da do toga neće doći. To su kvalitetni ljudi i bilo bi šteta da zbog ulaska u EU izgubimo te ljude koji imaju mogućnosti, znanja i sposobnosti otići i raditi izvan Hrvatske – kaže taj humani mladi liječnik.

To su ljudi, kaže, koji su u vrijeme dekana MEF-a u Zagrebu prof.dr. Borisa Labara, poput njega, izabrani za znanstvene novake kao najbolji na godini. O svojim planovima i ambicijama, kao i tome sežu li oni izvan granica Hrvatske, samo do Zagreba ili možda i do Splita, ovaj zagrebački Splićanin kaže: -Čudni su putovi Gospodnji! Moj plan je maksimalno pridonijeti sredini u kojoj radim, a vidjet ćemo kako će se stvari otvarati i zatvarati – poručuje dr. Smoljanović.

marijana cvrtila
snimio goran mehkek/cropix



Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: flatline | Komentirano: 5. ožujak 2013. 10:48
Komentar od: cajaaa | Komentirano: 3. ožujak 2013. 23:35

Ova i******ava je i tekako tocna.

Pa kafici su nan po cile dane i noci puni znanstvenika. A tek kladionice. E tamo su pravi kapaciteti.

Split grad znanstvenika, ako je to novi naziv za svit koji nista ne radi - cast iznimkama.
--------------------------------------------------
Tipično mandrilovsko qurtschenje i mudrijanje.

On koji ni ne živi u Splitu, nota bene otišao iz njega, zna bolje od znanstvenice koja je u njega došla. Ili možda traži opravdanje za svoj bijeg, jer bože moj, svi smomi pametni utekli iz Splita, a ona glupača sad nas uvjerava u suprotno.
Komentar od: cajaaa | Komentirano: 3. ožujak 2013. 23:35

Ova i******ava je i tekako tocna.

Pa kafici su nan po cile dane i noci puni znanstvenika. A tek kladionice. E tamo su pravi kapaciteti.

Split grad znanstvenika, ako je to novi naziv za svit koji nista ne radi - cast iznimkama.

Komentar od: cato | Komentirano: 3. ožujak 2013. 15:21
Nemere bolje.
Komentar od: DALMATT | Komentirano: 3. ožujak 2013. 12:14
nima Splita do Splita.....ljubomorne duše mogu da se guše...........HŽV
Komentar od: | Komentirano: 3. ožujak 2013. 11:54
Split odličan grad za znanstvenike? Možda za matematičare koji složenim matematičkim formulama izračunavaju u promilima koeficijenta vjerojatnosti zaposlenja u struci. Ili za eksperimentalne psihologe koji istražuju granice ljudskog strpljenja. Za sociologe koji istražuju uzroke potpunog kolapsa urbanih sadržaja, ekonomije i kulturnog identiteta, također je vrlo inspirativna sredina.