StoryEditorOCM
DalmacijaINVESTICIJE

Na burzi 50.000 ljudi, a vi zakočili projekte od 3 milijarde eura

Piše PSD.
4. ožujka 2013. - 23:23
U dio vjetroelektrana na području Svilaje i Dinare planirano je ulaganje od ukupno 200 milijuna eura, ali kako sada stvari stoje, vjetrenjače će morati pričekati još neko vrijeme. Jasno je, naime, da od donošenja Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije nema ništa u ovom sazivu Županijske skupštine, zbog čega će do dolaska izbornih pobjednika zastati i projekti teški više od tri milijarde eura. Projekt oko kojega su se posljednjih mjeseci lomila koplja upravo su vjetroelektrane, a na ulaganje u njih spremni čekaju u zagrebačkoj tvrtki “Končar − obnovljivi izvori”.

− Na tom području “Končar” razvija projekt vjetroelektrane Rust−Kamešnica, a istraživanja karakteristika vjetra traju od 2004. Vjetroelektrana je planirane snage 120 megavata, što daje vrijednost projekta od 200 milijuna eura − navodi Branko Zajec, direktor tvrtke “Končar – obnovljivi izvori”. Dok ulagači s razlogom traže krivca, u Zavodu za prostorno planiranje kažu da je cijeli posao odrađen u roku.

– Plan smo dali na uvid do 18. prosinca prošle godine, sve smo primjedbe temeljito pregledali, neke uzeli u obzir, a neke odbacili, te smo sve uputili prema državnom vrhu, gdje je nastao spor zbog vjetroelektrana. Na žalost, ako su se oni gore i dogovorili, županijski vijećnici ovoga mandata više neće imati vremena da Plan izglasaju. Plan predviđa brojne projekte, a računamo da bi samo u 10 najvažnijih trebalo biti uloženo oko tri milijarde eura – istaknuo je Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje.

Bogatstvo u ladicama

Kad se već mislilo da je težak posao okončan, Ministarstvo gospodarstva nije se moglo složiti s Ministarstvom zaštite okoliša o vjetroelektranama na Svilaji i Dinari. Prvi su bili za projekt, drugi protiv i, nakon što su se konačno usuglasili, sada više nema vremena za konačno izglasavanje Plana jer od njihove odluke mora proći 30 dana, u kojem roku treba obavijestiti gradove i općine. Tako će ovaj važan dokument dočekati novi vijećnički saziv, no kad se uspostavi Županijska skupština, opet nije sigurno hoće li se ova značajna tema odmah izglasati ili će je novi vijećnici opet otvarati, na što imaju zakonsko pravo. Nedonošenje Plana ljuti i vijećnike u aktualnoj Županijskoj skupštini.

− Sad kad znamo da je sve zaustavljeno, moramo se upitati zašto se toliko čekalo s donošenjem Plana na uvid. Zašto je to bilo 18. prosinca, zašto nije bilo godinu ili pola godine prije? − pita vijećnik Neven Ćurković (SDP). Veljan Radojković (SDP) upozoravao je na gotovo svakoj sjednici na važnost donošenja razvojnog dokumenta.

− To se dogodilo zbog županova odugovlačenja, jer da smo na vrijeme sve stavili u proceduru, imali bismo više vremena. Očito je bilo političkih kalkuliranja – navodi Radojković. Neizglasavanje Plana ljuti i čelnike gradova i općina, koji u ladicama imaju gotovo spremne projekte, a što je još važnije, i investitore spremne za višemilijunska ulaganja, dok 50.000 ljudi čeka na županijskoj burzi rada. Turistička zona Pletenik−Jerkovića, na području bračke općine Nerežišća, s naglaskom na razvoj zdravstvenog turizma s pratećim sadržajima, bila bi vrijedna 350 milijuna eura. Uz to se planira i izgradnja marine, sve zajedno u ove bi se projekte uložilo oko 400 milijuna eura. Jedan je od ljutitih lokalnih čelnika i Lovre Kuščević, načelnik Nerežišća, koji ima jasnu viziju razvoja zdravstvenog turizma na Braču.

− Činjenica da se Plan neće donijeti ravna je katastrofi, u situaciji kad naša županija ima velik broj nezaposlenih tako se lako odričemo projekata koji bi mogli donijeti na stotine radnih mjesta. Žao mi je što moram ustvrditi da ovakav potez graniči s bezumnošću – kaže Kuščević. Kako najavljuje Kuščević, on će u ponedjeljak te projekte predstaviti u Vladi, no upitno je hoće li investitori ostati u poslu i nakon najnovijih zbivanja. Osim Brača, termoelektrana na plin Peruča, snage 400 megavata, među najznačajnijim je projektima predviđenima izmjenama Prostornog plana.

Termoelektrana bi bila smještena u blizini sadašnje hidroelektrane na području općine Hrvace, taj projekt važan za cijelu regiju vrijedan je oko 350 milijuna eura, a pratila bi ga izgradnja magistralnog plinovoda Koprivno−Peruča. Projekt vezan uz buduću termoelektranu jest i staklenički uzgoj poljoprivrednih kultura u Hrvatačkom polju koji bi koristio toplinsku energiju, vrijedan 10 milijuna eura. Splitska županija ozbiljno se okreće obnovljivim izvorima energije jer je u Planu čak 29 lokacija za izgradnju vjetroelektrana, među kojima su i one na Svilaji i Dinari, koje su na koncu usporile donošenje plana. Uz to, trebale bi se graditi i solarne elektrane, koje će sada neko vrijeme biti na čekanju.


ojdana koharević

Investicije

1. Termoelektrana Peruča
2. HE Korita − Trilj
3. HE Vrdovo − Hrvace
4. Vjetroelektrana Dugobabe
5. Vjetroelektrana Osoje − Sinj
6. Vjetroelektrana Brda−Umovi − Cista Velika
7. Solarna elektrana Gornji Humac − Brač
8. Turistička zona Pletenik−Jerkovića − Brač
9. Turistička zona Junče ravan − Sutivan - Brač
10. Turistička zona Perne−Vinogradine − Sućuraj - Hvar


Župan Sanader: Ja za sve kriv? Bezobrazni ste i nekorektni!

Župan Ante Sanader, često spominjan kao jedan od krivaca za nedonošenje Prostornog plana, odgovara na prozivke: − Dva su razloga, jedan je negativni odgovor Ministarstva zaštite okoliša za vjetroelektrane, a drugi razlog leži u činjenici što je Đurđica Plančić, gradonačelnica Staroga Grada, prosvjedovala kod ministrice graditeljstva Anke Mrak-Taritaš zbog turističkih zona, što je također usporilo donošenje plana. I zašto je sada kriv župan Ante Sanader?

Lako je sada prozivati, to mogu činiti samo nekorektni i bezobrazni ljudi. Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar podsjeća na to da se na Prostorni plan upozoravalo na svakom zasjedanju. − Ne može se reći da je Županija bilo što opstruirala, baš naprotiv, o tome smo uredno svaki put izvještavali i pitali u Zavodu za prostorno planiranje, pa samo mogu izraziti žaljenje što to nismo uspjeli realizirati u aktualnome mandatu – kaže Petroslav Sapunar.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. travanj 2024 11:56