stdClass Object
(
[id] => 175269
[title] => Loši odnosi s ljudima u samom su središtu depresije
[alias] => losi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije
[catid] => 296
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Među novim naslovima na policama hrvatskih knjižara je i priručnik “Pobijedite depresiju”, psihologinje Dragice Barbarić, s uputama korak po korak, primjerima i vježbama, ali i zbirkom domaćih radova, koje preporučuje Hrvatsko psihološko društvo.
Što Vas je motiviralo da napišete ovu knjigu?
- Kao kognitivno-bihevioralna terapeutkinja uvjerila sam se koliko je ovaj pristup učinkovit u tretmanu depresije, ali i strahova, tjeskobe i drugih emocionalnih problema i poremećaja. Kognitivno-bihevioralnu terapiju karakterizira izrazito znanstveni pristup: za svaku skupinu psihičkih teškoća znanstvenim se istraživanjima došlo do najučinkovitijeg skupa tehnika koje će u najkraćem roku dovesti do značajnih poboljšanja.
Istraživanja su potvrdila ne samo neospornu učinkovitost ove terapije u tretmanu depresije i drugih poremećaja u usporedbi s lijekovima i drugim pristupima, nego su potvrdila i visoku učinkovitost knjiga samopomoći baziranih upravo na kognitivno-bihevioralnim tehnikama.
U zemljama Zapada puno je takvih knjiga, a u Ujedinjenom Kraljevstvu ih čak zovu “knjigama na recept” (prescription books), jer je to prva stvar koju će obiteljski liječnik propisati osobi koja mu se požali na simptome depresije i sl. Tek ako takva knjiga ne pomogne, osoba se šalje na psihoterapiju ili se propisuje lijek. Činjenica da kod nas još nije bilo takvih knjiga, motivirala me je da ju napišem, a knjiga je upravo zbog svoga znanstvenog pristupa dobila i preporuku “Hrvatskoga psihološkog društva”.
Kome je namijenjena?
- Svima koji žele samostalno krenuti u borbu sa stanjima bezvoljnosti, tuge, snižene energije, beznađa, povlačenja od drugih koja ih, ako nešto ne poduzmu, mogu odvesti u dublja depresivna stanja, ali je i pomoć onima koji su već uključeni u psihoterapiju kako bi brže napredovali, te održavali postignute rezultate jednom kada je terapija završena.
Depresija kod mnogih ljudi ostaje neprepoznata. Zašto?
- Istraživanja pokazuju da depresija ostaje neprepoznata u više od 60 posto slučajeva, a i kada je prepoznata, manje od polovice pogođenih dobiva adekvatnu pomoć. Ljudi se mogu žaliti na različite tjelesne tegobe i ići na skupe pretrage koje ništa ne otkrivaju, a zapravo se radi o neprepoznatoj depresiji ili tjeskobi. Depresija ima različite simptome i ne iskazuje se sasvim jednako kod muškaraca i žena, odraslih i tinejdžera.
Važno ju je znati prepoznati ne samo kod sebe nego i članova obitelji i zaposlenika, jer depresija opterećuje cijelu obitelj pogođene osobe, a gubici na poslu su ogromni. Cijena poremećaja raspoloženja u Europi procijenjena je 2010. godine na 113,4 milijarde eura koje se odnose na gubitke od bolovanja, ali i slabije produktivnosti na radnom mjestu, jer simptomi depresije uključuju teškoće koncentracije i pamćenja, nisku razinu energije i motivacije, umor i sl.
Općenito govoreći depresiju karakteriziraju dugački lanci negativnih misli o sebi, svijetu i budućnosti. Postajemo samokritični, beznadni, teško se koncentriramo, teško donosimo odluke. Mogu se javiti suicidalne ideje. Na ponašajnom planu je karakteristično povlačenje od drugih ljudi i aktivnosti. Gubimo interes i mogućnost uživanja u većini stvari, ništa nam se ne da, sve nam se čini prenaporno. Zbog toga se osim tuge javljaju i emocije krivnje, praznine, tjeskobe, straha, ljutnje. Možemo imati teškoće sa spavanjem (nesanica, prerano buđenje ili pak previše sna) i apetitom (premalo ili previše jedemo) i stalno se osjećamo umorno. Ako imamo 5 ili više takvih simptoma kontinuirano dulje od dva tjedna, i zato loše funkcioniramo, trebali bismo potražiti pomoć.
Edukacija kroz medije sigurno pomaže boljem prepoznavanju depresije. No, nažalost, kada i prepoznaju depresiju, neki je ljudi negiraju posramljeno misleći kako je depresija znak osobne slabosti, što je potpuno pogrešno. Muškarci češće od žena negiraju depresiju i sebi i drugima jer se boje ispasti slabići u ovom našem tradicionalnom okruženju. Stoga su skloni “meke” emocije tuge i bespomoćnosti pretočiti u ljutnju. Također je pokušavaju “zaliječiti” alkoholom. Posebno je lako “promašiti” tinejdžersku depresiju: stalno ljutiti tinejdžer koji drsko odgovara, zatvara se u sobu, predugo spava, popušta u školi, u stvari može biti depresivan.
Kakvu terapiju sampomoći predlažete. Vi svojim pacijentima zadajete svaki dan novi domaći rad, o čemu se radi?
- Danas nam stoje na raspolaganju brojni učinkoviti tretmani depresije. Usporedna istraživanja različitih terapija depresije ustvrdila su visoku učinkovitost kognitivno-bihevioralne, interersponalne i psihodinamske fokalne terapije. Kratkoročni uspjesi tih terapija podjednaki su onima koji se postižu lijekovima, no razlika se pojavljuje kod dugoročnog praćenja pacijenata 1 do 2 godine nakon završetka terapije. Dugoročno, psihoterapije su se pokazale učinkovitijima, posebice kognitivno-bihevioralna terapija.
Ono što nju čini posebno uspješnom sigurno je i stavljanje velikog naglaska na domaće zadaće. To je vrlo djelatna terapija u kojoj treba dobro zasukati rukave i raditi, jer nema smisla samo razgovarati sa stručnjakom jedanput tjedno ako ono što smo naučili na terapiji ne primjenjujemo svaki dan. Moja knjiga slijedi terapijski proces “uživo”: čitatelja se korak-po-korak vodi kroz taj proces pri čemu treba popunjavati upitnike, radne listove, tablice, voditi dnevnike i sl. Jasno, jako je važno ići malim koracima s onoliko raspoložive energije koju čitatelj trenutno ima.
Neka istraživanja pokazuju da su novinari i odvjetnici najriskantnije profesije za razvoj depresije? Kako im pomoći da ih ne pojede stres?
- Doista, profesije novinara i odvjetnika spadaju među najriskantnije za razvoj depresije. Kao prvo to su vrlo stresna zanimanja, a depresija često nastupa kao reakcija na dugoročno trpljeni stres. Rezultati britanskih i finskih znanstvenika sugeriraju kako osobe koje rade prekovremeno, odnosno više od 11 sati dnevno imaju prosječno dvostruko veći rizik za depresiju.
Problem je i u tome što se ove profesije u svom poslu moraju služiti neistinama: novinar da bi se bolje prodavale novine, a odvjetnik u obrani kriminalaca. Ako je nekome vrijednost istinoljubivosti važna, a dulje vrijeme se mora služiti neistinama on živi život suprotan svojim temeljnim vrijednostima. Depresija koja nastaje kao rezultat toga ima jednu korisnu funkciju: upozorava nas da unesemo promjene u svoj život: primjerice, novinar će otići raditi u novine koje nisu “žute” ili će se angažirati u cilju moralnog i istinitog novinarskog izvještavanja.
Radila sam i s novinarima i zamijetila da ih uglavnom “pojede stres”, a što se tiče pravnika, interesantna je stvar da dobar pravnik često ima pesimističan način viđenja svijeta. Pesimistični su ljudi daleko bolji u predviđanju svih mogućih negativnih ishoda što je ključno za dobrog pravnika. S njima onda pregovaram da tu svoju “vještinu” zadrže samo u području svog posla, ali da u drugim područjima nauče drukčije gledati na svijet.
Britanski liječnici, psiholozi i psihoterapeuti tvrde da su u slučaju melankolije i depresije ‘prijateljske terapije’ jednako učinkovite kao i lijek prozac. Slažete li se s tim?
- O, da. Loši odnosi s bliskim ljudima, kao i općenito loši odnosi, u samom su središtu depresije. To osobito vrijedi za loše partnerske odnose koji mogu pridonijeti razvoju depresije. Osobito su žene sklone razviti depresiju ako su nezadovoljne bliskim odnosima, jer su njima kvalitetni odnosi s drugima u prosjeku važniji nego muškarcima. Koliko nam je važno da su nam i odnosi na radnom mjestu dobri pokazuju nedavna istraživanja provedena u Finskoj gdje je većina zaposlenika izjavila da bi radije otišli na slabije plaćeno radno mjesto gdje vladaju dobri međuljudski odnosi nego radili u lošoj atmosferi.
Nažalost, općenita kvaliteta međuljudskih odnosa uglavnom nije niti na zadovoljavajućoj razini. Mnogi čak i vrlo obrazovani ljudi nikada nisu naučili kako graditi kvalitetne odnose, rješavati probleme u odnosu, odgajati djecu i sl. te uglavnom ponavljaju tisućljetne pogreške svojih roditelja. Već sam navela da su istraživanja pokazala da je jedna od 3 najuspješnije psihoterapije za tretman depresije upravo i interpersonalna psihoterapija u kojoj je naglasak na poboljšanju odnosa.
Kod depresivnih ljudi se često razviju samoubilačka razmišljanja! Može li njima pomoći Vaš pristup?
- Depresija je jako bolno iskustvo, pa stoga gotovo da i nema depresivne osobe kojoj nije pala na pamet želja da je više nema. Stoga misli o smrti spadaju u simptome depresije. Moj pristup je učinkovit i za ljude koji imaju samoubilačkih razmišljanja, no ako utvrdim da čovjek ima ozbiljnija razmišljanja o samoubojstvu u smislu da već ima plan ili nacrt samoubojstva ili je poduzeo određene pripreme, obavezno ga šaljem psihijatru, te razgovaram s članovima obitelji kako bi ga pojačano nadzirali.
Što je s upotrebom antidepresiva koji se danas koriste u ogromnim količinama, idu li i oni uz ovu terapiju?
- Nažalost, o antidepresivima postoje brojne predrasude, iako je činjenica i to da se često uzimaju i kada to nije nužno. Moj stav prema antidepresivima je načelno pozitivan i često sam radila s ljudima koji su paralelno pod nadzorom liječnika uzimali lijekove. Takva kombinacija lijekova i psihoterapije dovodi do najbržih pomaka, što osobito vrijedi za umjerene depresije.
Kada je osobi bolje, prestaje uzimati lijekove, a dugoročnost postignutih rezultata postiže se psihoterapijom koja će onda prevenirati i nove epizode. Za teške depresije lijekovi su apsolutno nužni i stoga su jako štetne kampanje u kojima se loše govori o antidepresivima.
Što Vam znači recenzija prof. Krizmanić na knjigu?
- Iznimno me je obradovala pozitivna recenzija moje knjige od prof. Krizmanić koja je objavljena u knjizi kao pogovor, jer je ona vrlo iskrena i direktna osoba i nikada ne bi pristala napisati ili reći nešto što doista ne misli. Bila mi je profesorica kliničke psihologije na fakultetu te se i danas rado sjetim njezinih predavanja koje su resile dvije karakteristike: bila su iznimno duhovita i zanimljiva. Prof. Krizmanić jako je duhovita osoba, iako u medijskim nastupima ta njezina vrlina nije toliko očigledna. A poznato je da se najbrže uči uz pozitivne emocije i smijeh.
Jeste li ikada i sami bili u nekom obliku depresije?
- Kao i mnogi ljudi katkada bih zapala u sniženo raspoloženje kada mi se ništa ne bi dalo raditi, energija bi mi bila smanjena, te bih osjećala blagu tugu i potrebu da se osamim. Vremenom sam naučila da ne treba obraćati pažnju ako su takva neraspoloženja kratkotrajna, jer prolaze sama od sebe. Komplicirana smo bića i nije uvijek lako dokučiti razlog privremenog sniženog raspoloženja.
Ali u svim tim slučajevima radilo se o normalnim varijacijama raspoloženja. No, u razumijevanju mojih depresivnih klijenata, najviše mi je pomogla faza tzv. baby bluesa: nakon oba poroda imala sam nekoliko tjedana simptome vrlo slične depresiji i tada sam shvatila koliko je teško ljudima koji se mjesecima i godinama muče s depresijom.
JAVORKA LUETIĆ
Zahvalnost je važnija od bogatstva
Kako samog sebe prihvatiti onakvima kakvi jesmo, shvatiti da ne treba inzistirati da moramo biti lijepi, pametni, uspješni, bogati, uravnoteženi, sretni... valjda to niste ni Vi!?
- Na početku knjige citiram krasnu izjavu T. Akvinskog: “Bože, daruj mi spokoj da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrosti da promijenim stvari koje mogu i mudrosti da razlikujem to dvoje.” U osnovi mentalnog zdravlja bezuvjetno je samoprihvaćanje i to je termin koji po meni puno bolje opisuje ono što obično podrazumijevamo pod pojmom samopoštovanja.
Naoko paradoksalno, ali najlakše ćemo u sebi promijeniti ono što nam se ne sviđa ili nam predstavlja problem kada sebe bezuvjetno prihvatimo takve kakve jesmo. Svako ljudsko biće zaslužuje poštovanje već samim time što postoji. To nije nešto što treba zaslužiti. Poštovanje zaslužujemo već i zbog svojih mana i nesavršenosti koje samo potvrđuju da jesmo ljudsko biće. Kada su ljudi jako depresivni teško mogu uočavati svoje jake strane, ono što je lijepo u njima i oko njih.
Zato je potrebno najprije malo poboljšati raspoloženje tehnikama koje predlažem, a tada svakodnevno slaviti sebe i život stalno osvještavajući, zapisujući i čitajući sve ono što je dobro u nama i oko nas. To je ono što zovemo zahvalnost, a prema istraživanjima pozitivne psihologije, to je jedan od čimbenika koji nas najviše od svega čini sretnim, dok suprotno pretpostavkama, subjektivnom osjećaju sreće vrlo malo doprinose bogatstvo, inteligencija i ljepota.
|
Neugodne emocije su važne za uravnotežen život
Je li riječ depresija zloupotrijebljena, služi gotovo kao poštapalica za sve i svašta?
- U svakodnevni govor i sleng ušla je riječ “depra”. Tom riječju opisujemo puno toga i ne mislim da je to problem. Uostalom, riječ depresija koristi se i za ekonomske krize, iako je ovu sadašnju popularno zvati recesija. Ono što mi se ne sviđa je trend da se normalni padovi raspoloženja olako proglašavaju depresijom i što postoji izvjestan pritisak da svi stalno moramo biti sretni i nasmiješeni. To na ljude stavlja pritisak zbog kojega se osjećaju još gore.
Neugodne emocije su za uravnotežen život jednako važne kao i ugodne jer nam šalju važne poruke o potrebi za promjenom i prilagodbom. Za generalni osjećaj sreće važan je omjer između ugodnih i neugodnih emocija koji bi, prema istraživanjima, trebao biti između 3:1 i 11:1 u korist ugodnih, bez obzira na to koliko neugodnih osjećaja doživljavali.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ‘Pobijedite depresiju’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2012-08-03 20:23:11
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2012-08-05 18:16:05
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2012-08-05 18:41:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5330
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 296
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota
[secure] => 0
[page_title] => Stil
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2012/08/03/PSD/dep00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x430"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7881639 Threads: 3 Questions: 1646856717 Slow queries: 4895381
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111674329
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 56
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
)
[link] => /sd-plus/stil/losi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije-175269
[printLink] => /sd-plus/stil/losi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije-175269?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 354600
[name] => depresija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => depresija
[link] => /tag/depresija
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ‘Pobijedite depresiju’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Loši odnosi s ljudima u samom su središtu depresije
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-13-11-17-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/08/03/PSD/dep00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/08/03/PSD/dep00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Među novim naslovima na policama hrvatskih knjižara je i priručnik “Pobijedite depresiju”, psihologinje Dragice Barbarić, s uputama korak po korak, primjerima i vježbama, ali i zbirkom domaćih radova, koje preporučuje Hrvatsko psihološko društvo.
Što Vas je motiviralo da napišete ovu knjigu?
- Kao kognitivno-bihevioralna terapeutkinja uvjerila sam se koliko je ovaj pristup učinkovit u tretmanu depresije, ali i strahova, tjeskobe i drugih emocionalnih problema i poremećaja. Kognitivno-bihevioralnu terapiju karakterizira izrazito znanstveni pristup: za svaku skupinu psihičkih teškoća znanstvenim se istraživanjima došlo do najučinkovitijeg skupa tehnika koje će u najkraćem roku dovesti do značajnih poboljšanja.
Istraživanja su potvrdila ne samo neospornu učinkovitost ove terapije u tretmanu depresije i drugih poremećaja u usporedbi s lijekovima i drugim pristupima, nego su potvrdila i visoku učinkovitost knjiga samopomoći baziranih upravo na kognitivno-bihevioralnim tehnikama.
U zemljama Zapada puno je takvih knjiga, a u Ujedinjenom Kraljevstvu ih čak zovu “knjigama na recept” (prescription books), jer je to prva stvar koju će obiteljski liječnik propisati osobi koja mu se požali na simptome depresije i sl. Tek ako takva knjiga ne pomogne, osoba se šalje na psihoterapiju ili se propisuje lijek. Činjenica da kod nas još nije bilo takvih knjiga, motivirala me je da ju napišem, a knjiga je upravo zbog svoga znanstvenog pristupa dobila i preporuku “Hrvatskoga psihološkog društva”.
Kome je namijenjena?
- Svima koji žele samostalno krenuti u borbu sa stanjima bezvoljnosti, tuge, snižene energije, beznađa, povlačenja od drugih koja ih, ako nešto ne poduzmu, mogu odvesti u dublja depresivna stanja, ali je i pomoć onima koji su već uključeni u psihoterapiju kako bi brže napredovali, te održavali postignute rezultate jednom kada je terapija završena.
Depresija kod mnogih ljudi ostaje neprepoznata. Zašto?
- Istraživanja pokazuju da depresija ostaje neprepoznata u više od 60 posto slučajeva, a i kada je prepoznata, manje od polovice pogođenih dobiva adekvatnu pomoć. Ljudi se mogu žaliti na različite tjelesne tegobe i ići na skupe pretrage koje ništa ne otkrivaju, a zapravo se radi o neprepoznatoj depresiji ili tjeskobi. Depresija ima različite simptome i ne iskazuje se sasvim jednako kod muškaraca i žena, odraslih i tinejdžera.
Važno ju je znati prepoznati ne samo kod sebe nego i članova obitelji i zaposlenika, jer depresija opterećuje cijelu obitelj pogođene osobe, a gubici na poslu su ogromni. Cijena poremećaja raspoloženja u Europi procijenjena je 2010. godine na 113,4 milijarde eura koje se odnose na gubitke od bolovanja, ali i slabije produktivnosti na radnom mjestu, jer simptomi depresije uključuju teškoće koncentracije i pamćenja, nisku razinu energije i motivacije, umor i sl.
Općenito govoreći depresiju karakteriziraju dugački lanci negativnih misli o sebi, svijetu i budućnosti. Postajemo samokritični, beznadni, teško se koncentriramo, teško donosimo odluke. Mogu se javiti suicidalne ideje. Na ponašajnom planu je karakteristično povlačenje od drugih ljudi i aktivnosti. Gubimo interes i mogućnost uživanja u većini stvari, ništa nam se ne da, sve nam se čini prenaporno. Zbog toga se osim tuge javljaju i emocije krivnje, praznine, tjeskobe, straha, ljutnje. Možemo imati teškoće sa spavanjem (nesanica, prerano buđenje ili pak previše sna) i apetitom (premalo ili previše jedemo) i stalno se osjećamo umorno. Ako imamo 5 ili više takvih simptoma kontinuirano dulje od dva tjedna, i zato loše funkcioniramo, trebali bismo potražiti pomoć.
Edukacija kroz medije sigurno pomaže boljem prepoznavanju depresije. No, nažalost, kada i prepoznaju depresiju, neki je ljudi negiraju posramljeno misleći kako je depresija znak osobne slabosti, što je potpuno pogrešno. Muškarci češće od žena negiraju depresiju i sebi i drugima jer se boje ispasti slabići u ovom našem tradicionalnom okruženju. Stoga su skloni “meke” emocije tuge i bespomoćnosti pretočiti u ljutnju. Također je pokušavaju “zaliječiti” alkoholom. Posebno je lako “promašiti” tinejdžersku depresiju: stalno ljutiti tinejdžer koji drsko odgovara, zatvara se u sobu, predugo spava, popušta u školi, u stvari može biti depresivan.
Kakvu terapiju sampomoći predlažete. Vi svojim pacijentima zadajete svaki dan novi domaći rad, o čemu se radi?
- Danas nam stoje na raspolaganju brojni učinkoviti tretmani depresije. Usporedna istraživanja različitih terapija depresije ustvrdila su visoku učinkovitost kognitivno-bihevioralne, interersponalne i psihodinamske fokalne terapije. Kratkoročni uspjesi tih terapija podjednaki su onima koji se postižu lijekovima, no razlika se pojavljuje kod dugoročnog praćenja pacijenata 1 do 2 godine nakon završetka terapije. Dugoročno, psihoterapije su se pokazale učinkovitijima, posebice kognitivno-bihevioralna terapija.
Ono što nju čini posebno uspješnom sigurno je i stavljanje velikog naglaska na domaće zadaće. To je vrlo djelatna terapija u kojoj treba dobro zasukati rukave i raditi, jer nema smisla samo razgovarati sa stručnjakom jedanput tjedno ako ono što smo naučili na terapiji ne primjenjujemo svaki dan. Moja knjiga slijedi terapijski proces “uživo”: čitatelja se korak-po-korak vodi kroz taj proces pri čemu treba popunjavati upitnike, radne listove, tablice, voditi dnevnike i sl. Jasno, jako je važno ići malim koracima s onoliko raspoložive energije koju čitatelj trenutno ima.
Neka istraživanja pokazuju da su novinari i odvjetnici najriskantnije profesije za razvoj depresije? Kako im pomoći da ih ne pojede stres?
- Doista, profesije novinara i odvjetnika spadaju među najriskantnije za razvoj depresije. Kao prvo to su vrlo stresna zanimanja, a depresija često nastupa kao reakcija na dugoročno trpljeni stres. Rezultati britanskih i finskih znanstvenika sugeriraju kako osobe koje rade prekovremeno, odnosno više od 11 sati dnevno imaju prosječno dvostruko veći rizik za depresiju.
Problem je i u tome što se ove profesije u svom poslu moraju služiti neistinama: novinar da bi se bolje prodavale novine, a odvjetnik u obrani kriminalaca. Ako je nekome vrijednost istinoljubivosti važna, a dulje vrijeme se mora služiti neistinama on živi život suprotan svojim temeljnim vrijednostima. Depresija koja nastaje kao rezultat toga ima jednu korisnu funkciju: upozorava nas da unesemo promjene u svoj život: primjerice, novinar će otići raditi u novine koje nisu “žute” ili će se angažirati u cilju moralnog i istinitog novinarskog izvještavanja.
Radila sam i s novinarima i zamijetila da ih uglavnom “pojede stres”, a što se tiče pravnika, interesantna je stvar da dobar pravnik često ima pesimističan način viđenja svijeta. Pesimistični su ljudi daleko bolji u predviđanju svih mogućih negativnih ishoda što je ključno za dobrog pravnika. S njima onda pregovaram da tu svoju “vještinu” zadrže samo u području svog posla, ali da u drugim područjima nauče drukčije gledati na svijet.
Britanski liječnici, psiholozi i psihoterapeuti tvrde da su u slučaju melankolije i depresije ‘prijateljske terapije’ jednako učinkovite kao i lijek prozac. Slažete li se s tim?
- O, da. Loši odnosi s bliskim ljudima, kao i općenito loši odnosi, u samom su središtu depresije. To osobito vrijedi za loše partnerske odnose koji mogu pridonijeti razvoju depresije. Osobito su žene sklone razviti depresiju ako su nezadovoljne bliskim odnosima, jer su njima kvalitetni odnosi s drugima u prosjeku važniji nego muškarcima. Koliko nam je važno da su nam i odnosi na radnom mjestu dobri pokazuju nedavna istraživanja provedena u Finskoj gdje je većina zaposlenika izjavila da bi radije otišli na slabije plaćeno radno mjesto gdje vladaju dobri međuljudski odnosi nego radili u lošoj atmosferi.
Nažalost, općenita kvaliteta međuljudskih odnosa uglavnom nije niti na zadovoljavajućoj razini. Mnogi čak i vrlo obrazovani ljudi nikada nisu naučili kako graditi kvalitetne odnose, rješavati probleme u odnosu, odgajati djecu i sl. te uglavnom ponavljaju tisućljetne pogreške svojih roditelja. Već sam navela da su istraživanja pokazala da je jedna od 3 najuspješnije psihoterapije za tretman depresije upravo i interpersonalna psihoterapija u kojoj je naglasak na poboljšanju odnosa.
Kod depresivnih ljudi se često razviju samoubilačka razmišljanja! Može li njima pomoći Vaš pristup?
- Depresija je jako bolno iskustvo, pa stoga gotovo da i nema depresivne osobe kojoj nije pala na pamet želja da je više nema. Stoga misli o smrti spadaju u simptome depresije. Moj pristup je učinkovit i za ljude koji imaju samoubilačkih razmišljanja, no ako utvrdim da čovjek ima ozbiljnija razmišljanja o samoubojstvu u smislu da već ima plan ili nacrt samoubojstva ili je poduzeo određene pripreme, obavezno ga šaljem psihijatru, te razgovaram s članovima obitelji kako bi ga pojačano nadzirali.
Što je s upotrebom antidepresiva koji se danas koriste u ogromnim količinama, idu li i oni uz ovu terapiju?
- Nažalost, o antidepresivima postoje brojne predrasude, iako je činjenica i to da se često uzimaju i kada to nije nužno. Moj stav prema antidepresivima je načelno pozitivan i često sam radila s ljudima koji su paralelno pod nadzorom liječnika uzimali lijekove. Takva kombinacija lijekova i psihoterapije dovodi do najbržih pomaka, što osobito vrijedi za umjerene depresije.
Kada je osobi bolje, prestaje uzimati lijekove, a dugoročnost postignutih rezultata postiže se psihoterapijom koja će onda prevenirati i nove epizode. Za teške depresije lijekovi su apsolutno nužni i stoga su jako štetne kampanje u kojima se loše govori o antidepresivima.
Što Vam znači recenzija prof. Krizmanić na knjigu?
- Iznimno me je obradovala pozitivna recenzija moje knjige od prof. Krizmanić koja je objavljena u knjizi kao pogovor, jer je ona vrlo iskrena i direktna osoba i nikada ne bi pristala napisati ili reći nešto što doista ne misli. Bila mi je profesorica kliničke psihologije na fakultetu te se i danas rado sjetim njezinih predavanja koje su resile dvije karakteristike: bila su iznimno duhovita i zanimljiva. Prof. Krizmanić jako je duhovita osoba, iako u medijskim nastupima ta njezina vrlina nije toliko očigledna. A poznato je da se najbrže uči uz pozitivne emocije i smijeh.
Jeste li ikada i sami bili u nekom obliku depresije?
- Kao i mnogi ljudi katkada bih zapala u sniženo raspoloženje kada mi se ništa ne bi dalo raditi, energija bi mi bila smanjena, te bih osjećala blagu tugu i potrebu da se osamim. Vremenom sam naučila da ne treba obraćati pažnju ako su takva neraspoloženja kratkotrajna, jer prolaze sama od sebe. Komplicirana smo bića i nije uvijek lako dokučiti razlog privremenog sniženog raspoloženja.
Ali u svim tim slučajevima radilo se o normalnim varijacijama raspoloženja. No, u razumijevanju mojih depresivnih klijenata, najviše mi je pomogla faza tzv. baby bluesa: nakon oba poroda imala sam nekoliko tjedana simptome vrlo slične depresiji i tada sam shvatila koliko je teško ljudima koji se mjesecima i godinama muče s depresijom.
JAVORKA LUETIĆ
Zahvalnost je važnija od bogatstva
Kako samog sebe prihvatiti onakvima kakvi jesmo, shvatiti da ne treba inzistirati da moramo biti lijepi, pametni, uspješni, bogati, uravnoteženi, sretni... valjda to niste ni Vi!?
- Na početku knjige citiram krasnu izjavu T. Akvinskog: “Bože, daruj mi spokoj da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrosti da promijenim stvari koje mogu i mudrosti da razlikujem to dvoje.” U osnovi mentalnog zdravlja bezuvjetno je samoprihvaćanje i to je termin koji po meni puno bolje opisuje ono što obično podrazumijevamo pod pojmom samopoštovanja.
Naoko paradoksalno, ali najlakše ćemo u sebi promijeniti ono što nam se ne sviđa ili nam predstavlja problem kada sebe bezuvjetno prihvatimo takve kakve jesmo. Svako ljudsko biće zaslužuje poštovanje već samim time što postoji. To nije nešto što treba zaslužiti. Poštovanje zaslužujemo već i zbog svojih mana i nesavršenosti koje samo potvrđuju da jesmo ljudsko biće. Kada su ljudi jako depresivni teško mogu uočavati svoje jake strane, ono što je lijepo u njima i oko njih.
Zato je potrebno najprije malo poboljšati raspoloženje tehnikama koje predlažem, a tada svakodnevno slaviti sebe i život stalno osvještavajući, zapisujući i čitajući sve ono što je dobro u nama i oko nas. To je ono što zovemo zahvalnost, a prema istraživanjima pozitivne psihologije, to je jedan od čimbenika koji nas najviše od svega čini sretnim, dok suprotno pretpostavkama, subjektivnom osjećaju sreće vrlo malo doprinose bogatstvo, inteligencija i ljepota.
|
Neugodne emocije su važne za uravnotežen život
Je li riječ depresija zloupotrijebljena, služi gotovo kao poštapalica za sve i svašta?
- U svakodnevni govor i sleng ušla je riječ “depra”. Tom riječju opisujemo puno toga i ne mislim da je to problem. Uostalom, riječ depresija koristi se i za ekonomske krize, iako je ovu sadašnju popularno zvati recesija. Ono što mi se ne sviđa je trend da se normalni padovi raspoloženja olako proglašavaju depresijom i što postoji izvjestan pritisak da svi stalno moramo biti sretni i nasmiješeni. To na ljude stavlja pritisak zbog kojega se osjećaju još gore.
Neugodne emocije su za uravnotežen život jednako važne kao i ugodne jer nam šalju važne poruke o potrebi za promjenom i prilagodbom. Za generalni osjećaj sreće važan je omjer između ugodnih i neugodnih emocija koji bi, prema istraživanjima, trebao biti između 3:1 i 11:1 u korist ugodnih, bez obzira na to koliko neugodnih osjećaja doživljavali.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/losi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije-175269
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=481a4aa1be3f1741102efe71998379307699a85d
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Lo%C5%A1i+odnosi+s+ljudima+u+samom+su+sredi%C5%A1tu+depresije&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Flosi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije-175269
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Flosi-odnosi-s-ljudima-u-samom-su-sredistu-depresije-175269
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ‘Pobijedite depresiju’
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 15:11
