Da bi izvanbolničko rodilište bilo financijski isplativo, godišnje bi trebalo imati najmanje 400 poroda, ističe dr. Miran Propadalo, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, objašnjavajući kako ni jedno od četiriju malih rodilišta u ispostavama Doma zdravlja ni približno ne doseže tu brojku, što je razlog zbog kojega je i predloženo njihovo zatvaranje.
Konkretno, u rodililištu u Sinju lani je rođeno 215 beba, u Makarskoj njih 120, imotsko rodilište zabilježilo je ukupno 168 poroda, a u onom u Supetru nije rodila ni jedna žena, dok se, usporedbe radi, u KBC-u Split godišnje rodi oko 4500 beba.
Iako se, dakle, ni u onom najvećem, sinjskom rodilištu, djeca ne rađaju svaki dan, medicinska sestra primalja i liječnik ginekolog moraju primati plaće, te se moraju plaćati režije, što generira velike gubitke. Makarsko rodilište godišnje gubi 1,1 milijun kuna, isto kao i rodilište u Imotskom, u Sinju se tijekom godine dana nakupi minus od 800 tisuća, a u Supetru 400 tisuća kuna.
Bez carskih rezova
No, nagomilani minusi, s kojima županijski Dom zdravlja ne može izaći na kraj, nisu jedini problem ovih rodilišta. Radi se, podsjetimo, o malim ustanovama, s niskim zdravstvenim standardom, u kojima je porod gotovo jednak onome u kući. Rodilišta, naime, nemaju operacijsku dvoranu, transfuziju krvi, anesteziološku ni internističku službu, pa u njima ne postoje uvjeti za obavljanje carskih rezova, zbog čega se svaka rizičnija trudnica na porod šalje u splitsku bolnicu.
- Porod mora biti jednako siguran u svim rodilištima, dakle jednak rizik mora imati rodilja u Petrovoj, na Firulama i u Imotskom. U suprotnom, moj je stav da rodilišta s većim rizikom treba zatvoriti odmah - naglašava doc. dr. Mladen Smoljanović s Katedre za javno zdravstvo splitskoga Medicinskog fakulteta.
Dr. Smoljanović napominje i kako je njegovo mišljenje da bi rodilišta i stacionare u ispostavama Doma zdravlja ipak trebalo zadržati, ali na način da se pretvore u komunalne gradske bolnice, koje bi imale operacijske dvorane, kirurški i internistički odjel, kojima bi se onda mogle priključiti i sve druge službe.
- Imati, primjerice, na plaći anesteziologa i sestre instrumentarke samo za eventualne carske rezove preskupo je i neisplativo, ali ako bi oni radili i na drugim operacijama, onda je to sasvim druga priča. Uostalom, organizacijom specijalističke službe u manjim sredinama povećala bi se dostupnost zdravstvene zaštite, koja je u Dalmaciji manja nego u ostalim dijelovima države, ali i rasteretio KBC Split.
Poznato je, naime, kako svaki dan u prosjeku 250 ljudi samo sa sinjskog područja odlazi na specijalistički pregled na Firule i Križine. No za takvo što potrebno je i zeleno svjetlo države - ističe dr. Smoljanović. okvir: Tko želi rodilište, neka plati
Na najavu mogućeg zatvaranja izvanbolničkih rodilišta i stacionara, zbog njihove neisplativosti, oštro su reagirali iz općina i gradova u kojima se oni nalaze, nakon čega im je iz Splitsko-dalmatinske županije, koja je vlasnik Doma zdravlja, predloženo da financijski participiraju u nastavku rada “gubitaša”.
Županija upravo izrađuje precizno financijsko izvješće o stanju u svakoj ispostavi Doma zdravlja, koje bi, kako nam je potvrđeno, trebalo biti završeno u roku od mjesec dana, nakon čega će se predočiti lokalnoj samoupravi, koja će zatim odlučiti hoće li dati svoj novac kako bi se rodilišta i stacionari zadržali na životu.
PORODI- 215 beba lani je rođeno u Sinju |
Plati pa rađajNa najavu mogućeg zatvaranja rodilišta i stacionara oštro su reagirali iz općina i gradova u kojima se oni nalaze, nakon čega im je iz Splitsko-dalmatinske županije, koja je vlasnik Doma zdravlja, predloženo da financijski participiraju u nastavku rada “gubitaša”. Županija upravo izrađuje precizno financijsko izvješće o stanju u svakoj ispostavi Doma zdravlja, koje bi trebalo biti završeno u roku od mjesec dana, nakon čega će se predočiti lokalnoj samoupravi, koja će zatim odlučiti hoće li dati svoj novac kako bi se rodilišta i stacionari zadržali. |