Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Bandiću u vikendici kraj Samobora našli tajnu kolekciju slika. Sad se s njima napokon može - slikat. Trogiranin

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 07.09.2008. u 21:04

Dragan PRIMORAC, MINISTAR ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi

Ministar znanosti tvrdi da imamo najveći rast u strukturi obrazovanja stanovništva u Europi, a projekcija je da će 2018. Hrvatska imati 26 posto visoko obrazovanih

Niska obrazovna struktura stanovništva upravo je naša tiha kočnica na putu u Europsku uniju, jer nam je postotak visoko obrazovanog stanovništva niži od standarda zemalja EU-a.

Sve su te zemlje daleko iznad 10 posto visoko obrazovanog stanovništva, dok im je prosjek oko 15 ili čak nešto više posto.

Obrazovani i stručnjaci trebali bi vući naprijed, no kod nas nema tko to učiniti, jer nije riječ o proizvodu do kojega brzo dođete, nego treba utrošiti godine i godine rada, odnosno obrazovanja, dok ne dođete do tog, najvažnijeg proizvoda – obrazovanog stanovništva.

Riječi su to Nevena Mimice, bivšeg ministra europskih integracija, zamoljenog da prokomentira domaću boljku zvanu izuzetno niska obrazovna struktura stanovništva.

Dugotrajna boljka

Niska obrazovna struktura domaćeg stanovništva, naime, dugotrajna je boljka koja bi nas, ako ne dođe do skore drastične promjene nabolje, mogla stajati daljnjeg zaostajanja za društvom europskih zemalja.

Osim sezonskih turističkih i građevinskih radnika, Hrvatska, naime, vapi za visoko obrazovanima, osobito liječnicima, informatičarima, ali i sveučilišnim profesorima.

Javna je tajna, primjerice, kako za projekte privatnih visokoškolskih ustanova manjka kvalitetnog nastavnoga kadra.

Ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac tvrdi, međutim, kako upravo naša zemlja ima najveći rast u strukturi obrazovanja stanovništva u Europi, te nudi vrlo optimističnu projekciju budućeg razvoja.

Prema Draganu Primorcu, Hrvatska je 2000. godine imala sedam posto stanovništva sa završenim sveučilišnim studijima, te tri posto sa stručnim studijima (bivši termin “viša stručna sprema”), dok je danas deset posto stanovništva sa sveučilišnom diplomom i pet posto s diplomom stručnih studija, što zajedno iznosi 15 posto visoko obrazovanih, odnosno ulazi u prosjek zemalja članica EU-a.

- Odgovorno tvrdim da imamo najpropulzivniji rast studenata u Europi, jer smo od 137.076 studenata iz školske godine 2003./2004. došli do 170.404 studenta u tekućoj školskoj godini. Također, uz zadržavanje sadašnjeg rasta, Hrvatska bi 2013. imala 13 posto stanovništva sa sveučilišnim i sedam posto sa stručnim diplomama, dok bi 2018. godine bilo 16 posto završenih na sveučilišnim i deset posto na stručnim studijima, što je, dakle, visokih 26 posto visoko obrazovanih -  tvrdi ministar Dragan Primorac.

Visoka prolaznost Treba napomenuti da je u ovoj projekciji izvršena kalkulacija 65-postotne prolaznosti, premda je trenutačna prolaznost na višim i visokim studijima veća, odnosno iznosi 75 posto.

Prema najnovijim projekcijama Ministarstva znanosti, Hrvatska je zabilježila neočekivano visok postotak visoko obrazovanih u odnosu na radno aktivno stanovništvo, koji trenutačno iznosi 16,7 posto.

U ovom segmentu, naime, ne zaostajemo za zemljama EU-a jer je taj postotak u Austriji 17,6 posto, u Mađarskoj 17,7 posto, u Njemačkoj 24 posto, Velikoj Britaniji 30,7 posto, dok je Italija trenutačno na 13 posto, Portugal na 13,5 posto, a Slovačka na 11 posto.

petar dorić

Ministar veseo kao dijete

- Školske godine 2003./2004. u Splitu smo imali 8,5 tisuća studenata, a ove ih je godine 23 tisuće. Bio sam veseo kao malo dijete kad sam najavio da će Split dogodine imati 600 kreveta više u studentskim domovima, jer je to 600 mladih osoba manje koje će otići studirati izvan ovoga grada - istaknuo je ministar Dragan Primorac.


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: kokolo73 | Komentirano: 10. rujan 2008. 10:25
Ma sta nam vrijedi imati na papiru toliko "diplomiranih strucnjaka", kad su opet neobrazovani i nesposobni za bilo koji posao, kad su vecinom kupili diplome i platili profesore da poloze ispite!
Zato nam sve dobro cvjeta! I medicina i sudstvo i ekonomija i politika.... sve sami strucnjaci!
Nedaj Boze da mi zatreba njihovo znanje i savjet!
Komentar od: velikipas | Komentirano: 8. rujan 2008. 20:49
nema ca nego svi da jidu ucit velike skole po tome ce se vidit koliko je nasa lipa puna pametnjakovica...koji ce pobic prvon prilikon priko granice,jerbo doma nemaju ca radit...je ali ima jos jedan mali stos ..svi ce bit u bilin kosujama ,a ko ce rucni rad da radi,,jerbo nece bit montera.civara.elekticara i. t. d. ca se je i dogodilo u tu lipu usranu jevropu..di imaju rucne radne snage na ijade glava u manjku
Komentar od: student_101 | Komentirano: 8. rujan 2008. 18:06
Ala su ova tri komentara "doli ispod" konstruktivna!
Bit će da su ih pisali dokturi od nauke!
Vengo lipo je znat da postoji porast. Ali to je samo štura brojka koja govori jako malo. I koja jedino političarima može služiti u retoričke svrhe. Puno važnije je kako je taj porast usklađen s potrebama u gospodarstvu, kako je taj porast istovremeno utjecao na kvalitetu nastave i tome slično.
A možda i najvažnije od svega je pitanje:
Zašto taj porast visokoobrazovanih istovremeno, već odavno, ne znači i porast broja (možda zvuči pretenciozno, ali bi zapravo u osnovi tako i trebalo biti) intelektualaca? Sposobnih i angažiranih!
E tu već ulazimo u sferu di je puno "krivaca" za takvo stanje. I još više onih koji to ne žele priznat.

p.s. "mi smo za akciju i reakciju mladih!"
Komentar od: Lemmy | Komentirano: 7. rujan 2008. 22:12
Hahaha,bravo STanko.
I ja postavljam ista pitanja,jer ovo je ka da netko kaže kako imamo tisuću raznih novina koje izlaze u nas i da je to znak slobode tiska.
Komentar od: STanko | Komentirano: 7. rujan 2008. 21:59
ma bravo, dica naša!
jesu li u ove brojke uključeni studenti FESB-a di nema prijemnog? ka i na građevini?
ili pak oni sa ekonomije di je ove godine bia prijemni za debile?
možda s medicine di bolonjaca ima 25% više nego "starih"?
jesu li u te brojke uključeni idioti šta slušaju cajke?
gimnazijalci kojima starci pravdaju picavanja da šta bolje nauče par lekcija jer su štreberski tupani bez trunke inteligencije?

ma bravo, dica naša!