Na Skunjevcu polje od 45.000 artičoka prepunih cvjetnih plodova

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo “Jure Bočina” iz Splita, na Skunjevcu kod Vrbanja, na području Staroga Grada, od države je u koncesiju na 50 godina dobilo 12,6 hektara šumskog zemljišta koje je 2011. uz pomoć HBOR-a prenamijenjeno u poljoprivredne svrhe.

Riječ je o investiciji vrijednoj oko 850 tisuća eura, a iste godine na imanju, pod nadzorom eminentnih hrvatskih stručnjaka, nikla je zelena oaza u srcu otoka Hvara – zasađeno je 2800 maslina (oblica, drobnica, lastovka, levantinka, leccino i pendolino), 900 šipaka (pretežito slatki barski), te čak 45 tisuća artičoka (romanesco), koje su tek sada dosegnule punu rodnost.

– Sadnice artičoka nabavili smo u Italiji posredstvom rasadnika u Prudu kod Metkovića i nemamo većih prigovora na njihovu kvalitetu, baš kao ni na sadnice maslina i šipaka. Artičoke daju plodove već prve godine, međutim, lani smo imali znatne štete s obzirom na veliko nevrijeme praćeno tučom, a i ove 2014. su došli problemi s visokim temperaturama i vlagom, tako da su biljke počele vegetirati čak mjesec i pol dana prije nego što je to uobičajeno.

Cijenu plodova diktira burza u Veroni, a riječ je o jednoj od najcjenjenijih delicija koju su kao hranu i lijek poznavali još u antičkoj Grčkoj i starom Rimu, pa smo cjelokupan urod bez većih poteškoća plasirali kroz velike trgovačke lance, posredstvom društva “Fragaria” iz Zagreba – govori voditelj proizvodnje, Jurin otac Ivan, koji je Skunjevac tako uspješno pretvorio u pravo kraljevstvo artičoka, najveću plantažu te kulture u Lijepoj našoj.

Godišnje bi se moglo ubrati i 200.000 artičoka

Biljke u punom rodu daju od šest do čak desetak cvjetnih glavica, pa bi ovi marljivi ljudi za dobrih godina mogli ubrati i do 200 tisuća artičoka težine veće od 180 grama. Njihova tržišna cijena kreće se od tri do šest kuna po komadu, što znači da OPG od ovog biznisa može imati poprilično dobru zaradu.

Plasman također ne bi trebao biti upitan jer su artičoke, kako Ivan kaže, zapravo odličan lijek za jetru, žuč i bubrege, a najnovija istraživanja potvrđuju da smanjuje kolesterol i šećer u krvi. Nekoć su im pripisivali i afrodizijačka svojstva, mogu poslužiti kao ukras, a liječnici ih danas nerijetko preporučuju protiv pretilosti, gihta i urtikarije.

– Imanje je već sada opremljeno vodospremom zapremnine 55 vagona, razvukli smo i 85 kilometara cijevi za navodnjavanje po sustavu “kap na kap”, a razmišljamo i o novim investicijama. Budući da je naša lokacija na samom rubu Faroske hore, spomeničkog polja koje je uvršteno na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, doskora ćemo, sukladno pozitivnim pravnim propisima, izgraditi primjerene agroturističke i proizvodno-prerađivačke kapacitete, pri čemu ponajprije mislimo na uljaru, destileriju i sušaru.

Jure Bočina, vlasnik zelene oaza na Skunjevcu, sa svojim suradnicama pokraj uznapredovalih nasada šipaka

Naravno, sve nam je to potrebno radi proizvodnje kapi (Farosin), čaja, likera, te gotovih jela od artičoka po starom hvarskom receptu, a bit će i u funkciji prodaje onog što će nastati našim marom, odnosno dodatne turističke ponude na Otoku sunca – dodao je naš sugovornik.

Na istom mjestu proizvesti i plasirati težačke trude

Dakle, na Skunjevcu je odrađeno puno, ali i planovi su puno veći. Možda jednog dana u imanju ugledamo i prekrasno građene villae rusticae nalik na čuvene starorimske gospodarske komplekse, čije kamene tragove i danas nalazimo u glasovitom Starogradskom polju.

OPG “Jure Bočina”, ako do toga dođe, obvezno će surađivati sa stručnjacima iz Konzervatorskog odjela u Splitu, a Ivan te građevine zamišlja kao svojevrsno središte zemljišnog posjeda, mjesto gdje se proizvodi, ali i plasira trude težačkog rada u suvremenom smislu te riječi. A da će njemu i njegovu sinu sve to uistinu trebati, potvrđuje činjenica da će, uz obilje već stasalih artičoka, uskoro na rod doći masline i šipci, u dogledno vrijeme kantarion, smilje...

– Računam da bismo za koju godinu trebali brati i do 10 vagona maslina, od kojih će se proizvoditi u svijetu sve traženije ekstra djevičansko maslinovo ulje. A koliko će tek plodova šipaka biti, koji imaju snažnu antioksidativnu moć. To su prave male bombe vrijednih bioaktivnih sastojaka koji ne samo da sprječavaju, već i ublažavaju, pa i uklanjaju brojne zdravstvene poremećaje i bolesti.

Dakle, slobodno možemo reći da će s ovoga lokaliteta sve više i više dolaziti isključivo zdravi i ljudskom organizmu itekako potrebni plodovi hvarske zemlje. A da bi se to zaista i ostvarilo, morat ćemo stalno zaposliti barem 10 do 12 radnika – zaključio je Bočina.

NAPISAO I SNIMIO: Mirko Crnčević

Posadit će po 100.000 sadnica kantariona i smilja Projekt “Agro Ager Pharos” na Skunjevcu zasigurno ne bi uspio bez dobre suradnje s Hvarskom šumarijom, jedinicom lokalne samouprave i brojnim Vrbanjanima, Institutom za jadranske kulture u Splitu, Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Poljocentrom “Gamulin” i rasadnikom “Skelin” iz Jelse, te mr. sc. Stanislavom Štambukom. Zahvaljujući tome, i imajući na umu da cijene grožđa i maslinova ulja trenutno nisu ni približno sukladne uloženom trudu i sredstvima, na našem imanju uskoro ćemo ići na međurednu sadnju oko 100 tisuća sadnica kantariona i isto toliko smilja, što nije nikakva prolazna avantura jer su proizvodi od tih biljaka na domaćem i inozemnom tržištu zaista vrlo traženi – rekao je Jure Bočina, slobodno možemo reći hrvatski kralj artičoka i čovjek koji očito ima velika znanja u oblasti poljodjelstva, a želi da Otok sunca u tom smislu bude pozicioniran baš na ono mjesto koje mu po njegovoj bogatoj povijesti, pa i logici stvari, pripada.