Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

O CRKVI KOJA NE ŽELI IGRE PRIJESTOLJA U ŠIBENIKU Šute na stvarno, pravo zlo i lopovluk u Hrvatskoj, a smeta im serija koja nema veze sa stvarnošću. I koja pritom Hrvatskoj donosi milijune na račun promocije. Svašta! MATE

Detalji o usluzi >

Mozaik

Objavljeno 01.06.2010. u 17:58

stručnjaci još raspravljaju o koristi i štetnosti mliječnih proizvoda

Za snažan organizam pijte kozje mlijeko

Mlijeko je izvor proteina i peptida (malih proteina ili dijelova proteina) koji posjeduju tek otkrivena svojstva u prevenciji i liječenju određenih poremećaja

Mlijeko je izvor proteina i peptida (malih proteina ili dijelova proteina) koji posjeduju tek otkrivena svojstva u prevenciji i liječenju određenih poremećaja

Danas je uvelike poznato da je mlijeko, kao prva namirnica koju dijete, odnosno svi sisavci, neposredno nakon rođenja počinje konzumirati - još uvijek izazov i nepoznanica za brojne ljude. Razlog tome je činjenica da se pojedini stručnjaci koji se bave prehranom vrlo često prepiru o tomu koje su koristi, odnosno eventualne štete koju konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda može izazvati. Najprirodnija namirnica u prehrani dojenčadi je majčino mlijeko.

Čak i ako nakon nekog vremena dijete hranimo umjetnom hranom, dojenje u tom najranijem razdoblju djetetova života pruža velike prednosti. Kolostrum, svijetla tekućina koja se izlučuje prije pojave samog mlijeka, bogata je protutijelima koja potpomažu slabi imunološki sustav tek rođenog djeteta. Nakon toga mlijeko postaje gušće i osigurava djetetu sve neophodne tvari za rast, razvoj i zaštitu tijekom sljedećih šest mjeseci.

Majčino je mlijeko najlakše probavljivo, sadrži sve potrebne proteine, vitamine i minerale potrebne za zdravi razvoj djetetova organizma, a osim toga, sadrži i tvari koje potpomažu apsorpciju i ukupni metabolizam. Masti sadržane u majčinu mlijeku lako su probavljive masti, po svome sadržaju bogate esencijalnim polinezasićenim masnim kiselinama.

Te su masti prijeko potrebne za razvoj složenih struktura živčanog sustava djeteta, a posebno membrana mozga. Umjetno spravljeno mlijeko može biti koliko-toliko adekvatna zamjena za majčino mlijeko što se samog sastava tiče, međutim, postoji nešto ipak toliko jedinstveno u prirodnom majčinu mlijeku. Evo o čemu se radi: kada dijete počinje sisati, mlijeko je bogatije vodom, dok se s nastavkom dojenja obogaćuje proteinima i mastima.

Na taj se način zadovoljavaju dvije potrebe djeteta: najprije se utaži žeđ, a zatim mali organizam zadovolji svoj apetit. Za one koji žele i mogu koristiti majčino mlijeko, ono je najbolja hrana, besplatna, jednostavna za prenošenje, higijenski ispravna, temperaturno prilagođena potrebama djeteta. A nadasve je velika korist za daljnji razvoj djeteta emocionalna veza koja se tim putem ostvaruje.

Mlijekom kao namirnicom u prehrani odraslih bave se brojni timovi istraživača koji svakodnevno strpljivo prikupljaju nove i nove informacije o toj visokovrijednoj namirnici. Tako ćete i vi sigurno biti zbunjeni raznim uputama o konzumaciji mlijeka koje do nas svakodnevno stižu, od onih da se radi o izvrsnoj namirnici, pa sve do tako ekstremnih navoda da je mlijeko izrazito štetno. Ne brinite, ako vaš organizam podnosi ovu namirnicu (a to prepoznaju mame već vrlo rano u ranom djetinjstvu djeteta), uživajte svakodnevno u njoj bez bojazni za zdravlje.

Štoviše, mlijekom jačate zdravlje organizma jer se radi o izvanrednoj namirnici. Pri tome mislimo na mlijeko koje nam dolazi od pojedinih životinja, papkara, ali i na mlijeko koje dobivamo iz mahunarke soje ili žitarica, poput rižinog, ječmenog i zobenog mlijeka. Najpoznatije vrste životinjskog mlijeka jesu kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Najkvalitetnije mlijeko je kozje mlijeko jer je sastav masti najsličniji onome kakav nalazimo u majčinu mlijeku.

Ljudi kozje mlijeko izbjegavaju u prehrani zbog njegova specifičnog mirisa, ali bi ipak ponekad, barem dva puta tjedno, trebalo popiti oko četvrt litre kozjeg mlijeka, jer ono djeluje jako dobro na jačanje organizma. Mlijeko je izvor proteina i peptida (malih proteina ili dijelova proteina) koji posjeduju tek otkrivena svojstva u prevenciji i liječenju određenih poremećaja.

Proteini mlijeka, osim što su izvrstan izvor esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina, potiču asimilaciju pojedinih važnih minerala poput kalcija i željeza. Bioaktivni peptidi sadržani u mlijeku djeluju na nekoliko različitih nivoa u našem organizmu. Spomenimo samo neke najvažnije: · u crijevima potiču transport minerala i aminokiselina (npr. leucina) · reguliraju pokretljivost (peristaltiku) crijeva · potiču izlučivanje inzulina ovisno o koncentraciji glukoze · djeluju kao imunostimulatori (potiču obrambene sposobnosti organizma), kao antihipertenzivi (sprječavaju uvećanje krvnog tlaka) i kao antitrombotici (sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka u krvnim žilama).

Od kazeina pa do imunoglobulina, proteini sadržani u mlijeku djeluju poput dobro organizirane vojske čiji je zadaća čuvanje našeg zdravlja. Ti proteini imaju sposobnost ispravljanja grešaka koje nastaju kao rezultat neadekvatna prekomjernog unosa proteina tijekom dana. Naročito se takva neravnoteža često susreće među stanovnicima visoko razvijenog zapada.

Kada se pretjera s unosom proteina, bioaktivne tvari (peptidi) sadržane u mlijeku uravnotežuju stanje jer potiču proteinsku izmjenu i stvaranje uree (produkta razgradnje bjelančevina), bez opasnosti da će poremetiti kiselo-baznu ravnotežu u organizmu.

Nadalje, proteini sadržani u mlijeku jedni su od najbolje probavljivih proteina, a po svojoj biološkoj vrijednosti proteini mlijeka “superiorniji” su od onih sadržanih u bjelancu jajeta. Koliko moramo dnevno piti mlijeka? Danas nurticionisti naglašavaju važnost većeg unosa mlijeka u svakodnevnoj prehrani. Ta je količina danas veća od one koja se preporučivala prije petnaestak godina. Koliko mlijeka moramo uzimati u hrani ovisi u prvom redu o životnoj dobi i o načinu života koji svakodnevno provodimo.

Djeca školske dobi (do 13-14 godine) morala bi uzimati najmanje 0,25 do 0,5 litre mlijeka na dan. Najbolje je tu količinu mlijeka podijeliti na tri obroka (doručak, užina, prije spavanja). Za sve ostale količina mlijeka koja se unosi dnevno u organizam mora odgovarati dnevnim potrebama za kalcijem i biti usklađena s ostalom prehranom tijekom dana.

Od kada je osteoporoza proglašena “socijalnom bolesti”, količina kalcija koja se preporučuje tijekom dana iznosi za adolescente 1500, a za sve ostale 1200 mg/dan. Takvu količinu kalcija osigurat ćemo uzmemo li litru mlijeka dnevno, ali možemo tu vrijednost kalcija zadovoljiti i ako popijemo jednu šalicu mlijeka, pojedemo dva jogurta i oko 5 dkg sira.

Mogućnosti kombiniranja višestruke su i neizmjerne. Posebno treba istaknuti da se u posebnim stanjima (trudnoća, dojenje) količina mlijeka mora gotovo udvostručiti. Sportaši moraju svom organizmu osigurati isto tako velik unos kalcija, ali svakako konzumiranjem onih proizvoda koji u sebi sadrže malo masnoća i mnogo proteina (npr. obrano mlijeko i svježi sirevi). Koje mlijeko i kakvo mlijeko piti? Punomasno se mlijeko preporučuje samo kod adolescenata koji najbrže rastu i kod onih koji nemaju veće probavne tegobe. Druga vrsta mlijeka, djelomično obrano, pogodna je u prehrani djece i onih osoba koji uživaju u punoći okusa koje mlijeko pruža (uključujući i dijelom mliječnu mast), ali ipak paze na broj unesenih kalorija.

Potpuno obrano i obrano mlijeko moraju u svoju prehranu uvrstiti one osobe koje provode dijete za mršavljenje, pretile osobe, osobe koje boluju od povećane vrijednosti kolesterola u krvi, oni koji pate od visokog krvnog tlaka ili pak imaju smetnje u radu jetre. Jedini način konzerviranja mlijeka je visoka temperatura, a ne dodatak kemikalija.

Mlijeko koje nazivamo pasterizirano mlijeko u mljekarama se priprema tako da se u trajanju od približno 16 sekundi ugrije na temperaturu od 72-85°C. Na taj način u mlijeku se uništi većina mikroba, ali ostaje sačuvana u potpunosti njegova nutritivna vrijednost. Takvo mlijeko može se održati svježim 3-4 dana na temperaturi oko 10°C (čuvati u hladioniku). Kratkotrajno sterilizirano mlijeko, popularno nazvano i “trajno” mlijeko, priprema se tako da se nekoliko sekundi ugrije na temperaturu od 140-150°C.

U takvom mlijeku nema mikroba (sterilno je), ali je nutritivno siromašnije. Trajno mlijeko može se održati 3 mjeseca, bez kvarenja, ali u odnosu na svježe mlijeko ili pasterizirano mlijeko, sadrži manje minerala i vitamina. Najbolje je, ako nam naše zdravstveno stanje to dopušta, svakodnevno uzimati “svježe pasterizirano” mlijeko koje je djelomično obrano.

Mlijeko se kao namirnica prilikom pripreme obroka može kombinirati sa čitavim nizom ostalih namirnica. Dobre su kombinacije mlijeka i škroba (palenta, kruh). Povrće i bijela riba mogu se pripremati uz dodatak vrhnja za kuhanje, ali bolje je izbjegavati mlijeko u kombinaciji sa zasićenim mastima, crvenim mesom i kiselim začinima.

Mlijeko iz biljaka

Mlijeko soje – dobiva se močenjem u vodi samljevenog zrna soje. Iako je po izgledu gotovo identično kravljem mlijeku, sojino se mlijeko uvelike nutritivno od njega razlikuje. Sojino mlijeko nema kolesterola jer je nastalo iz biljke, a u biljkama se kolesterol ne može sintetizirati. Stoga je to namirnica izbora za sve koji pate od hiperkolesterolemije, povišenog tlaka i bolesti srca. Sojino mlijeko ne sadrži mliječni šećer laktozu, molekulu zbog koje mnoge osobe ne podnose kravlje mlijeko, pa se preporučuje u svim slučajevima intolerancije na laktozu. Po sadržaju kalcija, sojino je mlijeko znatno siromašnije od kravljeg, stoga nije pogodno za one osobe koje boluju ili su sklone osteoporozi. Prava vrijednost sojina mlijeka leži u visokom sadržaju proteina, koji su jednako vrijedni kao i proteini životinjskog podrijetla, a u odnosu na kravlje mlijeko koje sadrži 3,1% proteina, u sojinu mlijeku taj postotak iznosi visokih 7,7%. Zbog ovog visokog sadržaja proteina sojino se mlijeko preporučuje ne kao napitak, već kao namirnica koja bi se trebala više puta tjedno uz ostale fermentirane proizvode od soje koristiti u prehrani.

Mlijeka ječma, riže ili zobi – dobivaju se od organski uzgojenih žitarica i trebalo bi ih uvrstiti u svakodnevnu prehranu barem dva puta tjedno kao zamjene za mlijeko kako bi se obogatilo prehranu i učinilo je raznovrsnom. Ta se mlijeka koriste za piće, kao preljev žitaricama za zajutrak, u pripremi deserta, kolača, krema, sladoleda i voćnih salata te u kuhanju drugih jela. Treba napomenuti da mlijeko ječma i zobi u sebi sadrži protein gluten, pa se ne preporučuje onima koji boluju od bolesti celijaklije.

 


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!