ŽIVOT U PREDGRAĐU Solinski eliksir mladosti

DIVNA ZENIĆ SNIMIO NIKOLA VILIĆ/CROPIX

Solin je urbanistički zaokruženija cjelina od pojedinih kvartova Splita, svi infrastrukturni sadržaji su tu, a stanovi su jeftiniji nego u Splitu, konkretno kvadrat je za 300 eura jeftiniji nego na Brdima ili Ravnim njivama.

Bitne lokacije u Splitu sada su mi udaljene pet minuta vožnje, što je smiješna relacija, jer sam nekoliko godina živio u Zagrebu, gdje se toliko čeka samo na prvom semaforu - ističe 34-godišnji Splićanin Ivan G. koji je s trudnom suprugom upravo kupio stan u Solinu.

Doseljavaju se Splićani

Izabravši grad na Jadru za mjesto gdje će podizati obitelj, pridružili su se velikom broju mladih koji splitsku adresu mijenjaju solinskom.

Zahvaljujući njima, uz dakako svim ostalim mladim Solinjanima, Solin nosi titulu najmlađega grada u Hrvatskoj s prosjekom starosti svojih stanovnika od 34,3 godine. U Hrvatskoj je, radi usporedbe, prosjek 40,8 godina, a u Splitu 38,9.

- Grad je normalan, ugodan za život, a sve što nam je potrebno, na dohvat nam je ruke. Djeca su u školi za 30 sekunda, odmah uz školu su i sportski tereni, a u susjednom ulazu su nam obiteljski liječnik, ginekolog, stomatolog, ljekarna i kozmetički salon. Ako nam se šeta, za pet minuta smo u šumi, a isto tako za pet minuta smo u centru Splita - objašnjava Nikola I., još jedan bivši Splićanin koji se sa suprugom i dvoje djece u Solin doselio prije pet godina, i tom je odlukom, kako kaže, iznimno zadovoljan.

Zadovoljni su i supruzi Ivandić, koji su također nakon vjenčanja odlučili kupiti stan Solinu, odakle je Nela, dok je suprug Dario Splićanin. Imaju dvije kćerke, Emu i Elu, i kažu da im je život uz Jadro mirniji, a ništa im ne nedostaje, što potvrđuje i bračni par Karolina i Ilija Kokeza, kod kojih je situacija obrnuta – ženska polovica je iz Splita, dok je suprug Solinjanin, a i oni imaju dvoje djece, sinove Stipu i Luku.

Sve je više trudnica

Obitelji sa samo jednim djetetom u Solinu su rijetke, a ginekologinja dr. Lidija Pejković potvrđuje da se radi o pravom baby boomu. Samo u njezinoj ordinaciji lani je bilo 145 trudnica, odnosno 66 posto više nego tijekom 2008., kada su skrbili o njih 84.

Solin je također, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, grad s najvećim vitalnim indeksom u Hrvatskoj, s obzirom na to da je u 2008. godini rođenih bilo 2,35 puta više nego umrlih, dok, usporedbe radi, državni vitalni indeks iznosi 0,84.

Nela Ivandić s kćerkicom Elom: Suprug Dario je Splićanin, ali smo odlučili kupiti stan u Solinu

Dok je, dakle, Solin grad rekorder, i nedaleka se Podstrana, sa samo nešto manjim indeksom, odnosno 2,24 puta više rođenih nego umrlih, svrstala među prvih pet općina u državi.

Međutim, Podstrana, za razliku od Solina, nije infrastrukturno sređena, no unatoč manjkavostima najmlađi naraštaji kažu da svoju općinu ne bi mijenjali ni za jedan grad.

Nedostaci i prednosti

- Nema šanse da bismo živjeli u Splitu - kažu 14-godišnjaci Frane Braović i Marin Brzica, što potvrđuju i njihovi školski prijatelji, sedmaši OŠ “Strožanac”.

Podstrana, naime, još uvijek nema svoju školu, pa se pučkoškolci gužvaju u Strožancu gdje se nastava odvija čak u četiri smjene. Mali Podstranjani ipak se ne žale.

- Imamo gotovo sve što nam treba - naglašavaju Stipe Buća, Josip Nemček, Mia Minigo, Martina Brajičić i Ana Perajica.

Miran Tomasović, načelnik Podstrane, gradnju škole je uvrstio u općinske prioritete, navodeći kako Podstrana ima više od tisuću osnovaca, od čega je svake godine oko 130 prvašića. No, škola nije jedini problem općine.

Marin Šiško, glavni urednik privatnog internetskog portala “Podstrana”, kaže kako u Podstrani, u kojoj se oko 80 posto stanovnika doselilo iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine, općenito nema sadržaja.

- Podstrana je jedna velika spavaonica, ljudi uglavnom borave u Splitu, a kući dođu tek navečer. Prednost življena tu zapravo i jest blizina Splita, te jeftinije zemljište i kuće, od kojih riješenu kanalizaciju imaju samo one ispod Magistrale - kaže Šiško.

Pomoć obiteljima Solin je lani resorno ministarstvo proglasilo i gradom prijateljem obitelji, podsjeća gradonačelnik Blaženko Boban, ističući kako je Solin prepoznat kao grad koji predvodi idejama, programima i akcijama koje se odnose na pomoć obiteljima. Grad na svojem području ima 77 udruga, a značajna sredstva ulaže kako bi stručnjaci raznih profila provodili savjetodavni i terapijski rad s obiteljima u krizi, te preventivne programe za mlade. Vijeće i savjet mladih svojim programima oplemenjuju život mladih, primjerice organiziraju rock koncerte, a uvedena je i kasna noćna autobusna linija Split-Solin. Prije tri godine Grad je otvorio vrata svoje treće osnovne škole, no već se, kaže gradonačelnik, pokazala potreba za četvrtom, za koju je već izrađen glavni projekt. Također, ove godine Grad ima u planu otvoriti vrata još dvaju vrtića, a treba riješiti i nedostatak parkirališnih mjesta.

 

Korist i za Split I Siniša Kuko, profesor sociologije iz Splita, potvrđuje razliku između načina života u Solinu i Podstrani, iako im je zajednička karakteristika visoki natalitet. Podstrana, kaže on, funkcionira slično kao rubni dijelovi Splita, primjerice Kamen i Šine, dok se Solin, s boljom infrastrukturom, može nazvati uređenim gradom, a njegov razvoj dobar je i za Split.