Prema jučer objavljenom izvješću Hrvatske radiotelevizije o prihodima od oglašavanja predsjedničkih kandidata, Milan Bandić potrošio je na reklame na HRT-u 4,1 milijun kuna ili šest puta više od svojega protukandidata u drugom krugu izbora Ive Josipovića.
A gdje je ostalo?
Osim nerazmjera u trošenju između dvaju finalista predsjedničkih izbora, HRT-ovi podaci bacaju sumnju na točnost troškova kampanja jednog dijela predsjedničkih kandidata kako su ih oni sami prikazali.
Potonje posebno vrijedi u slučaju Bandića, koji je kao ukupne troškove (pred)izbornog oglašavanja prikazao sedam milijuna kuna, pa ispada da je više od polovice tog iznosa platio HRT-u.
Očito je, međutim, da su Bandićevi troškovi bili puno veći jer su osim HRT-a tu još dvije televizije s nacionalnom koncesijom, 13 dnevnih listova i desetak relevantnijih tjednika, a gdje su još lokalne i nacionalne radiostanice, internet, jumbo plakati, koncerti širom Hrvatske, angažman pjevača (Prljavo kazalište), dijeljenje darova (lopte)...
Bandić je samo na Hrvatskom radiju platio reklama za 452 tisuće kuna. Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora GONG je upozorio na nerazmjer prijave Milana Bandića o 3,86 milijuna kuna prikupljenih donacija i 5,2 milijuna kuna utrošenih na reklamu tog kandidata na televizijama i u tisku.
Ivo Josipović prijavio je iznos od 3,9 milijuna kuna kao konačni trošak oglašavanja u medijima, dok je HRT izišao s podatkom da su od oglasa novog hrvatskog predsjednika uprihodovali 645 tisuća kuna, pri čemu je 67 tisuća prihod Hrvatskog radija.
Josipović je objavio kako je prikupio ukupno 4,8 milijuna kuna, a prema podacima GONG-a do kraja prvog kruga predsjedničkih izbora na oglašavanje je potrošio 1,8 milijuna kuna.
Ukupni HRT-ov prihod od predsjedničke kampanje je 9,6 milijuna kuna, a nakon Bandića na listi najrastrošnijih kandidata slijede Nadan Vidošević s 1,6 milijuna, Dragan Primorac (1,3 milijuna), te Josipović i Andrija Hebrang sa 619 tisuća kuna.
Kad se Vidoševićevi i Primorčevi prijavljeni podaci o prikupljenim donacijama usporede s gornjim prihodima HRT-a, ispada da su ta dva predsjednička kandidata svoje oglašavanje skoncentrirali na nacionalnu radioteleviziju. Naime, Vidošević je prijavio budžet kampanje od 4,4 milijuna, a Primorac od 3,7 milijuna kuna.
Skromni Vukšić
Ostalih šest kandidata zajedno je potrošilo 1,2 milijuna kuna, među kojima najviše Boris Mikšić (345 tisuća), a najmanje Slavko Vukšić, od kojeg je HRT zaradio 32 tisuće kuna. Vukšić, Damir Kajin i Josip Jurčević uopće se nisu oglašavali na Hrvatskom radiju.
Kada se ukupni prihod HRT-a usporedi s podatkom da je 12 predsjedničkih kandidata prijavilo prihod od donacija od 27,3 milijuna kuna, ispada da je svaka treća kuna u kampanji otišla na Prisavlje. I u to je, međutim, teško povjerovati. Nakon HRT-ove objave bliže smo procjeni da je osim prijavljene svote koju su kandidati zajednički prijavili potrošeno još najmanje toliko.
vedran marjanović
Koliko su trošili na HRT-u
4,1 milijun - Bandić
1,6 milijun - Vidošević
1,3 milijun - Primorac
645 tisuća - Josipović
619 tisuća - Hebrang
|
HTV: Kandidati su plaćali avansno
Netočni su napisi koje posljednjih dana možemo naći u različitim medijima, a koji tvrde da je Hrvatska radio-televizija krenula u akciju naplate dugovanja od svojih najvećih dužnika – rekao nam je glasnogovornik javne televizije Danko Družijanić.
Objasnio je da je privremeno ravnateljstvo te medijske kuće zaista počelo razgovore s osobama i tvrtkama koje imaju najveće financijske obveze prema “katedrali duha” ili pak osobito dugo kasne s njihovim podmirenjem.
– Riječ je o prijateljskim pregovorima u kojima se bez povišenih tonova traži rješenje koje će biti zadovoljavajuće za obje strane – nastavio je glasnogovornik, dodajući kako u ozbiljnim sporovima Hrvatsku radio-televiziju zastupa odvjetnički ured Marijana Hanžekovića.
− Naplata spomenutih dugovanja zasad ne spada u navedenu kategoriju, pa je pokušavamo ljudski riješiti u bilateralnim razgovorima. Dugovanja prema nama mogu nastati jedino zbog neplaćenih emitiranja propagandnih spotova ili zbog nepodmirene radio-televizijske preplate – precizirao nam je Družijanić, napomenuvši kako ne postoje nikakvi zaostaci vezani uz emitiranje promidžbenih spotova za predsjedničke kandidate.
– Predizborni su spotovi morali biti plaćeni u avansu, inače ih ne bismo ni emitirali – priznao nam je nekadašnji urednik i voditelj središnjeg dnevnika, koji se nakon odlaska u građevinsku tvrtku Ingra vratio na Hrvatsku televiziju.
Iz tih je riječi lako zaključiti da je vodstvo javne televizije iskazalo osobitu nepovjerljivost prema predsjedničkim kandidatima, premda je od njih samo za vrijeme trajanja kampanje utržila čak 9.600.057,30 kuna.
a. PODRUG
|