| Kuću temelj drži, a krov kuću čuva, ove kamene ploče stare su vjekovima. Zato nikad ne smijemo priznati da starina naša drugome pripada, istaknuo je 85-godišnji Davorin Davo Sumić iz Podgore, najstariji učitelj godinjske klesarske škole |
| piše vedrana bekavac šuvar / epeha |
Pod imenom “Tragom tradicije i pučke arhitekture” drugu godinu za redom u etnoselu Veliki Godinj u Raščanima Donjim organizirana je klesarska radionica. U ovom doista jedinstvenom selu s kamenim kućama, u kojem je na najprepoznatljiviji način ocrtana kamena arhitektura naših predaka, mnogi su prošloga vikenda uživali učeći se klesati kamene vacade.
- Svaki kamen u ovom zidu dušu ima, on je vječan, njemu kraja nema – rekli su nam iskusni zabiokovski kamenoklesari, ističući neprocjenjivu vrijednost svake kamene vacade i svake kamene kuće s konobama i kamenim skalinama.
- Kamen možeš raditi samo ako ga voliš. Zato ti ne treba “skica”, dovoljno je samo proći kroz naša sela i osjetiti dušu toga kamena. Trebaš ga voliti, a onda on sam pod rukom i špicom “puca” gdje ti želiš i stvara ono što ti hoćeš – rekao nam je Tomislav Pervan Miće, kamenoklesar iz etnosela Kokorići. Uz njega bio je i najstariji klesar, 85-godišnji Davorin Davo Sumić iz Podgore, koji kamen, kako reče, ljubi i kleše od svoje 14. godine:
- Kuću temelj drži, a krov kuću čuva, ove kamene ploče stare su vjekovima. Zato nikad ne smijemo priznati da starina naša drugome pripada - istaknuo je najstariji učitelj godinjske klesarske škole. Neprocjenjivu vrijednost sivoga domaćeg kamena željelo se pokazati radom u godinjskoj radionici. Željelo se uz to po tko zna koji put skrenuti pozornost na važnost očuvanja i zaštite naših, danas gotovo napuštenih kamenih sela.
- Veliki Godinj je biser pučke arhitekture, on je muzej na otvorenom, urbana cjelina gdje se na najbolji način pokazuje veza čovjeka s biokovskim kamenom. Još mi nije jasno kojom razinom estetike su naši preci raspolagali da bismo mi danas doživjeli ovo što vidimo – s oduševljenjem kao i svi nazočni komentirala je jedna od organizatora u TZ-u grada Vrgorca Neli Bajalo, koja je zajedno s Javnom ustanovom “Parka prirode Biokovo” te Društvom “Veliki Godinj” Raščane i organizirala ovu neponovljivu klesarsku radionicu.
Druženje do dugo u noć završilo je sijelom na guvnu, pjesmom i pričom kojima su mnogi tu noć zaustavili vrijeme, vrativši se u ne tako davnu prošlost kada je vatra uz guvno pucketala svaku noć.